7
Nane Stefanus kaŋger timba minnaig le pris gabat suŋgo ndek nu kusnana: Nane ne mbolŋge pasa pilig te son e ŋgina le nu lafumba sakina: Yiŋe tira kame yiŋe mam kame tane isap. Siŋgine mbuŋ Abraham nu Haran kilke mbol nda kina sulumba nu Mesopotamia kilke mbolŋge minna le Suŋgo Kuate kilŋa ŋak nu tugumŋge mayok ka sana: Ne naŋe kuasmbi naŋe kilke kusreka kaye. Yeŋge kilke kise ande tumnamŋgit ŋgina.
Taŋaka sana le nu ndek nuŋe kilke tuguk Kaldea kusremba kumba ka ka Haran kilke mbol prona. Pro taŋge minna le mam nuŋe kumna. Kumna le Kuateŋge kilke kise ande mbol kaye ŋgina le nu tiŋga kumba ka ka kile sine mineg ma te mbol prona. Nu abo abo kilke te mbol prona le Kuate nu kilke te fudiŋmba tuwe ndaka nu pasa saŋgrimbi nu kilke te Abraham nuŋe ndare ŋakmba niŋgam tuku sana. Kuate nu sana ait ta nu kiŋo kugatok minna. Nu teŋenmba Abraham sana: Ne tuku mbuŋ kilke te kusremba kilke kise mbolŋge rawe taŋgo taŋaŋ minamŋgaig. Minwaig le kilke ta mbolok mbal nane piti suŋgo niŋguwaig le nane tuku piro agaŋ taŋaŋ minmba ka yar 400 kugawamŋgaig. Yar 400 kugawaig le ye kilke ta mbolok mbal piti niŋgi le naŋe mbuŋ kusrekuwaig le nane kilke ta kusremba luka ma te mbol promba ye tuku nyu te-duŋga mbariŋyumba minamŋgaig ŋgina.
Taŋakina sulumba Kuate nu Abraham ndoŋ pasa katmba ŋgaro pikam tuku maŋau te-mayokna. Ŋgumneŋga nuŋe kiŋo Isak te-pilmba mara 8 mbolŋge nu tuku ŋgaro pikna. Isak nu suŋgoka Yakob te-pilmba nu mata Yakob mbolŋge taŋana. Yakob nu suŋgoka kiŋo 12 kile-patikina ta nane sine tuku asitibud. Siŋgine asitibud 11 maib naŋgine Yosef mam nu make pilit ŋga gubra kagli firka nu tumba mbal kise tugumŋge piyanaig le nane nu tumba naŋgine kilke Isip kinaig. Taŋanaig le Kuate nu Yosef kusre ndana. 10 Piti gudommba nu mbolŋge prowe likinaig ta Kuate nu Yosef kulat mayena. Mara ande nu Isip gabat tugumŋge tiŋgina le Kuate nu wamdus kuyar suŋgo tuna le Farao nu nzalinu nuŋe piro mbal Isip ŋakmba kulatkam tuku nu gabat pilna.
11 Kile guba suŋgo Isip le Kanan kilke mbolŋge prona le nane nyamagaŋ kiriŋga sinamanzer suŋgo tinaig. Siŋgine asitibud mata Kanan kilke mbolŋge nyamagaŋ kiriŋginaig. 12 Siŋgine mbuŋ Yakob nu Isipŋge wit minig ŋginaig pasa ta ismba nuŋe kiŋo kame wit afu piyaniŋgam tuku kukulniŋgina le kinaig. 13 Taŋamba minmba ma ma maŋ lato kukulniŋgina le kinaig le kile Yosef nu nuŋe nyu te-mayokna le aba kat nuŋe kila pilnaig. Farao nu mata Yosef tuku ndare kila patikina.
14 Kile Yosef nu mam nuŋe, nuŋe tugu kame Isip prowam tuku pasa pilna. Nane ŋakmba 75. 15 Taŋamba Yakob nane Isip kilke mbol kinaig. Kinaig ka taŋge minnaig ma ma Yakob nu kumna. Kumna le minnaig ma ma siŋgine mbuŋ afu mata kume likinaig. 16 Kume likinaig le naŋgine mbalŋge nane tuku isu kilmba luka Sikem tumbraŋ ndame burok sinam taŋge patikinaig. Hamor mbal tuku ndame burok ta Abraham nu o buk piyamba ndametiŋ afu nane niŋgina.
17 Kuate nu o buk Abraham pasa saŋgrinu sana ait ta buk patukina le Abraham tuku mbuŋ Isipŋge tuge ŋayona. 18 Kile taŋgo kise nu Yosef gilai nu Isip mbal tuku gabat tiŋgina sulumba 19 nu siŋgine mbuŋ piti suŋgo niŋmba nane tuku kiŋo dabro kitek kumwaig ŋga wandekŋge minam tuku tukulmba mayokŋge patikam tuku saniŋgina.
20 Moses ina nuŋe piti ta sinamŋge te-pilna. Kiŋo ta mayenu le ina nuŋe naŋgine wandek taŋge tambun keŋmba yubeŋga kulatka minna. 21 Taŋamba nu yubeŋgam kumuŋ kuga le kiŋo nuŋe mayokŋge pilna le Farao tuku kulim nu Moses kaŋgermba yiŋe kiŋo ŋga madimba tumba nuŋe wande mbol kina ka 22 taŋge minmba ma ma Moses nu Isip mbal tuku kila ŋakmba kila pilmba nu taŋgo suŋgo mayok kina. Nu pasa saka wam ke lika nyu ŋak minna.
23 Taŋamba minna ma ma Moses nu yar 40 kusremba nuŋe tugu Israel mbal kaŋgerkam idusmba nane tugum kina. 24 Nu pro Isip taŋgo andeŋge Israel taŋgo ande kat ŋayona le kaŋgerna. Taŋamba nu kumba Israel taŋgo ta te-simba Isip taŋgo ta balena le kumna. 25 Moses nu taŋgo ta balemba teŋenmba idusna. Kile yiŋe mbal Kuateŋge nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ye kukulyat ta nane katesewamŋgaig ŋga idusna ta nane taŋamba idus ndanaig.
26 Mafena le nuŋe mbal armba kame bumba minnaik le kaŋgerka nale tumawaik ŋga ka sanikina: Tira kame, ndaŋam takile takile tira ndo kame bude ŋgina. 27 Taŋakina le taŋgo nu kame tugu pilna ta nu Moses waimbi pitaimba nzumilmba sana: Imaŋge ne sine tuku pile taŋgo gabat taŋgo pilna. 28 Ne kubele Isip taŋgo balena taŋamba ne ye baleyam taŋate e ŋgina le 29 nu pasa ta ismba kuru-kuruka Isip kilke kusremba kua ka Midian kilke mbol kina. Kina ka taŋge rawe taŋgo taŋaŋ minna sulumba ma ta mbolŋge nu kiŋo armba kile-patikina.
30 Minna ma ma yar 40 maŋ kusrena. Mara ande nu ma baknu Sinai tabe tugunu tugum taŋge minmba ail fudiŋndo sinamŋge pa mane mayok kina le nu eŋel ande kaŋgerna. 31 Kaŋgermba nu wamdus pilemba pa ta tugusemba kaŋger tiwam tuku kumba minna le Suŋgo tuku miŋge pasa mayok ka Moses sana: 32 Ye naŋe mbuŋ kame Abraham Isak Yakob nane tuku Mbara minet ŋgina le nu ismba piriri ŋayomba kaŋgeram mbulmba am te-kasona le 33 Suŋgoŋge nu sana: Ne tiŋ minit ma ta tukul ma. Ne kupe ŋgaro paska. 34 Isip mbalŋge yiŋe mbal piti suŋgo niŋgig le kaŋgerket. Nane tuku malmbi mata iset. Ta tuku ye nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndeket. Ne tiŋga le kukulni le Isip kaye ŋga Moses sana.
35 Israel mbal buk Moses pitaimba sakinaig: Imaŋge ne sine tuku pile taŋgo gabat taŋgo pilna ŋga Moses sanaig ta Kuateŋge taŋgo ta madimba nuŋe eŋel ail fudiŋndo sinamŋge mayok kina ta mbolŋge Moses nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minmba nane muskil kile-tidiŋgam tuku kukulna. 36 Kukulna le nu ka Isipŋge wam kitek saŋgrinu ke lika Israel mbal kilmba kina. Taŋamba nu Yu Gurgur tugumŋge ma baknu mbolŋge yar 40 sinamŋge mata wam kitek saŋgrinu ke likina. 37 Moses ndui ta nu Israel mbal saniŋgina: Kuate nuŋe pasa te-mayokam tuku ye tuan taŋgo pilna taŋamba ndo nu sine Israel ŋgamukŋge nuŋe tuan taŋgo ande palmbimŋgat ŋgina. 38 Moses nu Israel mbal ndoŋ ma baknu mbolŋge minna. Nu Sinai tabe poŋgina le eŋelŋge wam pagumba abo ŋak minam tuku ndin siŋgine mbuŋ kame tumniŋmba saniŋgam tuku Moses sana. 39 Saniŋgina ta nane siŋgine mbuŋ Moses tuku miŋge kumnemŋge minam mbulmba nu pitaimba maŋ luka Isip kambim mindesimba minnaig.
40 Moses nu Sinai tabe mbolŋge minna le nane ndek Aron sanaig: Moses nu buk Isipŋge sine kilmba prona ta nu animbi kina. Ne siŋgine mbariŋam tuku agaŋ afu wakeika le ndin tumsiŋguwaig ŋginaig sulumba 41 nane makau pail kanunu wakeimba agaŋmor balemba nu atraukinaig. Taŋamba nane agaŋ wakeinaig ta tuku gare-garekinaig. 42 Taŋanaig le Kuate nu nane wai kusrekina le nane tambun ki mbai kame naŋgine mbara ŋga mbariŋniŋmba minnaig le tuan taŋgo ande nu wam ta tuku teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna.
Israel mbal tane ma baknu mbolŋge yar 40 minmba agaŋmor baleniŋmba atraukinaig ta ye tuku idusmba taŋa ndanaig.
43 Tane kambim ŋga yabri mbara nyunu Molok nu tuku tawi wande tumba kinaig.
Mbai suk yabri mbara nyunu Refan ŋgade ta turmba tumba kinaig.
Tane kanunu ta mbariŋniŋgam tuku wakeikinaig.
Ta tuku yiŋe nzali dubimba nane afu tane kilmba kilke masken Babilon sim kaŋgaig ŋgina. Amos 5.25-26
Tuan taŋgo nu taŋamba kuyarna.
44 Siŋgine mbuŋ kame ma baknu mbolŋge Kuate tuku pasa isam tuku tawi wande ŋak minnaig. Kuate nu tawi wande ta palmbim tuku Moses wam paguna sulumba kanunu te-mayokmba tumna taŋamba ndo pilna. 45 Ŋgumneŋga Kuateŋge Kanan mbal pitaike likina le siŋgine mbuŋ nane Yosua ndoŋ kilke tinaig ta nane tawi wande ta kuramba kilke te mbol pronaig. Tawi wande ta minmba minna le David prona.
46 Kuate nu David make pilna le nu Kuate kusnana: Sine Yakob tuku ndare sine ne mbariŋnam tuku wande ande pilbe e ŋga kusnana ta 47 David nu wande ta pile ndakina. Nu tuku kiŋo nuŋe Solomonŋge Kuate mbariŋam tuku wande ta pilna. 48 Taŋgo kame naŋgine waimbi wande patikade ta Suŋgo Kuate nu wande ta sinamŋge mine ndakate. Tuan taŋgo ande teŋenmba kuyarna.
49 Suŋgo nu sakate: Samba ta ye Suŋgo Kuate minyoket tuku ma. Kilke ta ye kupe patiket tuku ma.
Kilke mbol mbal ye minam tuku wande ndaŋndaŋmba palmbimŋgaig? Ko ye aniŋge minmba mabti?
50 Ye yiŋe saŋgrimbi agaŋ ndende ŋakmba te kile-mayokken ŋgate. Aisaia 66.1-2
Tuan taŋgo nu taŋamba kuyarna.
51 Tane siŋka ŋgamuŋgal tukulok mbal. Tane Kuate gilai mbal taŋaŋ ŋgamuŋgalmbi nu idus ndamba pasa tugusek isam mbulig. Tane siŋgine mbuŋ kame taŋaŋ tane Tukul Guwa mara mara pitaide. 52 Nane Kuate tuku tuan taŋgo ŋakmba kilmba ŋaigo siglika ande mape ndanaig. Tuan taŋgo ande purfeŋnu prowamŋgat ŋga sakinaig le mbuŋ kame nane bale farniŋge likinaig. Taŋgo purfeŋnu ta tane nu tuku kupet minmba tumba balenaig. 53 Eŋel kame Kuateŋge kukulniŋgina le sine tukul dubikam tuku mbuŋ kame niŋginaig ta tane lukakade ŋga saniŋgina.
54 Stefanus nu taŋamba Israel gabat sugo saniŋgina le nane nu tuku pasa ta ismba gubra suŋgo tumba amain makemba maketiŋ tikŋga minnaig. 55 Taŋamba minnaig le Tukul Guwa Stefanus tuku wamdus kumuŋgina le nu samba mbol ambe mambilmba am tidiŋga Kuate tuku kilŋa kaŋgermba Yesus nu tuku ndinam kumamŋge tiŋ minna le kaŋgerna. 56 Kaŋgermba nu ndek sakina: Ambe kaŋgerap. Samba talkat le Katesek Taŋgo nu Kuate tuku ndinam kumamŋge tiŋ minit le kaŋgeret ŋgina.
57 Taŋakina le nane isam mbulmba kilba tukulmba ŋgumbeyumba pinder-pindermba nu biye tinaig sulumba 58 nane nu tumba tumbraŋ suŋgo kusremba mayok ka kasomŋge pilnaig. Pilmba nu pasa mbolŋge pilnaig mbal nane naŋgine tawi paska taŋgo mo ande nyunu Saulus nu tuku kupe tugumŋge patika ndame kilmba Stefanus katmba minnaig. 59 Nane katmba minnaig le nu yabaŋmba sakina: Suŋgo Yesus, ye tuku kanu ta ŋgina. 60 Taŋaka nu ndek dagol tidroŋga wi kueŋka sakina: Suŋgo, nane ye mbolŋge mbarde te ne nane tuku mbar sauka gilaiŋga ŋgina. Nu taŋamba sakina sulumba kumna.