13
Ne mbil ndaka ŋgisinuŋgat
Ait ta mbolŋge nane afuŋge pro Galilea mbal afu tuku Yesus wam kubeu tumba sanaig: Nane agaŋmor bale farmba Kuate atrauka minnaig le Pilatus nu afu saniŋgina le nane ka bale farniŋginaig le ndare ta agaŋmor ndare tur liskina ŋginaig. Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Nane Galilea mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap. Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata kume ŋayonu taŋamba tamŋgaig.
O buk Siloamŋge wande kuen ande ŋgurka ndekina sulumba Yerusalem taŋgo 18 bale farna. Taŋgo kame ta Yerusalem mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap. Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata taŋamba kume ŋayonu tamŋgaig ŋga saniŋgina.
Ail alo kugatok tuku yaba pasa
Yesus nu yaba pasa ande sakina: Taŋgo ande nuŋe piro mbolŋge fik tiŋnu ŋgukina le promba tiŋgina. Nu pro fik alonu sotina kande kuga le nu nuŋe piro taŋgo sana: Ai te. Fik ail te yar keŋmba alonu sotet ta kuga. Ne pikmba bukŋga. Nu kilke ŋair ake nyate ta ŋayo ŋgina. Taŋakina le taŋgo ta ndek nu sana: Suŋgo, yar te mbolŋge ndo mapewa le ye tugunu tugumŋge kilke pikmba agaŋmor sumbi ŋguke tumi. Yar ande si alowa ndeta minwa. Alo ndawa ndeta pikmba bukŋga ŋgina.
Yesus nu pino ande wakeina
10 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kusem wande ande sinamŋge pasa tumniŋmba minna. 11 Taŋge pino ande guwa ŋayonu nu mbol kina le yar 18 guaze ŋak minna. Nu tuku muskil isu baŋaŋgina le posok minna.
12 Kile Yesus nu kaŋgermba nu wika sana: Pino, ye ne tuku guaze pitaiwet ŋgina. 13 Taŋakina sulumba nu ka waimbi kirena le nu pitik ndo tiŋga muskil te-timba mayeka gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋgina.
14 Kusem kulatkate gabat ta Yesus nu kusem ait mbolŋge guaze wakeina tukunu nu kaŋgermba palseŋna le nu nane saniŋgina: Ki ait 6 pironu tuku. Mara ta mbolŋge prowap le nu tane wakeikuwa. Kusem ait mbolŋge pro ndawap ŋgina. 15 Taŋakina le Suŋgo nu sana: Tane yabri taŋgo ndo. Kusem ait mbolŋge tane mata taŋgine agaŋmor tuku wande sinam kumba ka muli kukliniŋmba kule niŋgam tuku kilmba kinig tae. 16 Pino te Abraham tuku tugu. Satanŋge ŋayo silina le yar 18 buk kinaig. Ye kusem ait mbolŋge muskil te-tiwe tuwit ta wam ŋayowit e ŋgina. 17 Taŋaka saniŋgina le nuŋe ŋgueu mbal kiko suŋgo tinaig le taŋgo pino nu maŋau magenu saŋgrinu ke likate ŋga gare suŋgo tinaig.
Mastet tiŋnu le yis tuku yaba pasa
(Mateus 13.31-33; Markus 4.30-32)
18 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu tugeka suŋgokate wam ta agaŋ te suk. 19 Mastet tiŋnu taŋgo andeŋge tumba nuŋe piro mbolŋge ŋgukina taŋaŋ. Nu promba ail suk tiŋgina le sar umaŋ afu pro ail ta wainu mbolŋge te patikinaig ŋgina.
20 Nu pasa tuturmba maŋ saniŋgina: Kuate tuku gageu taŋgo ŋgamukŋge minig wam ta agaŋ te suk. 21 Yis pino andeŋge tumba plaua sinamŋge pilna taŋaŋ. Yis ta plaua ŋakmba ulmba silina ŋgina.
Malaŋga fudiŋndo tuku yaba pasa
(Mateus 7.13-14; 7.21-23)
22 Kile Yesus nu Yerusalem kambim ŋga tumbraŋ sugo foŋfoŋ ta ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba tumniŋmba kina le 23 taŋgo ande pro nu kusnana: Tum Taŋgo, Kuateŋge taŋgo pino ndui ndui ndo kilmba muskil kile-tidiŋgamŋgat e ŋgina le 24 nu ndek nane ŋakmba saniŋgina: Tane malaŋga fudiŋndo sinam kambim tuku saŋgri tiŋga minap. Ye tane satiŋgamŋgit. Nane gudommba malaŋga ta sinam kambim tuku tagowamŋgaig ta nane kumuŋ kuga. 25 Wande miro taŋgo nu tiŋga malaŋga suwa le tane kilimŋge tiŋga malaŋga katkatmba sawamŋgaig: Suŋgo, ne malaŋga talke siŋga ŋga sawamŋgaig le nu tane satiŋgamŋgat: Ye tane gilai. Tane anikok mbal ŋgamŋgat. 26 Taŋawa le tane ndek nu sawamŋgaig: A ... ne sine kila. Sine ne ndoŋ tuma isukusgeŋ tuku. Ne sine tuku tumbraŋ sinamŋge pasa kuklimba tumsiŋgina ŋga sawamŋgaig le 27 nu tane satiŋgamŋgat: Ye siŋka tane tuku tumbraŋ gilai. Tane wam ŋaigonu ke likade mbal ye kusreyumba kua ka kape ŋgamŋgat.
28 Ait ta mbolŋge Abraham Isak Yakob tuan taŋgo ŋakmba ndoŋ Kuate kulatkate ma mbolŋge minwaig le tane kaŋgerkamŋgaig. Kaŋgerkap ta tane peutiŋguwa le kilimŋge maketiŋ tikŋga malmbi suŋgomba minamŋgaig. 29 Kilke tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal gudommba pro nuŋe gageu minam tuku Kuate kulatkate ma sinam kumba ka isukusmba minamŋgaig. 30 Ata. Afu kile ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig. Afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig ŋga saniŋgina.
Yesus nu Yerusalem tuku sina suŋgona
(Mateus 23.37-39)
31 Ait ta mbolŋge ndo Farisi taŋgo afu pro Yesus sanaig: Ne ma te kusremba kua kaye. Herodus nu ne balenam sakate ŋginaig le 32 nu ndek saniŋgina: Tane kumba kurauf ta sawap. Ye kite indole guwa ŋaigonu pitaika guaze mbal wakeika mini sulumba aspile yiŋe piro suluwamŋgit. 33 Nu teŋge ye baleyam sakate e? Nu teŋge baleye nda. Ye kite indole aspile ndin dubimba piroka Yerusalem kaŋgit. Yerusalem mbalŋge ye baleyamŋgaig. Naneŋge Kuate tuku tuan taŋgo kame bale farnaig tuku.
34 O Yerusalem, Kuate nu o buk tuan taŋgo kame kukulniŋgina le neŋge nane kilmba bale farka afu ndamembi bale farniŋgina. Teg inonu fat kilmba tawo sirite taŋaŋ ye tane kilmba tawo siriwam bafuwet le tane ye ram kua kinig. 35 Tane isap. Kile Kuate nu tane ŋgamukŋge mine ndakate. Ye tane satiŋgamŋgit. Tane ye nda kaŋgeryap sulumba maŋ kaŋgeryumba ndek sakamŋgaig: Ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Suŋgoŋge ne nyaro tinwa ŋga sakamŋgaig ŋgina.