24
Yesus nu kusem wande ŋayoŋgam tuku sakina
(Markus 13.1-21; Lukas 21.5-6)
Yesus nu mayok ka kusem wande suŋgo ta kusremba kumba minna le nuŋe dubinaig mbal nane nu tugum promba kusem wande suŋgo ta tuku wande magenu ŋakmba kaŋgerkuwa ŋga nu samba tumnaig le nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane wande ŋakmba kaŋgerkade te ŋgumneŋga ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋgina.
Kilke tugu kugawam tuku pasa
(Markus 13.3-37; Lukas 21.7-36)
Nane kumba ka Olif tabe mbol promba Yesus nu minyokina le nuŋe dubinaig taŋgo naneŋge ndo nu tugum promba sanaig: Ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba ne prowam tuku ait kilke te kugawam tuku ait patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le nu ndek lafumba saniŋgina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba ye tuku nyu tumba ye Kristus Kuateŋge madiyina taŋgo ŋga nane gudommba didikuwaig le ndenuŋgaig. Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko taŋgine tugumŋge kame zigna afu ismba wamdus te-sulu ndawap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile. Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. Ma yimyam mbolŋge guba mumni prowe likamŋgaig. Piti kame ta pino kutu te-palmbim tuku ŋgaro rar tate taŋaŋ prowamŋgaig.
Afuŋge tane bige tidiŋga piti suŋgo tam tuku gabat afu tuku wai mbolŋge patikuwaig le nane tane kilmba bale faramŋgaig. Tane yiŋe mbal tukunu kilke tugu ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig. 10 Piti ta sinamŋge nane gudommba ye kusreyumba ndeka naŋgine naŋgine muŋgu kupet minmba muŋgu kasurka minamŋgaig.
11 Yabri tuan taŋgo gudommba mayok kuwaig sulumba taŋgo gudommba didikuwaig le nane yabri maŋau dubikamŋgaig. 12 Ait ta mbolŋge maŋau ŋaigonu tugeka suŋgokuwa le taŋgo nane naŋgine naŋgine muŋgu iduska muŋgu turke nda. 13 Ande nu ye kusre ndayumba minmba ka kumwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. 14 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta kilke tugu ŋakmba mbolŋge kukliwe likuwaig le ŋakmba iswaig le kugawam tuku ait prowamŋgat.
15 Tuan taŋgo Daniel tuku pasa ŋgumneŋga kumuŋguwa le ande ŋule parak tukul ma mbolŋge mayok ka tukul kuerka kutur tambimŋgat. (Tane pasa te burkade mbal tane wamdus pulutiŋguwa). 16 Tane Daniel tuku pasa kumuŋguwa le kaŋgermba Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig. 17 Ande nuŋe wande kawaŋŋge minmba kande nu wandekŋge agaŋ ndende afu kilam idus ndamba pitik ndo kua kuwa. 18 Ande nu nuŋe piro mbolŋge minmba kande luka pro nuŋe tawi tam idus ndawa.
19 Ait ta mbolŋge pino fuŋgulok pino kiŋo dabronu amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig. 20 Tane Kuate yabaŋap le murke ait mbolŋge ko kusem ait mbolŋge maŋau ta pro ndawa.
21 Ait ta mbolŋge piti suŋgo pasa ŋak prowamŋgat. O buk tugu mbolŋge ka kile mata piti afu taŋaŋ kaŋger ndakeg. Piti ta kugawaig le maŋ piti taŋaŋ prowe nda. 22 Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal idusniŋmba piti ait kuen ta kuerkina le ait fagnu ndo piti ta prowamŋgat. Nda kuerkina kande ait ta prowa le taŋgo ŋakmba ŋgisike sulude kande.
23 Ande nu tane satiŋmba kaŋgera Kristus Kuateŋge madina taŋgo minit te ko nu minit si ŋguwa kande nu tuku pasa ise ndakap. 24 Yabri taŋgo prowaig sulumba afu ye Kristus ŋgumba afu ye Kuate tuku tuan taŋgo ŋgamŋgaig. Nane Kuate madiniŋgina mbal yabriniŋmba didikube ŋga wam kitek saŋgrinu ke likamŋgaig. 25 Wam kame ta siŋka prowamŋgaig. Ta tuku ye tane wam pagutiŋget. 26 Nane afu Kristus nu ma baknu mbolŋge minit ŋga satiŋguwaig kande nu kaŋgeram kine ndakap. Ko afu nu wande te sinamŋge kuirka minit ŋga satiŋguwaig kande tane nane tuku yabri pasa ta ise ndakap. 27 Teliŋ nu ki prote ma mbolŋge teliŋmba pinderka kumba ka ki butuŋgate kumam kumba samba ŋakmba kilŋate taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit. 28 Agaŋ ande kumanu meŋga mundur kinit le wir taŋge minig.
29 Sina manzer ait suŋgo ta kugawa le ki mukumba dabunuŋgat. Tambun mata buluŋge nda. Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le mbai ŋakmba guroromba ndeke lika minamŋgaig. 30 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye samba mbolŋge mayok kaŋgit. Mayok ka ye kilŋa saŋgri suŋgo pasa ŋak gau mbolŋge ndeki le kilke mbolok mbal ŋakmba ye kaŋgeryumba wikaraumba malmbi ŋayowamŋgaig. 31 Tabil wi suŋgo ande mayok kuwa le ye yiŋe eŋel kame kukulniŋgi le kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kuateŋge nuŋe madiniŋgina mbal kile-maŋgurkamŋgaig.
32 Tane fik ail kaŋgerap. Nuŋge tumtiŋgamŋgat. Tane kuzrunu kitek promba nzude le kaŋgerka katesemba sakade: Ki ait patukate ŋgade. 33 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka ye prowam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig. 34 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig. 35 Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat.
36 Ginu mara ki kanum ndaŋ wam kame ta prowamŋgaig ta ande nu kila mine ndakate. Samba mbolŋge eŋel mata nane gilai. Ye Kuate tuku Kiŋo ye mata gilai. Mam nu ndo kila minit. 37 Noa tuku ait mbolŋge maŋau pronaig taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowam tuku ait mbolŋge maŋau ndui ta mayok kaŋgaig. 38 Kule suŋgo pro ndana le nane nyamagaŋ kule nyumba pino piyamba kilmba taŋamba taŋamba minnaig ma ma Noa nu waŋ poŋgina. 39 Waŋ poŋgina le ndo kule suŋgo promba nane ŋakmba ma gureŋmba kile-butokina le nane wamdus puluniŋgina. Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowi le ndo nane ye idus ndayade mbal wamdus puluniŋgamŋgat.
40 Ait ta mbolŋge taŋgo armba piro ndindo mbolŋge minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit. 41 Pino armba wit firfirmba minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit.
42 Taŋgine Suŋgo nu ginu mara prowamŋgat ta tane gilai. Ta tuku tane mambilmba tairŋga minap. 43 Wande miro taŋgo kuayar taŋgo prowam tuku ait pasa isit kande nu wande kulatka minmba kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande. 44 Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le ye prowamŋgit ŋga saniŋgina.
Piro taŋgo mayenu ŋayonu tuku yaba pasa
(Lukas 12.41-48)
45 Yesus nu maŋ lato sakina: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta taŋgo suŋgo nu tumba nuŋe piro mbal kulatka ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit. 46 Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe suŋgo promba kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat. 47 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe suŋgo taŋamba nu kaŋgermba nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat.
48 Ko piro taŋgo ta ŋayonu ndeta yiŋe suŋgo dalkate ya ŋga saka 49 nu ndek kulatkate mbal pani farmba kule kamenu nyade mbal ndoŋ ulendika nyamagaŋ kule kamenu nyumba 50 nuŋe suŋgo luka prowam tuku ait idus ndamba minwa le nu prowamŋgat. 51 Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le ma ŋayo yabri mbal ŋgamukŋge minamŋgat. Ma ŋayo ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.