3
Tane Zu mbal ye tuku pasa ta ismba ndaŋmba idusde? Sine Zu taŋgo mineg ta alo kugatok ŋga idusde? Ko ŋgaro pike maŋau ake teg ŋga idusde? Kuga. Ye taŋamba idus ndawet. Kuate nu sine Zu mbal wam magenu suŋgomba siŋgina. Wam ande teŋenmba. Nu nuŋe tukul pasa kulatkam tuku sine Zu mbal wai mbolŋge pilna.
Sine tuku mbuŋ afu pasa ta kulat ndakinaig le Kuate nu wamdus mbilmba wam afu kam sakina ta nu ke ndakate ŋga idusde? Siŋka ye taŋamba idus ndawet. Kilke mbol mbal ŋakmba yabri taŋgo ndo mayok kuwaig ta Kuate nu nuŋe tugusek maŋau ta kusrewe nda. Kuyar pasa ande Kuate tuku tugusek wam ta tuku teŋenmba sakate.
Ne pasa sakate ta mbolŋge tuguseknu ndo mayok kinit.
Afuŋge ne tumba pasa mbolŋge pilig ta ne nane tuku pasa lite. Mune 51.4
Kuyar pasa ta taŋamba sakate.
Sine maŋau ŋaigonu ke likeg ta mbolŋge Kuate tuku tugusek maŋau suŋgomba kilimok mayok kinit. Sine wam ta idusmba Kuate nu siŋgine maŋau ŋaigonu keg le lafunu siŋgit ta sine nu mbarte ŋga sakam kumuŋ e? i ... Sine taŋamba sa ndakube. Wamdus ta taŋgo tuku ŋginŋgan wamdus ndo. Kuate nu lafunu kumumbi siŋge ndakate kande nu sine kilke mbol mbal pilesiŋgam tuku mine ndakate kande.
Tane ndaŋmba idusde. Ye yabri pasa ndo saki le Kuate tuku maŋau tiŋreknu kilimok mayok kuwa sulumba nu tuku nyu suŋgokuwa. Ye wam ta idusmba Kuate nu ye une taŋgo kuga ŋga pa se nda ŋga sakam kumuŋ e? i ... Taŋamba kande sine maŋau ŋaigonu kube le wam magenu kilimok mayok kuwaig. Yabri mbal afu ye taŋamba pasa kukliwanu ŋga saka ye tuku nyu ŋayo silide. Kuate nu mbal ta kumumbi pa niŋgamŋgat.
Taŋgo tiŋreknu ande mine ndakate
Sine Zu mbal kasomok mbal liniŋmba mine mayenu sinamŋge mineg ŋga idusde e? Kuga. Sine Zu mbal kasomok mbal sine ŋakmba une tuku saŋgri kumnemŋge minmba pa tam tuku mineg ta ye buk tane tumtiŋgit. 10 Kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sake likate.
Taŋgo tiŋreknu ndindo ande mine ndakate. Mune 143.2
11 Kuate kila pile mayewanu ande mine ndakate.
Nu sotanu ande mine ndakate.
12 Taŋgo ŋakmba ndin mayenu kusremba tiglu taŋaŋ mayok kinig. Taŋgo ndindo ande maŋau tiŋreknu ke ndakate. Mune 14.1; 53.1
13 Nane tuku ŋinfok kilke burok talok minit le taŋgo mindesiŋ meŋga mundur mayok kinit taŋaŋ.
Nane yabri pasa ndo kile-mayokkade.
Nane tuku miŋge mbolŋge kame mbeŋ tuku mbai sumbi minig taŋaŋ. Mune 5.9; 140.3
14 Nane gubra tumba kasur pasa ndo sakade. Mune 10.7
15 Nane pitik ndo taŋgo tuku ndare kutuwam idusde.
16 Nane kine promba wam ŋakmba ŋaigo siglikade le sinamanzer suŋgo mayok kinig.
17 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok minam tuku maŋau ta nane gilai. Aisaia 59.7
18 Nane Kuate idus ndamba nu tuku nyu kurau ndakade. Mune 36.1
Kuyar pasa nu taŋamba sake likate.
19 Tukul pasa nu wam afu dubikam tuku sakate ta nu kumnemŋge minig mbal dubikam tuku sakate. Wam ta tuku ande nu nuŋe mbar te-ibeŋam kumuŋ kuga. Sine ŋakmba une taŋgo mayok ka Kuate tuku pa tam tuku mineg. 20 Ande nu tukul pasa dubimba nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kine nda. Tukul pasa nu taŋgo ŋakmba tuku une ndo te-mayokmba tumniŋgit.
Kuate nu sine tiŋreknu kile-mayokkate
21 Taŋgo tiŋreknu mayok kambim tuku ndin Kuate nu buk te-mayokna ta tukul pasa mbolŋge ndin ta mayok ndakina. Moses tuan taŋgo ŋakmba ndin ta tuku kuyarke likinaig ta teŋenmba. 22 Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Nu sine son ŋgeg mbal ŋakmba tiŋreknu ŋgate. Sine ndin kise kise mbolŋge mayok nda kineg.
23 Sine ŋakmba une maŋau ke likeg sulumba Kuate am mbolŋge denkanu mineg. Ta tuku sine nu ndoŋ tumawam kumuŋ kuga le 24 Kristus Yesus nu sinenu ŋga kumna sulumba siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgina. Wam tambi Kuate nu piya kugatok ake sinaŋ sine make patika tiŋreknu kile-mayokkate. 25-26 Nu taŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal mukuk minam ŋga nu Kristus Yesus nane ŋakmba am mbolŋge kumam tuku pilna le nu nuŋe ndare kutuna. Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal kile Kuate ndoŋ tumaweg. Nu buk ŋgan minmba taŋgo tuku une lafunu niŋge ndakina ta nu tiŋreknu minit ta ŋgumneŋga kilimok te-mayokmba taŋgo tuku une saukam tuku ndin kumumbi wakeina. Taŋamba kile nu tiŋreknu minit sulumba sine Kristus tuku son ŋgeg mbal tiŋreknu ŋgam kumuŋ.
27 Sine wam ande payamkam kumuŋ e? Siŋka kumuŋ kuga. Ta ndaŋam? Sine wam afu ke likeg maŋau ta mbolŋge ndo sine payamkam kumuŋ. Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku maŋau mbolŋge payamkam kumuŋ kuga. 28 Taŋgo ande nu tiŋreknu mayok kinit ta nu Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate wam ta mbolŋge taŋate ta sine kila. Tukul pasa mbolŋge ande nu tiŋreknu mayok kine ndakate.
29 Kuate nu Zu mbal tuku Mbara ndo mine ndakate. Kasomok mbal tuku turmba minit. 30 Nu sine ŋakmba tuku Mbara Ndindo minit. Nu sine ŋgaro pikeg mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge tiŋreknu kile-mayokkate. Taŋamba ndo tane ŋgaro pike ndakade mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgade wam ndui ta mbolŋge ndo tiŋreknu kile-mayokkate.
31 Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa te-site ŋga idus ndawap. Kuga. Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa saŋgri pilete.