15
Israel nane Amalek mbal ndoŋ kame bunaig
Ait ande Samuel nu Saul sana: Ye o buk Suŋgoŋge kukulyina le ne gureŋ pisnenen le kile ne Israel mbal kulatkate tukunu ne Suŋgo Saŋgri Ŋayo tuku pasa te isa. O buk Israel mbal nane Isip kilke kusremba ilmba minnaig le Amalek mbal pro nane ndoŋ kame tiŋginaig.* Kile Suŋgoŋge maŋau ta lafumba Amalek mbal pa niŋgamŋgat. Ne naŋe kame mbal kilmba kape sulumba Amalek mbal mape ndaniŋmba nane tuku agaŋ ndende ŋakmba ŋaigo siglikap. Taŋgo pino, kiŋo kame, kiŋo dabronu ta ŋakmba bale farkap sulumba makau sipsip kamel doŋki agaŋmor ta ŋakmba turmba bale farniŋgap ŋga Saul sana.
Taŋakina le Saul ndek nuŋe kame mbal ta ŋakmba Telem tumbraŋŋge kile-maŋgurka ulendimba burkina ta Israel tuku kame taŋgo 200,000 Yuda tuku kame taŋgo 10,000. Burke deŋpurmba kile Saul ndek kame kuasmbi ta kilmba kinaig ka Amalek mbal tuku tumbraŋ suŋgo ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka minnaig.
Kame tuku kuaneka minnaig sulumba Saul ndek Ken mbal tuku pasa pilmba sakina: Tane Amalek mbal ndoŋ ulendika mine ndakap. Tane nane kusreka kua kape. Sine nane ndoŋ kame bumba tane turmba bale farbekig. Tane tuku wa kat taŋgine o buk sine tuku wa mbuŋ kame Isip kusremba ilmba minnaig le sinzaŋniŋginaig tukunu ye tane mapekam iduset ŋgina. Taŋaka saniŋgina le nane Ken mbal ŋakmba Amalek mbal kusreka kua ka kinaig. Kua ka kinaig le kile Saul nu nuŋe kame mbal ndoŋ Awilaŋge Amalek mbal ndoŋ kame bumba nane yokerka bale farmba ka ka Isip kilke ki prote kumamŋge Sur ma tugu mbol pronaig. Promba Amalek taŋgo pino ŋakmba bale far sulumba naŋgine gabat suŋgo Agag mapemba bale ndanaig. Taŋamba nane agaŋmor ŋaigonu ta ŋakmba bale farka makau sipsip fatnu mage mage ta ŋakmba bale far ndanaig. Nane agaŋmor magenu ta ŋakmba kusreke likinaig.
Suŋgoŋge Saul pitaina
10 Taŋanaig le Suŋgo nu ndek Samuel sana: 11 Osese. Yeŋge Saul madimba gabat suŋgo pilen ta nu ye ŋgumneyumba ye tuku miŋge ŋgurat tukunu ye nu tuku gare ndayate ŋgina le Samuel nu pasa ta ismba wamdus tatrukina le furir ta mbolŋge nu Suŋgo yabaŋmba minna le ka mafena.
12 Mafena le maratukuk Samuel nu tiŋga Saul sota kina le nane afu nu sanaig: Saul nu buk Karmel kumba ka taŋge nuŋe nyu minwa ŋga ndame kuen ande tumba kilke mbol te-tiwe deŋpurmba nu ndo tiŋga Gilgal tumbraŋ ket ŋga Samuel sanaig. 13 Taŋamba sanaig le Samuel ndek Saul dubimba kina ka nu te-silikina le Saul ndek nu sana: Suŋgo nu ne nyaro tinwa. Ye Suŋgo tuku miŋge kumu-kumuwen ŋgina le 14 Samuel ndek nu sana: Sipsip makau zigna suŋgo promba minit le iset ta aniŋge kilnaig e ŋgina. 15 Taŋakina le nu lafumba sana: Ne ŋgumbeyu isit ta taŋgo kameŋge Amalek mbal tugumŋge kilmba pronaig. Nane sipsip makau mage mage naŋe Mbara Suŋgo atraukam saka mapeka kilmba pronaig. Agaŋmor afu ta ŋakmba bale far sulugeŋ ŋgina le 16 nu ndek Saul sana: Ne maninka le ye furir Suŋgoŋge wam paguyat ta sani le ne isa ŋgina. Taŋaka sana le Saul ndek nu sana: Saka le ye isi ŋgina.
17 Taŋakina le Samuel nu sana: O buk ne ake taŋgo nyu kugatok ŋga idusmba minna le Suŋgoŋge ne Israel tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo madinina le kile ne minit. 18 Nuŋge ne Amalek mbal ŋaigonu ta ŋaigo siglike lika ŋakmba bale far suluwam tuku ŋga kukulnina ta 19 ne ndaŋam saka nu tuku miŋge dubi ndana? Ne ndaŋam nane tuku gabis agaŋ ndende magenu kile-likina? Suŋgo nu ne tuku nzali kugatok ŋga sana. 20 Taŋakina le Saul ndek pasa lafumba sakina: Kuga. Ye Suŋgo tuku miŋge dubiwen. Suŋgo nu ye kukulyina taŋamba ndo ken sulumba Amalek mbal ta ŋakmba bale far sulumba naŋgine gabat suŋgo Agag ndo biye timba tumba progeŋ. 21 Taŋgo kameŋge ndo naŋgine nzali dubimba agaŋ ndende magenu agaŋmor mage mage Gilgalŋge naŋe Mbara Suŋgo atraukam tuku ŋga kilnaig ŋga Samuel sana.
22 Taŋakina le Samuel nu maŋ lato sana: Ne ndaŋmba iduste? Suŋgo nu miŋge dubiwanu maŋau suŋgomba nzalite e ko nu agaŋmor kilmba atraukanu maŋau suŋgomba nzalite e ŋga iduste. Ne ise tiwa. Miŋge dubiwanu maŋau ta nu suŋgomba nzalite. Atraukanu maŋau ta nu suŋgomba nzali ndate. 23 Kuate tuku miŋge ŋguranu maŋau ta une suŋgokanu anzilaŋ guwa wikade taŋamba. Ko ande nu Kuate idus ndamba nuŋe nzali ndo dubimba likate ta nu yabri mbara dubiwanu taŋaŋ. Ne Suŋgo tuku miŋge ŋgurna tukunu nu kile ne pitainuwa le Israel mbal maŋ kulatke nda ŋga Saul sana.
24 Taŋakina le Saul ndek pasa lafumba sakina: Son. Ye mbaren. Ye Suŋgo tuku miŋge ne tuku miŋge turmba ŋguren. Ye yiŋe kame kuasmbi tuku kuru-kuruka nane tuku miŋge dubiwe niŋgen. 25 Ne ye tuku une te ŋgilaiŋga le ye ne ndoŋ Gilgal kumba ka taŋge Suŋgo mbariŋi ŋgina kande 26 Samuel ndek sana: Ye ne ndoŋ kine nda. Ne Suŋgo tuku miŋge pitaina le nu ndek ne pitainina le Israel mbal tuku gabat suŋgo mine nda ŋga Saul sana.
27 Taŋamba Samuel nu mbilka lukam bafuna kande Saulŋge nu ŋgailkam saka nu tuku tawi tundunnu biye ndiŋna le fetkina. 28 Fetkina le Samuelŋge ndek nu sana: Ne ye tuku tawi yaiyumba fetkat taŋamba ndo ki ait te mbolŋge Suŋgoŋge Israel kulatkam tuku piro ta ne yainumba taŋgo ande tawet. Taŋgo ta mayenu ndo ne suk kuga. 29 Israel mbal tuku Mbara Mbolok ta nu yabri ndakate tuku. Nu wamdus mbil ndate tuku. Sine kilke mbolok mbal wamdus mbilmbileg taŋamba kuga ŋga Saul sana le 30 Saul ndek sakina: Ye mbaren ta ne Israel mage mage am mbolŋge ye tala ndaya. Ye ndoŋ luka kap sulumba ye ne tuku Mbara Suŋgo mbariŋi ŋgina le 31 Samuel ndek Saul dubimba luka kinaik. Luka Gilgal pronaik sulumba Saul nu Suŋgo mbariŋna.
32 Kile Samuel ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka Amalek mbal tuku gabat suŋgo Agag tumba prowap ŋgina le nane kinaig ka Agag tumba pronaig. Agag nu wamdus fulilka minna ta kile nu idusna ye mapeyamŋgaig ŋga nu wamdus bulkina kande 33 Samuel ndek nu sana: Ne buk naŋe kame bagimbi taŋgo kame suŋgomba bale farkina le ina naŋgine kiŋo kugatok minig. Taŋamba ndo kile yeŋge ne baleni le ina naŋe mata kiŋo kugatok minamŋgat ŋga Agag sana. Taŋakina sulumba Samuel ndek Agag tumba Gilgal tumbraŋ taŋge Suŋgo am mbolŋge balena le kumna le pike tatana. 34 Taŋamba Samuel ndek tiŋga nuŋe tumbraŋ Rama kina le Saul nu tiŋga nuŋe tumbraŋ Gibea kina.
35 Samuel nu Saul kusremba nduiye kina. Nu maŋ pro Saul kaŋger ndana sulumba nu idusmba ŋgamuŋgal tatruka wamdus piti ŋak minna.
Suŋgo nu nuŋe miroŋ Saul madimba Israel mbal tuku gabat suŋgo pilna ta kile nu Saul tuku gare ndana.
* 15:2 Wam kube ta Kisim Bek 17.8-14 mbolŋge minit