18
Yoabŋge Absalom balena le kumna
Kile gabat suŋgo David ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba walmba afu 100 afu 1,000 taŋamba fetke lika kame gabat afu nane kulatkam tuku madiniŋgina. Taŋamba nu taŋgo kuasmbi kame ta fet keŋna sulumba kame gabat keŋmba nane kulatkam tuku patikina. Kame gabat keŋmba ta ande Yoab ande Abisai ande Itai. Abisai nu Yoab tuku mambo nuŋe. Itai nu Gatnu.
Kile David ndek nane saniŋgina: Ye mata tane ndoŋ kame kaŋgig ŋgina kande nane nu sanaig: Ne sine ndoŋ kine nda. Kame mbolŋge nane sine kile-ibeŋkuwaig le kua kab ta nane sine idussiŋge nda. Sine tuku taŋgo bale farwaig ta mata nane burke nda. Ne sine dubika kaye le ne balenuwaig ta sine tuku taŋgo 10,000 baleniŋganu taŋaŋ. Ta tuku ne tumbraŋ teŋge mina. Sine kame taŋgo afu denkumba pasa pilbe kande ne taŋgo afu patika le prowaig ŋginaig le David ndek lafumba saniŋgina: Ta maye. Ye tane tuku miŋge dubiwamŋgit ŋgina.
Taŋamba David ndek tumbraŋ koranu fonde malaŋgambi taŋge tiŋ minna le kame kuasmbi afu taŋgo 1,000 ŋak afu taŋgo 100 ŋak ta ŋakmba pro kilim kinaig. Taŋanaig le David ndek Yoab Abisai Itai wam paguniŋmba saniŋgina: Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgina le kame kuasmbi ŋakmba nane David tuku wam pagu pasa ta isnaig.
Kile David tuku kame kuasmbi kinaig ka Israel mbal tuku kame kuasmbi Efraim duŋe sinam taŋge kile-siglika nane ndoŋ kame bunaig. 7-8 Kame bumba kinaig ka ka David tuku kuasmbiŋge nane Israel kame kuasmbi kile-ibeŋka kilmba yokerka ka bale farniŋginaig le nane kua ka duŋe sinam kumba ka taŋge nane suŋgomba kume farnaig. Kame suŋgo ta sinamŋge taŋgo kume farnaig ta ulendika 20,000 taŋaŋ.
Absalom nu doŋki poŋga kua kina sulumba David tuku kame taŋgo afu kile-siglikina. Kile doŋki ta ail suŋgo ande kumnem kumnem pinderka kina ka taŋge gabatnu ail kazaŋka ndiŋkina le doŋki nu ake pinderka kina le Absalom nu ail wai mbol taŋge kuikok minna.
10 Taŋamba minna le David tuku kame taŋgo ande Absalom ail mbol taŋge kuikok minna le kaŋgermba kumba ka Yoab sana: Absalom ail suŋgo wainu mbol nziŋge kuikok minit ŋgina le 11 Yoab ndek taŋgo ta sana: Ne nu kaŋgerat ta ndaŋam saka ne nu bale ndawat? Ne nu balewat kande ye ne silwa ndametiŋ soŋ ndindo tinmba let ande turmba tinit kande ŋgina.
12 Taŋakina le taŋgo ta ndek Yoab sana: Ne silwa ndametiŋ soŋ 100 sa mata ye nu mbol wam inum ke nda. Nu gabat suŋgo tuku kiŋo. Gabat suŋgo nu ne Abisai Itai tane keŋ wam pagukat ta sine ŋakmba isig. Nu teŋenmba satiŋgat. Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgat. 13 Ye gabat suŋgo tuku miŋge ŋgurmba Absalom balewi le kumwa ta nu ismba ye tumba pasa mbol pilwa le ne ye pasambi turye nda ŋgina.
14 Taŋakina le Yoab ndek taŋgo ta sana: Ye ne tuku pasa isam mbulit ŋgina sulumba nu ndek nuŋe mbanduwaŋ keŋmba kilmba Absalom ail mbol kuikok minnambi ta kina. Absalom nu kume ndaka minna le Yoabŋge mbanduwaŋ kame ta tawo mbolŋge nduasekina le 15 nu tuku kame taŋgo 10 pro Absalom taplenaig le kumna.
16 Absalom kumna le Yoab ndek kame taŋgo ande sana: Tabil fitka le nane kame Israel mbal yokerkade ta kusrekuwaig ŋgina le nu tabil fitkina le kame mbal tabil fudu ta ismba Israel mbal kusreka luka pronaig. 17 Taŋanaig le Israel mbal kua ka sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig.
Kile Yoab nane Absalom tuku mindesiŋ tumba duŋe ŋgamu taŋge burok suŋgo ande sinamŋge bukŋga ndamembi diŋmba minnaig le ka mbuter tiŋgina.
18 Absalom kume ndaka minna sulumba nu nuŋe nyu ŋgisi ndakuwa ŋga ndame kuennu ande tumba Gabat Suŋgo tuku Ma Gutoŋ taŋge te-tina. Ta ndaŋam? Absalom nu kiŋo kugatok minna tukunu nu tuku nyu ŋgisi ndakuwa ŋga maŋau ta kina.
Kile Israel mbal nane ndame ta Absalom tuku Ndame ŋgade.
Absalom kumna ta David sanaig le isna
19 Absalom kumna le Sadok kiŋo nuŋe Ahimas ndek Yoab sana: Ye kumba Suŋgoŋge sine ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilat wam ta gabat suŋgo David sawam iduset ŋgina kande 20 Yoab ndek nu sana: Kuga. Kiŋo nuŋe balewig le kumat tukunu ne kite pasa tumba ka gabat suŋgo sa ndawa. Ait mara ande ta maye ŋgina sulumba 21 nu ndek Etiopianu piro taŋgo nuŋe wika kukulmba sana: Ne kaye ka kame mbolŋge wam prowe likaig ta ka gabat suŋgo kubeu tawe ŋgina le piro taŋgo ta ndek Yoab tugum taŋge loka pinderka kina.
22 Nu kina le Ahimas ndek dirnaŋga Yoab sana: Ye mata gabat suŋgo sota kaŋgit. Ame wam ye mbolŋge prowa ndeta taŋaig ŋgina le nu ndek taŋgo ta sana: Ndaŋam tuku ne kambim tuku dirnaŋ ndekate? Ame agaŋ mayenu ne tamŋgat ŋgina kande 23 Ahimas maŋ lato sakina: Ye kaŋgit ŋgina le Yoab ndek nu sana: Maye le kaye ŋgina.
Taŋakina le Ahimas nu ndin dubimba kumba ka Yordan kule ma gutoŋ kumam kuerka pinderka kina ka Etiopianu piro taŋgo ta limba nu amboŋga prona.
24 David nu tumbraŋ koranu fonde malaŋga suŋgo tugum taŋge minyok minna le tumbraŋ kulatkanu taŋgo nu fonde poŋga mbolŋge tiŋga mambilmba minna kande taŋgo ande pinderka mbuna le kaŋgermba 25 nu wi kueŋka gabat suŋgo sana: Taŋgo ande pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo ndek sana: Taŋgo ndindo ndeta nu pasa mayenu tumba prote ŋgina.
Kile taŋgo ta nu buk pro tumbraŋ suŋgo ta patuna le 26 tumbraŋ kulatkanu taŋgo ta mambilmba minna kande taŋgo ande nu ŋgumnem pinderka minna le kaŋgermba nu wi kueŋka malaŋga kulatkanu taŋgo sana: Ai si. Taŋgo ande ŋgumnem pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo nu pasa ta ismba sakina: Nu mata pasa mayenu tumba prote ŋgina.
27 Kile tumbraŋ kulatkanu taŋgo maŋ wi kueŋka sakina: Taŋgo amboŋga pinderka mbate nzi Sadok kiŋo nuŋe Ahimas suk ŋgina le gabat suŋgo ndek sakina: Nu taŋgo mayenu ndo. Nu pasa mayenu tumba prote ŋgina.
28 Ahimas pinderka pro tumbraŋ patumba gabat suŋgo kaŋgermba nu tuku tumailam taŋge truk ka sana: O gabat suŋgo, sine siŋgine Mbara Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nane taŋgo kuasmbi ne te-sinam tuku bafunaig ta Suŋgoŋge kilmba sine tuku wai mbolŋge patikat le sineŋge kile-ibeŋkig ŋgina.
29 Taŋakina le gabat suŋgo ndek Ahimas kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le Ahimas nu lafumba sana: O gabat suŋgo, taŋgo suŋgomba ŋgumbeyumba minaig le ye Yoabŋge kukulyat le pinderka prowet. Ame wam kaig ta ye kaŋger ndakit ŋgina le 30 gabat suŋgo ndek nu sana: Ne ka o siŋge tiŋga ŋgina le Ahimas dirka ka kasom siŋge tiŋgina.
31 Taŋana le Etiopianu taŋgo ta pinderka pro gabat suŋgo sana: Yiŋe gabat suŋgo, ye pasa mayenu ne sanam prowet. Kuasmbi ne te-sinam bafuwaig ta Suŋgoŋge kilmba ne tuku wai mbolŋge patikat ŋgina.
32 Taŋaka sana le gabat suŋgo ndek nu kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le piro taŋgo ta ndek lafumba sana: O gabat suŋgo, wam kiŋo naŋe mbol prowat ta naŋe ŋgueu mbal ne te-sinam sakade nane ŋakmba mbol taŋamba ndo prowa ŋga iduset ŋgina le 33 gabat suŋgo nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nu tiŋga fonde poŋga wande ta sinam kumba ka taŋge malmbika minna sulumba malmbi kueŋka sakina: O yiŋe kiŋo Absalom. Kiŋo nyek o. Kiŋo nyek o. O Absalom, yeŋge kumi ta maye. O yiŋe kiŋo. Kiŋo nyek o ŋgina.