11
E Pol Ta Sir Malngaeng O Aposel Ruk La Ppiagar
Kua svil muk kam gia matnge vgum kuaro rhek na, ko pathe nok ngar kaeti enangthe nong ka lpek ngaok vor, ko ngor vrua per orom dok mruo ormar kngae na. Ii, dok ko her gi elha kam re tok vur ktar kun mnam kua hor ta, nang muk mut her mur elha pum kam matnge vgum mar he. Ii, ko kua re lkarhut ngang nguk, gi enang ko E Nut nma nho lkarhut ngang nguk tok kat ko ko gia svil te, muk kam gia vle ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen tuk. Ii, mut gia vle ngang dok enang a vlom to ngat her polger a re mang kam lei orom a ngokol to. He ngam smia nho ekam a vlom, a ngokol tang kam lo kaehang kam ngae kais ko ngat mia palengem kar katngokol. Ii, muta vle ngang dok enang tok, ko tie mnam o kolkhek ruk mut gun kor mnam muk mang e Yesus he kmokpom kar kam ngae kais tete, kom smia nho mang nguk, he nang mularo papat ruk mang e Yesus kam her gia vle lya kais koknaik ko nguak kael muk mruo ko kim, nang muk kam kol gi en tuk, en kam vle ngang nguk, nang nong a serppak tang ko yok. Vanangko kua gor mang nguk te, na kle ka vle ngang nguk gi enang ko e Seten ta vrengem e Eva karo papat ko e Seten tel en a vim he kmas orom e Eva orom karo vu papat ruk la ppiagar he ka vraik orom e Eva karo papat he. He gi enang tok, kua gor te, o mia ruk ngma rere pum dok nga kle ka vraik orom mularo papat ruk o minar tok kat, endruk mum kaelik ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen tuk, to mguer kle lo kat kor mnam muk mang en kat he lo kta mokpom kar kat e. Kua gor tok, ekam ko o mia akuruk yok ngat her pis ko kmuk he kerpatter muk mang e Yesus kam ktua pos kut kaolol ge. Ngam lua pos mang e Yesus enang dok e. Va mar kat ngam kaur kim akuruk mnam muk kam kpom a serppak ka mten langto yok ge mang E Nunu A Totur to muta ktar kpom tie ko mut her kor mnam muk mang e Kristus he kmokpom kar. Ii, va mar kat ngam mrua havae kmar mruo te, her mar ruk arhe ngata ktar ormuk kam pakvom kam patter muk orom a knovvur langto yok. Vanang a knovvur to endo, tho lua maenang hak kar endo mang e Yesus to ko her patter muk mang e. Nove. Endo mkor mar tkut kaolol ge. Ii, ngma vle kar muk tok, he koma gor ko muk, mum kle gi kaennegiang ngar he kngatkal mang ngar hak. Ii, o mia ruk endri ko ngma vle kar muk tok, ngam mrua hover mar mruo kam mon “O Aposel Ruk Lvu Laol Hak” ormar kat. Vanangko dok kua pat te, nong tang mnam mar ta vle mnam a tootkol to en kam kir kim dok hak mang kua ngaeha to e Kristus tel maktiegom dok e. Nop hak. Pu lmien te, klo kol a pat to kam smia padam o rhek kmis dok kam smia rere, vanang ko kais mang E Nut karo papat ge. Va ko ngae lo vur tuvgom a papat tang hak kim muk e. Ko ko her khenam E Nut karo papat tgus ma mmok hak orom kuaro keknen, kuaro papat va kuaro rhek tgus hak he.
Ii, pathe nok o mia ruk ngma rere pum dok ngta re te, ko eharom a kerkeknen ngang nguk ko kom mrua krus orom dok mruo he lua mon a keik, nang muk kam sirim dok orom mang kua ngaeha to kam patter muk mang a knovvur to E Nut tel maktiegom dok kam havae mang ngola? Vanangko, kom mrua krus orom dok mruo tok, kam ho mi ktua hover mularo papat ruk mang e Yesus, nang muk kmor mnam muk mang en he kmokpom kar. Enangthe lmien te, ko her mi eharom a kerkeknen tang, va ngua her eharom ngang e Yesus kakro ngaomevek akuruk arhe, ko her mar ruk arhe ko her tting mang ngar kmen ngaro krek ngang dok kmel kualo nhar ma mmie kam turang dok, he nang dok kam kle mrua krus orom dok mruo ngang nguk tok. Ii, ko her eharom tok, dok kam le gia vle ko kmuk mekam mekam kam turang nguk. He enang tok, kua kle va ka vle enangthe ko kaururik ko mkor mar enang tok arhe, vanang muk, nove. Va ko si vle ko kim muk he o tgoluk ngam hera tu kim dok, vanangko kom lo kael reha kim tang mnam muk kam ngam o krek ngang dok e. Ko koornopeik ruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar, endruk nkong ngar mnam a mhe to mMasadonia ngat aol orom o krek he ngat el kualo nhar ma mmie ormar arhe. He ekam tok, klo el a vnek tang kuo mang nguk kmel reha kim muk kam kongrang nguk mo krek kat e. Ii, he ngora vle ngang nguk gi enang tok arhe mekam mekam, dok kam ho lo ngam a vnek tang hak kuo mang nguk tok. 10 Mare, lmien te, a re to a minar mang e Kristus tmi el rengmat kun mnam dok. Va ekam ko kua serppak mang a papat to tok va kua serppak mang a papat langta kat te, nong tang mnam muk ruk ko tok mnam a mhe to e Akaia ta ngae ho lo is hak kam hagam dok kam mrua hover dok vgum kua keknen to kam hak kim o mia kmenkim dok mang kua ngaeha to kam havaeng ngar mang a knovvur. Nop, nop hak! 11 Mu vokom na, o pattermia la ppiagar kun mnam muk ngma mon ppiagam dok te, “Koma vle orom kua keknen to endo, ekam ko kom lo kaelongtok mang nguk.” Vanangko nove, kom lua tu kmeharom kua keknen to endo ekam ko E Nut ta kle ka mnor te, lmien te, kom vu kaelongtok mang nguk hak. 12 Ii, va ngor kle kaeharom a keknen to endo mekam mekam tok kat ge, he muk kam lo kaenkim dok mang kua ngaeha gi enang tok arhe. Ii, ngor kaeharom tok, he nang dok kam kser o mia ruk ngma rere pum dok nga papat ka pun to ngma sir malpgem kam rere pum dok orom. Ko mar ngam vu sim ktua ring o mia kmel a papat mang ngar te, “Ngat vu kais mang dok va ngaro reha ruk kun pgegom muk ngat gi kaenang kuaro reha tok kat.” Ii kua svil kam kser a papat to endo orom kua keknen to tok, mar kam lo kat kais kam sir malpgem he mrua hover mar mruo orom tok kat.
13 Ii, o pattermia la ppiagar ruk endruk, her mar ruk arhe ngma kauyang o mia kam mur kaelel mar mruo te, mar o mi aposel ruk orom ngaro reha ruk o minar kat. Ii, her mar ruk kat arhe endruk ngat her pis ko kmuk he ktuvgom ngaro papat lsir kam kauyang nguk kam re te, e Kristus tmi meng ngar enang o mi aposel akuruk. Vanangko ho mi nop hak, ko mar o aposel ruk la ppiagar hak. 14 He enang tok, ngot lo is kam mrua sor kim mar pum ko ngma tuvgom ngaro papat lsir tok, ko e Seten mruo nma kauyang o mia tok kat ko nama tuvgom en mruo lsir tok kat he mur kael en a mi engyel enang endruk E Nut nma meng ngar kam ngam a mmok kun mnam o mia. 15 Va ekam ko e Seten nma vle tok, va ngot lo is kam senkrip kim kalngunes ri ko ngma tuvgom ngaro papat lsir tok kat, nang kle kaegom kmeha ngang nguk enangthe mar E Nut kalngunes msim. Ko ngma mas orom muk te, ngaro papat ruk la ppiagar ngat is kmel muk la mmok ko pum E Nut kalo keik. Vanangko a keik to ngara kol koknaik ner ho mi kut kaiser nga kerkeknen to endo ge.
E Pol Ta Mrua Totok Mang En Mruo Te, A Mi Aposel Msim To En
Ta Mrua Rere Orom Mang Karo Reha
16 Yu, enang ko kua re: Mu or kam pat te, nong ka lpek ngaok e. Vanangko enangthe mgua le kpat mang dok tok, va mguaka tting mang dok kam mrua havae mang dok mruo na, gi enang ko mut her tting mang endruk la ppiagar ruk nop kero lpetuk ngang ngar tok kat. Mguaka ngnek na, ko ngor mrua per orom dok mruo nong ke laut na he ka vle enang a mhel to nong ka lpek ngang enang ngar tok kat. 17 Yu, ngor lua kokkol kam rere lserppak ngang nguk kam vrua per orom dok mruo ko kuaro rhek ngar kaeti enangthe dok kua rere enang a mhel to nong ka lpek ngang, vanang nong enang e Yesus ko nam lua rere tok e. 18 Ii, he ekam ko endruk kavurgem mnam muk ngam mrua per orom mar mruo mang ngaro mur reha mruo kmikkiem ko mar ngma kolkol ekam o mia ruk ngam lo kor mnam mar mang e Yesus he lua mokpom kar kmeharom tok, va dok kat ko kais kam mrua per orom dok mruo mang kotaro reha kat he ka vle enang a mhel to nong ka lpek ngang, ekam ko 19 her muk ruk arhe mum her gia sirei kam tting mang endruk nong ngaro lpetuk ngang ngar, ko mum kaennegiang ngar kam patter muk. Ii, mum kaennegiang ngar tok, ekam ko mum mrua per orom muk mruo he kpat mang nguk mruo te, mularo papat ruk laol. 20 Ii, lmien te, endri ngam sia ptir ngang nguk kam krong mularo vorngap kmenpasiker muk va sia toot mularo leineik kam lol o tgol ekmuk, vanangko mum her kle gia tting mang ngar he ka mnang ngar kam vle ngang nguk tok ge. Va ngam si mrua kansgum mar mruo kmel nga laut mang nguk, va ngam sia pokpelam muk kat, vanangko si a gi vrong mhel tang mnam muk ko nam kaeharom tok ngang nguk, va muma tting mang en he ka mnang en kam koskalil orom muk tok kat ge. 21 He ekam tok, ngta mien mang dok te, kom lo kaur kam vle ngang nguk tok e. Ii, va ngta mien kat te, ngua mrua leep pum dok mruo enangthe kopa vle ngang nguk enang ngar tok kat.
Ta Mrua Rere Orom Mang Karo Mur Keknen Mruo
Ii, vanangko kuaro rhek ri kat ngar gia vle enang o aposel ruk la ppiagar ngaro rhek ko ngam lo kokkol kam mrua per orom mar mruo. Ko kuaro rhek ri ko re kmittiegom mar moti, ngar kaeti kat gi enang a mhel to nong ka lpek ngang kat. He gi enang o aposel ruk la ppiagar tok kat ngor lo ktua kokkol kam re kngae ge, kam mrua per orom dok mruo te, dok ko iser mar he ngae ho kir kim mar hak. 22 Mu havaeng dok na. O aposel la ppiagar ruk endruk, mar o Hibru? Vanang dok, dok anie? Te dok a Hibru kat. Ii, mar o Israel, nang dok nop? Te dok a Israel kat. Ii, nok ngat pal mnam e Ebrehem ka ngausie ka pun? Vanang dok nop vor, ngola? Te dok nkong dok ko kat. 23 Yu, va mar o mia ruk endruk ngam mrua per orom mar mruo he khavae te, ngam kaeha ngang e Kristus. Ngora havaeng nguk tok kat te, dok kom ho mi ktua papuntom kuaro reha kvulhagam mar hak, he kir kim mar. (Ai, mu vokom dok na, kua rere enangthe kua mrang vor, ekam ko muk mruo mut kaoppom dok, yek kua rere tok.) Ko koma hop kpis hop kpis ka prongyek ka psek kmeha kir kim mar hak. Koma plong kru kun mnam o hengor ko ngam kaenpasiker dok kun mnam mar vgum o reha ruk mang e Kristus. Vanang mar nove. Va o mia ngama kirmekon a khap mnam dok, ngae vurvrum dok ekam ko kom kaeha ngang e Kristus va ko her gia gigrim a yor ge mo kolkhek kavurgem vgum tok kat. Vanang mularo aposel la ppiagar ruk endruk, o mia ngam lo vrua kirmekon a khap mnam mar hak enang ko ngam kaeharom ngang dok e. 24 Ii, ko o Yuda ngalmialaol ngat en o kapnes ruk alo mhelom alomin kun mnam o venloot ruk aktiek, he nang ngar kam kirmekon a ngausie mnam dok kat ge. Vanangko kun mnam o venloot ruk endruk aktiek, ngma pet a kapnes atgiang atgiang kun mnam mar tgus. 25 Va mnam o kolkhek ruk korlotge, lRom ngalngunes kat ngat kirmekon a khap mnam dok. Va o mia ngat murmur mang dok kam petpet o krek malpgem dok kam laem dok kngam dok kat. Ii, va mnam o kolkhek ruk korlotge, a langail to kua kar mnam te kokohet vgum a mou va a ngausgi va ma kolkha kar a segain tgus kue gia kikie mang a langail ka mhe langto ko ma gi mlin. 26 Ii, mare, va ko her gia vle pum a ruongae he, kmeharom e Kristus karo reha. Va a yor nam ngae re kam gia tmor dok ko kom kaol paat he ka nvor kim o itok. Va o kolkhek akuruk o ngauruvik ngma sisir mang dok. Va mo kolkhek akuruk kua ngausie ka pun mruo ruk o Yuda kar o vrong rhek kat ngma svil kam tarkanang dok. Ii, kom sia ngae kun mnam o rengmat ngo pneik, va ko po turvek, va oguon mou ko koma kar mnam a langail, va a yor nam gi vat pekam dok kat ge. Va ko tok, ko kom sia vle ko kim o mia ruk ngam pe gia vat mar he ka ppiak kam re te, mar koornopeik ruk ngat kor mnam mar mang e Kristus he kmokpom kar kat va a yor nam gi vat pekam dok orom mar kat ge. 27 Ii, koma prongyek ka psek kam vatvat o it mang o rambel kam mur kaeha kmo krek ngang dok mruo va o segain ngarlavurgem ngam ngae kol dok he kom lo smia kol a ngonit e. Mo kolkhek akuruk koma vang ko kom lo kat kaemik, va lo kaivie kat e, ko kom her gia vle pum a ngaeha to mkor e Kristus he. Va mo kolkhek akuruk kom ngae ktu kmo it kmegen va ktu kmo it kam kokomor dok mang a roro. 28 Ii, va kuon malpgem o vnek ruk ko gi gnua momonik, kuaro papat ngma kervavle mo kolkhek tgus mang e Yesus kakro ngaomevek ruk mnam o mhetor akuruk yok, va kuaro papat ngma vanker dok. 29 Ko erieto kun mnam E Nut ka ngaomevek tang tlo kaurur vgum a vnek to ta kerkolkol vgum he dok klo is kam kaum kaurur vgum tok kat kvanker dok kat? Va erieto kat tvuut orom ka kerkeknen petgim e Yesus he dok kom lua nho lkarhut ngang endo tkaeharom en kam vuut tok?
30 Ii, he ekam tok, ta nho te, enangthe ngua re ka svil kam per orom dok mruo, va ngua mrua per orom dok her gi mang kuaro keknen ruk ngam mia khenam dok ma mmok te, koma kaum kar muk kam lua kaurur vgum o vnek ruk muk mruo mut lo kaurur vgum mar ko muta kerkolkol vgum mar tok kat. 31 Yu, kua rere he re kvat E Nut to Ngoldaip e Yesus Kteit, Endo ngruak kanprim ngnik ngnik, ko En ta mnor te, ko ho mia mien hak kam per orom dok orom o vnek ruk endri. 32 Va si kun mnam a rengmat ka pun to e Damaskas va a taven to e Aretas kalkayie to nma nho mang a rengmat to endo, ten a re ngang o mia ruk ngma kar va tomten kam toot he kairkleim a hennek laut to taolkleim a rengmat to endo, mar kam toot ngang dok ko ngua kle ottek kngae, nang mar kam kappom dok. 33 Ngat eharom tok, vanangko kolenar ngat kle va ktuvgom dok kmel dok kun mnam a psang langto, to her gi konget a ngausie orom dok ko mnam a hennek ka pammok langto ngogu mmie ku mnok, dok kam ngorpok petgim e Aretas enang tok arhe.