5
E Iesu a nga kukuo ba madar tovtov vourvour
(Mataio 4:18-22; Marko 1:16-20)
Simi ra mene, e Iesu a nga tuir i gegen mi barateis i Genesaret, ma mi bineit gi nga tuir gonie nge rongomie mi namanien e Raban. E Iesu a nga pare ba galeu leong luo. Bu ka vongovongon gi nga vogosongie i bourbournga koen, ma gi nga suruvie kegi sar ben. A nga ka simi galeu se Simon, ma a nga oeng se Simon va ta nga tsure terie i rou lili. E Iesu a nga mogos i popon ine mi galeu ma a nga vavasengei simi bineit.
I murien tate nga vavasengei voto, a nga oeng se Simon, “Vuruos peuk simi raman nge vululusie kenga sar ben.”
E Simon a nga kuil nama, “Ka leong, gei te pilang vongovongon simi rokati pu. Eiekesen, sien e ta oeng malan, o ta vululusie ine bu ben.”
Sien gi tate nga tsana malan, gi nga sovie bu ie palan, ma bu ben gi nga vakaek nge kabem. Io, gi nga revie bu turagie ka vongovongon simi galeu mene va gi ta nga me kulie gie. Ma gi nga me vakaek nge vovosuo ine ba galeu kokouk, ma guor te nga vatvatta luluis.
Sien e Simon Petro ta nga pare mi sana kepineits ine ta nga tsorubeit, a nga sege pukupukukaek i matan e Iesu, ma a nga pevien, “Sorvekena iou, mi Nguts. Eou mi ka tsokor!” A nga tsana malan ine simi vunan e Petro ma bu turan ka vongovongon gi nga kudier tsak ngan ine bu ie palan beitsak gi ta nga sovie. 10 E Iakobo ma e Ioanes, ba natuon e Sebedi, eguor ba turan ka vongovongon e Simon, guor nga kudier tsak buer.
Io, e Iesu a nga oeng se Simon, “Kian va e ta motou. Vakaek ine, e tate vangoda mi kulou.” 11 Gi nga teie terie i kur magi ba galeu, ma gi nga sorvekenan bu kepineits kokouk nge vemusurie e Iesu.
E Iesu a nga vatoa mi ka ta nga suvuon mi mienarouk lepra
(Mataio 8:1-4; Marko 1:40-45)
12 Simi ra mene, e Iesu a nga mon simi meinmenien ine bu taon. Ian en, mi ka ta nga suvuon mi mienarouk lepra i kurikurien kokouk, a nga nemei. Sien ta nga pare e Iesu, a nga sege pukupukukaek nge matan i keim ma a nga no masitinoiv, “Mi Nguts, sien va e ta sunuir, e oit nia vara melemelen nge iou.”
13 E Iesu a nga tsotsokan mi riman nge soburo ine mi tamat mienarouk, ma a nga pevien, “O sunuir. E ta melemelen!” Ma ian ngas te, man mienarouk a nga voto.
14 E Iesu a nga oeng ngeisngeis ian simi ka, “Kian va e ta pengan sibu mei mene eiekesen rakot nge vasanga no simi prist. Ma terie ke tienebeir malan e Moses ta nga oeng ngan senga, simi vunan e te tsorubeit melemelen. Ma ian ta vara tuktuk ngan sibu mei mene va ma mienarouk a te voto.”
15 Eiekesen mi vinavatei surie e Iesu a te nga puorkan bu enamon ian en ma bu enamon i pek buer. Io, palan mi kulou gi nga ra nemei seie nia rorong, ma gi nga nemei seie surie va ta mang nga vatoa gie si magi sar mienarouk buer. 16 Eiekesen e Iesu a nga sorvekena gie nge rakot simi beir nge ra no.
E Iesu a nga vatoa mi muru
(Mataio 9:1-8; Marko 2:1-12)
17 Simi ra mene, sien e Iesu ta nga vavasengei simi kulou, bu Parisaio ma bu vavvasengei sibu vinuor se Moses buer gi nga mogos. Gi nga kovuni sibu kato enamon keskes i aron i Galili, i Iudea ma i Ierusalem. Ma mi ngesengesien mi Nguts a nga mon meie nia vatoa bu tamat mienarouk. 18 Io, ba ka gituo nga sorokie mi muru ngan mi tsur nemei, ma gituo nga lalaro sor terie mi muru i ruom simi vonuo nia ra vuturungie i matan e Iesu. 19 Gituo kap nga oit nia vorotan ka kientsep nia rubukien surie mi bineit a nga beitsak. Io, gituo nga sorvavane i pungan mi vonuo, ma gituo nga bemvaran nge vunurie i kinorotuon mi kulou, duis peuk i matan e Iesu.
20 E Iesu a te nga telekiran kegi vodovodon tuktuk, ma a nga pevien, “Palapala, o te vodon rivie ke sar sinavei tsokor.”
21 Ma bu vavvasengei sibu vinuor se Moses ma bu Parisaio, gi nga ngungu lili i kotubugie kesegie ven ne, “Nge kia va eie ese ine mi ka ta oeng balapoik ngan e Raban? Ese mei a oit nia vodon rivie mi sinavei tsokor? Ine mi tsientsang, se Raban kesen mo.”
22 E Iesu a te nga telekiran kegi sar vienviendon, ma a nga virei, “Surie misa nga ta suvuon bu suasuada vienviendon sibu aronga? 23 Mi sana nama a molous nia vokokotie? ‘Ke sar sinavei tsokor o te vodon rivie.’ o, ‘Tsuok tamtuir nge veis.’? 24 Io, o ta vakatsepa senga va e Natuon mi Ka a suvuon mi duis i popon mi kaber nia vodon rivie bu sinavei tsokor.”
E Iesu a nga oeng simi muru, “O oeng sevoi. Tsuok tamtuir. Sorokie ke tsur nge rakot si ke enamon.”
25 Ian ngas te, ine mi ka a nga tsuok tamtuir i matagie nge tsuokopie ken tsur ta nga ko mutur ngan ma a nga veis rakot si ken enamon ma a nga puongan e Raban. 26 Mi kulou kokouk gi nga kudier tsak nge puongan e Raban. Gi nga vous ngan mi mientou nge pevien, “Giet te pare mi kepineits a kekineits rovoriu nevere.”
E Iesu a nga kukuo e Levi
(Mataio 9:9-13; Marko 2:13-17)
27 I murien ine, e Iesu a nga rovotsour ma a nga pare mi ka porpor takis ta nga mogos simi vona porpor takis. Mi asan ine mi ka e Levi. Ma e Iesu a nga kukuo, “Vemusurie iou.” 28 Io, e Levi a nga tamtuir nge sorvekenan bu kepineits kokouk nge vemusurie.
29 Samo e Levi a nga tsana mi nginou leong si ken vonuo nian e Iesu. Palan mi kulou porpor takis ma palan bu mei mene buer gi nga mogos nge ngou meie guor. 30 Ma bu Parisaio ma bu vavvasengei sibu vinuor se Moses, gi nga nama palan veie ken sar madar tovtov e Iesu nge pevien, “Surie misa nga ta ngou ma un meie bu ka porpor takis ma mi kulou tsokor?”
31 E Iesu a nga kuil nama, “Mi kulou gi ta tino kalei gi kap pinat surie ka porpor oiv, eiekesen bu tamat mienarouk mo. 32 O nga nemei nia kukuo mi kulou tsokor va gi ta mang vodon vuris, a kap va mi kulou duis.”
Mi vinirei surie mi vorvor
(Mataio 9:14-17; Marko 2:18-22)
33 Ma gi nga oeng se Iesu, “Sibu ra palan ken sar madar tovtov e Ioanes gi ko vorvor nge nono. Ma bu madar tovtov sibu Parisaio buer gi ko tsana malan, eiekesen ke sar madar tovtov gi ko tsatsang ngan mo mi ngou ma mi un.”
34 E Iesu a nga oeng segie, “Vasa, nga oit nia oeng sibu vasier va gi ta vorvor sien va mi ka rei vour a ngas mon meie gie? 35 Eiekesen mi ra ta beit va gi ta kir tsana ine mi ka rei vour segie. Ian sibu ra gi ta nangba so vorvor.”
36 Ma e Iesu a nga vokokotie mi nama puppuo buer segie. A nga pevien, “A kap ka mei a ko derikie ka poko lavlav simi lavlav vour nge dekitie meie ngan mi lavlav kebeir. Sien va ta tsang malan ngan ine, eie ta tsang vatsakatie ine mi lavlav vour. Ma ian mi poko lavlav vour ta kap venvenioit meie mi lavlav kebeir. 37 Ma a kap ka mei a ko soe teir dangi vain vour i aron bu utut kebeir gi ta tsana nge piripiri vinavinar. Sien va ta tsang malan ngan ine, mi dangi vain vour ta tsana bu utut kebeir va gi ta puor kapot. Ma mi dangi vain tate puos ririv, ma bu utut buer tate tsak. 38 Io, gi ta ngas utuvie mi dangi vain vour simi utut vour. 39 Ma eie ese ta unumie mi dangi vain kebeir, ta kap ba lalaron mi dangi vain vour. Eie ta pevien, ‘Mi dangi vain kebeir eie a kalei.’ ”