3
Rü ñu̱xma i pemax, rü Cristu wena maxü̃xü̃rüü̃ rü pexü̃́ nangẽxma i maxü̃ i ngexwacaxü̃xü̃. Rü ngẽmacèx name nixĩ i naxcèx pedau i ngẽma mexü̃gü i daxũguxü̃ i naãnewa ngẽxmaxü̃ i ngextá Cristu rü Tupanaãrü tügünecüwawa írütoxü̃wa rü namaã ãẽ̱xgacü íyiĩxü̃wa. Rü name nixĩ i guxü̃guma nagu perüxĩnüẽ i ngẽma daxũguxü̃ i naãnewa ngẽxmaxü̃ i ngemaxü̃gü rü tama i ngẽma ñoma i naãnewa ngẽxmaxü̃. Yerü yexguma nayu̱xgu ga Cristu rü yexma nayu ta ga nuxcümaü̃xü̃ ga perü maxü̃. Rü ñu̱xma rü pexü̃́ nangẽxma i perü maxü̃ i ngexwacaxü̃xü̃ erü Cristutanüxü̃ pixĩgü rü Tupanamẽ́xẽwa pengẽxmagü. Rü nümatama ya Cristu nixĩ i pexü̃ namaxẽxẽẽxü̃. Rü ngẽxguma wena núma nango̱xgu, rü namaã tá pengóe, rü naxrüü̃ tá pimexẽchi.
Marü nüxü̃ tarüxo i nuxcümaü̃xü̃ i tacüma i chixexü̃gü rü tanayaxu i ngexwacaxü̃xü̃ i tórü maxü̃
Rü ñu̱xma rü name nixĩ i nüxü̃ perüxoe i guxü̃ma i ñoma i naãneãrü chixexü̃ i pewa ngẽxmaxü̃. Rü tama name i pemèxna naĩ i ngemaã pemaxẽ, rü tama name i petena naĩ ya yatümaã pemaxẽ. Rü tama name i penaxü i pexeneãrü ngúchaü̃ rü bai i nagu perüxĩnüẽmare. Rü tama name i pexü̃́ nangúchaü̃ i ṯacü rü to i chixexü̃gü. Rü tama name i pegünaxĩcatama penanuxuchigüchaü̃ i guxü̃ma i ngẽmaxü̃gü, erü yíxema ngẽma nacüma tüxü̃́ ngẽxmaxẽ rü düxwa namaã tatupanaã̱x. Rü guxü̃ma i ngẽma chixexü̃gücèx tá nixĩ i Tupana napoxcuexü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü i ngẽmaãcü maxẽxü̃ rü tama naga ĩnüẽchaü̃xü̃. Rü pema ga ü̃pa rü penaxü ga yema chixexü̃gü, rü yemaãcü pemaxẽ. Natürü i ñu̱xma rü name nixĩ i nüxü̃ perüxoe i guxü̃ma i ngẽma na pegüchi pexaiexü̃, rü pegümaã penuẽxü̃, rü chixri pemaxẽxü̃, rü pegümaã peguxchigagüxü̃, rü guxü̃ma i ngẽma chixexü̃ i dexa i nüxü̃ pixuxü̃. Rü tama name i pegümaã pidorae, erü marü ípenatèx ga nuxcümaü̃xü̃ ga pecüma rü guxü̃ma ga yema chixexü̃gü ga ü̃pa pexügüxü̃. 10 Rü ñu̱xma rü marü penayaxu i ngexwacaxü̃xü̃ i perü maxü̃ rü ngexwacaxü̃xü̃ i duü̃xü̃gü pixĩgü. Rü guxü̃ i ngunexü̃gu rü Tupana pexü̃ ningexwacaxü̃xẽẽchigü na yexeraãcü pimexü̃cèx naxrüü̃ rü yexeraãcü nüxü̃ na pecuèxgüxü̃cèx ya Tanatü ya Tupana ya maxü̃ tüxna ãcü. 11 Rü ñu̱xma rü Tupanacèx rü nüe̱tama nixĩ ega Yudíu quixĩgu rü ẽ́xna tama. Rü nüe̱tama nixĩ ega ícuwiechèx-müpẽ́xechiraü̃gu rü ẽ́xna tama. Rü nüe̱tama nixĩ ega ṯacü rü nachiü̃ãnecü̱̃ã̱x i duü̃xü̃ quixĩgu, rü ẽ́xna ṯacü rü duü̃xü̃ quixĩgu. Rü nüe̱tama nixĩ ega wüxi i coriarü duü̃xü̃ quixĩgu, rü ẽ́xna taxúxearüma duü̃xü̃ quixĩgu. Erü ñu̱xma rü ngẽma guxü̃ãrü yexera aixcüma tüxü̃́ mexü̃ nixĩ na Cristu rü guxü̃ãrü ãẽ̱xgacü yiĩxü̃ rü guxãwama nangẽxmaxü̃. 12 Rü ñu̱xma ya Tupana rü pexü̃ nangechaü̃ i pema rü pexü̃ nadei na noxrü pixĩgüxü̃cèx. Rü ngẽmacèx name nixĩ i guxü̃guma pexü̃́ nangechaü̃tümüü̃gü i togü, rü namaã pemecümagü, rü tauxchaãcüma nüxna penaxã, rü taguma napẽ́xewa pegü picuèxüxü̃gü. Rü ngẽxguma woo ṯacü pemaã naxü̱xgux rü name nixĩ i yaxna namaã pexĩnüẽ. 13 Rü name nixĩ i wüxichigü i pema na pegümaã yaxna pexĩnüẽxü̃. Rü ngẽxguma chi texé ṯacü pemaã ü̱xgux, rü name nixĩ i pegüxü̃́ nüxü̃ pengechaü̃gü i ngẽma. Rü yexgumarüü̃ ga tórü Cori na pexü̃́ nüxü̃ ngechaü̃xü̃rüü̃, rü name nixĩ i togüaxü̃́ nüxü̃ pengechaü̃gü. 14 Rü guxü̃ãrü yexera mexü̃ nixĩ na pegü pengechaü̃güxü̃. Erü ngẽxguma aixcüma pegü pengechaü̃gügu rü aixcüma wüxigu tá perüxĩnüẽ, rü meã pegümaã tá pemaxẽ. 15 Rü name nixĩ na pemaã inacuáxü̃ i ngẽma taãẽ i Cristu pexna ãxü̃ na ngẽmaãcü aixcüma pegü pengechaü̃güxü̃cèx. Yerü yemacèx nixĩ ga Tupana pexü̃ dexü̃ na wüxitama i duü̃xü̃gü pixĩgüxü̃cèx rü meã wüxigu perüxĩnüẽxü̃cèx. Rü name nixĩ i moxẽ nüxna pexãgü ya Tupana. 16 Rü name nixĩ i guxü̃guma peãẽwa nangẽxma i Cristuarü ore rü taãẽãcüma naga pexĩnüẽ. Rü name nixĩ i meã peãẽxü̃ pecuáãcüma namaã pegü pengúexẽẽ rü pegü pixucu̱xẽgü na ngẽmaãcü pegüaxü̃́ penangúchaü̃xẽẽxü̃cèx. Rü name nixĩ i aixcüma Tupanana moxẽ pexãgüãcüma nagu pewiyaegü i nagúxü̃raü̃xü̃ i norü wiyaegü. 17 Rü guxü̃ma i ngẽma pexüxü̃ rü nüxü̃ pixuxü̃ rü name nixĩ i tórü Cori ya Ngechuchuégagu penaxü. Rü name nixĩ i ngẽmaãcü Ngechuchuégagu Tanatü ya Tupanana moxẽ pexãgü.
Tupana nanaxwèxe na meã namaxẽxü̃ i duü̃xü̃gü i Cristuaxü̃́ yaxõgüxü̃
18 Pa Ngexü̃gü i Ãtegüxü̃x, rü name nixĩ i petega pexĩnüẽ. Erü woetama ngẽma nixĩ i mexü̃ na penaxüxü̃ erü tórü Cori ya Cristuarü duü̃xü̃gü pixĩgü. 19 Pa Yatügü i Ãmaxgüxü̃x, rü name nixĩ i ngĩxü̃ pengechaü̃gü i pemèxgü. Rü tama name na ngĩmaã pechixecümagüxü̃. 20 Pa Buxü̃güx, rü name nixĩ i guxü̃wama penatü rü peega pexĩnüẽ, erü ngẽma nixĩ i namaã nataãẽxü̃ ya tórü Cori. 21 Pa Papágüx, rü tama name i penanuẽxẽẽ i pexacügü. Erü ngẽxguma ngẽmaãcü penaxü̱xgux rü ngürüãchi tá nüxü̃́ nawèxtümüü̃ i ngẽma namaã nüxü̃ pixuxü̃. 22 Pa Duü̃xü̃güx i Ixããrü Coriã̱xgüxü̃x, rü name nixĩ i guxü̃wama naga pexĩnüẽ i perü corigü i ñoma i naãnewa pemaã icuèxgüxü̃. Rü tama name i pexü̃ nadaugüguxicatama meã pepuracüe na ngẽmaãcü penataãẽxẽẽxü̃cèx. Natürü name nixĩ i mexü̃ i perü ngúchaü̃maã guxü̃guma meã pepuracüe erü tórü Corixü̃ pemuü̃ẽ. 23 Rü guxü̃ma i ngẽma perü puracü i pexüxü̃wa rü name nixĩ i perü ngúchaü̃maã penaxü ñoma tórü Cori ya Cristuaxü̃́ pepuracüexü̃rüü̃ rü tama i duü̃xü̃güaxü̃́. 24 Rü marü nüxü̃ pecuèx rü daxũguxü̃ i naãnewa rü tórü Cori ya Cristu tá pexna nanaxã i perü ãmare i maxü̃ i taguma gúxü̃. Erü yima Cristu ya aixcüma perü Cori ixĩcüaxü̃́ nixĩ i pepuracüexü̃. 25 Natürü yíxema chixexü̃ üxe rü tá ta tanayaxu i tümaãrü natanü naxcèx i ngẽma chixexü̃ i taxüxü̃, rü aixcüma Tupana tá tüxü̃ napoxcu. Erü Tupanapẽ́xewa rü guxü̃ma i duü̃xü̃gü rü nawüxigu, rü taxucürüwama texé Tupanachèxwa tiña ega chixexü̃ taxü̱xgux.