14
Da oman i meke Zizas redi po piunrul blo Zizas
(Matiu 26.1-5; Luk 22.1-2; Zon 11.45-53)
Orait nau. I bin tu dei bipo da Pasoba ane da Pisting blo da Platbred i nogad yis. Ol dem edprist ane ol dem Zuwislotisa bin stil trai po paine sikretwei po kese Zizas po kile em. Dem edprist ane dem Zuwislotisa bin tok po wananada diskain, ‘Yumpla nogo kese em po kile em wea da Pasoba Pisting.# Bambai ol dem bigmob pipol ya go stat po paite yumpla.’
Zizas bin de wea da biliz blo Betani. Em bin kaikai wea aus blo wan man, neim blo em Saiman. Dat man bin gad nugud skindiziz bipo, bat Zizas bin pinis ile em. Wail dempla bin kaikai de, wan oman bin kam klostu po Zizas. Em bin kare prapa dia sentoil insaid lo plas stonbotol. Da oman bin opene da botol ane bin kapsaid da sentoil antap ed blo Zizas.
Sam dem pipol uda bin de i bin tok po wananada wailwan diskain, ‘Ei! Watpo em weiste dis dia sentoil? Mobeta em bin sele dis dia sentoil po meke plenti mani ane dem mani wanem em mekem, em gibem po dem poapipol.’ Ane dempla bin graul da oman ane bin soe badpasin po em.
Zizas bin spik, ‘Ei, yupla no meke badpasin po em. Aukam yupla daunem diskain? Em bin meke spesil gudsamting po mi. Dem poapipol go stap wea yupla ebritaim, ane yupla ken elpe dempla enitaim wen yupla wandem. Bat ai no gobi wea yupla ebritaim. Dis oman bin meke wok blo em po ona mi. Em bin kapsaid sentoil lo bodi blo mi ya nau, po meke mi redi po piunrul blo mi. Ai spik trutok po yupla, wen da Gudniuz blo mi go spred ebriwea wea da wold ebribodi go lisen wanem dis oman bin mekem po mi.’
Zudas i gri po sele Zizas
(Matiu 26.14-16; Luk 22.3-6)
10 Den Zudas Iskara, wan dem klostuman blo Zizas, i bin go po dem edprist po sele Zizas po dempla. 11 Dem edprist bin nadakain api po lisen wanem Zudas bin spik po dempla ane dempla bin meke promis po gibe em mani. So Zudas bin weit po da raittaim po kese Zizas ane tekem go po dem edprist.
Da las sapa
(Matiu 26.17-25; Luk 22.7-14, 21-23; Zon 13.21-30)
12 Da pas dei blo da Pisting blo Platbred i nogad yis, i bin kam. Wea dat dei, i bin kastam po meke sakripais blo dem Pasoba smolsip, wan smolsip prom ebri pamle. Diswan i bin da taim po dem pipol blo Izrael po tingbaut po dem bipotaim pamle blo dempla, wen ol i bin kaikai dat Pasoba de wea Izipt.
Dem klostuman blo Zizas bin aske Zizas, ‘Wea yu wande mipla po go po meke redi po da kaikai blo da Pasoba Pisting?’
13 So Zizas bin sane tu klostuman blo em go po Zarusalem ane em bin spik po demtu diskain, ‘Wen yutu go go insaid Zarusalem, yutu go mite wan man kare big botol wata, yutu pole em. 14 Ane da aus wea em go go, yutu spik po da bos blo dat aus diskain, “Da Tisa blo mipla bin spik, yu go soe mitu da rum wea mipla, ol klostuman blo em ane Zizas, go kaikai da Pasoba Pisting?” 15 Den em go teke yutu go antap po wan big rum, da rum gobi redi ane klin. Yutu meke da sapa redi po yumpla po kaikai de.’ 16 Demtu klostuman blo Zizas bin lego go insaid po Zarusalem ane paine ebriting wiskain Zizas bin spik demtu. So demtu bin meke da kaikai redi blo da Pasoba Pisting.
17 Den demtu bin gobaigen po Zizas. Wen da san bin godaun ane i bin stat po kam dak, Zizas ane dem tuelb klostuman blo em bin go de po da aus wea dempla ebriwan go kaikai da Pasoba Pisting. 18 Wail dempla bin sidaun raun da teibol kaikai, Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, wan prom yupla ya i go sele mi. Em i ya kaikai wea yumpla.’
19 Dem klostuman blo Zizas bin nadakain atso ane sore ane wan apta nadawan dempla bin spik po Zizas, ‘I no mi a?’
20 Zizas bin spik, ‘I wan man prom yupla, dem tuelb klostuman blo mi. Em da man uda go teke kaikai prom da dis, da seimtaim wen ai go tekem. 21 Ai spik yupla, ai da Truwan blo Man go ded wiskain Baibol i spik. Yagar. I gobi prapa nugud po dis man uda go sele mi. Mobeta dis man no bin bon.’
22 Nau Zizas bin teke bred ane eso God, broke da bred ane gibe dempla. Em bin spik, ‘Teke diswan. Em i bodi blo mi.’
23 Den Zizas i bin kese da kap blo da wain ane eso God ane gibem po dempla, ane dempla ebriwan bin dringk prom dat kap. 24 ‘Diswan i blad blo mi, i kapsaid po ebriwan. I da niu strong griment bituin God ane ol pipol blo em.’ Den Zizas i bin spik po dempla gen, 25 ‘Ai spik yupla trutok. Ai nogo dringk wain gen antil dat dei wen ai go dringk niu wain wea da niuples wea God go ruloba ebriwan.’ 26 Den dempla bin sing wan amen sing po ona God. Den apta, Zizas ane dem klostuman blo em bin lego go po Maunt Olibtri.
Zizas spik po Pita dat Pita go spik, em no sabe Zizas
(Matiu 26.31-35; Luk 22.31-34; Zon 13.36-38)
27 Zizas i spik po dempla, ‘Yupla ebriwan go ranwei prom mi, bikoz da Baibol i spik diskain:
“God go kile da man uda lugaut sip,
ane dem sip go ranwei, ol go skata ebriwei.”
 
28 Bat apta ai go kambaigen laip prom ded, ai go go pas po Galali ane ai go mite yupla de.’
29 Pita kan stape emselp. Em sake tok po Zizas, ‘Nomata ip ebriwan i go ranwei prom yu, yu no wori. Ai nogo libe yu.’
30 Zizas i ansarem, ‘Ai spik trutok po yupla, tidei, wa tunait, bipo da rusta go ala tutaim, yu go spik tri taim, “Ai no sabe Zizas.” ’
31 Bat Pita i tok mostrong po Zizas, ‘Iben ip ai go ded wea yu, ai nogo spik ai no sabe yu.’ Ane ol dem nada klostuman blo Zizas bin spik da seimtok wiskain Pita bin spik.
Zizas i prea wea Getsemani
(Matiu 26.36-46; Luk 22.39-46)
32 Den dempla bin kesem de lo Getsemani, wan gadan eria wea i gad ol plenti olibtri. Zizas bin spik po dem klostuman blo em, ‘Yupla stap ya, ai go prea.’ 33 Den Zizas i teke Pita, Zemes, ane Zon po go wea em. Ane Zizas i bin stat po pil nadakain atso ane main blo em i bin prapa ebi. 34 Em spik po demplatri, ‘Mai at i nadakain sore, ane ai pil laik ai go ded. Stap ya wea mi ane kip lugaut solong nobodi go kam.’
35 Zizas em bin wagbaut go lelbet longwei prom demplatri ane poldaun pesdaun wea graun ane prea, aske God ip em ken gibe em sans so em nogo kare dat atso. 36 Em bin prea diskain, ‘Mai prapa labing PapaGod, yu ken meke ebriting. Plizgar, tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. No lete mi po ded. Bat ai no wande meke ubi blo mi, ai wande meke ubi blo yu.’
37 Den Zizas bin gobaigen po Pita, Zemes, ane Zon ane paine dempla slip. Em spik po dempla, ‘Saiman Pita, yu slip a? Aukam yu kan lugaut mi po wan aua? 38 Yupla no slip. Yupla mas prea po God solong yupla nogo meke ol nugudting. Da spirit blo yupla wande meke wok blo God bat da bodi blo yupla i tu wik.’
39 Zizas i wagbaut go gen ane meke da seim prea po God. 40 Wen Zizas bin kambaik prom prea em bin paine dem klostuman blo em ol i stil slip, bikoz ai blo dempla bin prapa ebi. Dempla no bin sabe wanem ol go spik po em.
41 Wen Zizas bin kambaigen prom prea da namba tri taim, em bin spik diskain po dempla, ‘Yupla stil slip a? Nomo slip, ai spik yupla, nap! Da taim ya nau. Sambodi go sele mi da Truwan blo Man po dem nugudman uda gad tumas paua. 42 Yupla gedap nau! Yumpla go nau! Da man uda bin sele mi, em ya kam!’
Dem bigmob pipol i kese Zizas
(Matiu 26.47-56; Luk 22.47-53; Zon 18.3-12)
43 Orait nau. Stretwei wen Zizas bin stil tok, Zudas, wan klostuman blo Zizas bin kam wea dem bigmob pipol ane dem bigmob pipol bin kare ol big sod ane ol big paitingstik. Dem edprist, dem Zuwislotisa ane dem Zuwiselda bin sane dis bigmob pipol kam po Zizas. 44 Nau da man uda bin sele Zizas bin spik de pas po dem bigmob pipol, em i go soe dempla sain diskain: ‘Da man uda ai go kisem, dem amiman mas kesem ane tekem go.’
45 Zudas i bin wagbaut stret go po Zizas ane spik po Zizas, ‘Tisa!’ ane em bin kisem. 46 Ane dem man bin grabe Zizas. 47 Den wan dem klostuman blo Zizas bin kese naip ane lego po da sebant blo da bosprist ane bin kate talinga blo em.
48 Zizas bin tok, ‘Aukam yupla kam ya wea ol sod ane ol big stik po kese mi, wase ai man uda bin broke lo? 49 Ebridei ai bin de wea yupla, lane yupla dem wod blo God wea da Tempol blo God. Aukam yupla no bin kese mi de wea Tempol? Bat ol dem wod blo God baut mi mas kamaut.’
50 Den dem klostuman blo Zizas bin ranwei ane libe Zizas. 51 Bat wan yangman bin pole dempla biain dat mob uda bin kese Zizas. Em no bin were prapa klos, mata kaliko po kaba emselp. Dem amiman bin trai po kese em, 52 bat dempla bin kese da kaliko blo em. Da kaliko bin kamaut ane da man i bin ranwei neketwan, libe da kaliko blo em biain wea dempla.
Zuwiskaunsil i kuestin Zizas
(Matiu 26.57-68; Luk 22.54-55, 63-71; Zon 18.13-14, 19-24)
53 Dem mob pipol bin teke Zizas go po da aus blo da bosprist, ane ebriwan dem edprist, ane ol dem Zuwiselda ane ol dem Zuwislotisa, dempla ebriwan i bin kam tugeda. 54 Pita bin pole Zizas longwei biain. Pita bin go insaid da yad blo da aus blo da bosprist. Wen em bin de insaid, em bin sidaun klostu po da paia wea ol dem amiman.
55 Dem edprist ane ebridem man blo da Zuwiskaunsil bin trai po paine dem rongting wanem Zizas bin mekem solong dem edprist ane dem Zuwiskaunsil ken kile em. Bat dempla bin paine nating rong wanem Zizas bin mekem. 56 Tumas pipol bin spik ol laitok gense Zizas, bat dem tok blo dem pipol bin olkain dipren dipren tok. Ol no bin gri wea wananada. 57 Den sam pipol bin stanap ane tok dis laitok gense Zizas, 58 ‘Mipla bin lisen em bin spik diskain, “Ai go broke dis Tempol blo God wea i bin teke prapa longtaim po plenti man po bildem, ane wea tri deitaim, dis Tempol, ai go bilde nadawan maiselp ane man no go bildem.” ’ 59 Bat dem pipol uda bin notlong tok, dempla bin spik ol dipren dipren stori prom wananada.
60 Den da bosprist bin stanap prant wea dempla ane aske Zizas, ‘Ei, yu! Yu go ansa dem tok gense yu? Wanem dis stori dem man ya i spik gense yu?’ 61 Bat Zizas bin stap kuaiat ane em no bin ansa da bosprist. Ane gen da bosprist i bin aske Zizas, ‘Ei, yu! Yu da Promiswan uda God i go sanem a, da Boi blo da wan uda kare ebri blesing?’
62 Zizas bin ansa, ‘Wa! Ai da BosLod, ai da Truwan blo Man ane yupla go luk mi sidaun wea da ples blo ona, wea raitansaid blo da AntapGod ane yupla go luk mi kambaigen daun prom God antap wea ol klaud prom eben.’
63 Wen da bosprist bin lisen wanem Zizas bin tok, em bin nadakain wail ane em bin tere klos blo em ane em bin spik, ‘Yupla lisen a? Mipla no nid mo witnis! Em tok nugud gense God. 64 Wanem yupla tingk?’
So da Zuwiskaunsil bin saze em prom tok nugudtok gense God ane dempla bin spik, ‘Em mas ded.’
65 Sam dem man bin gedap ane spet wea pes blo Zizas. Den dempla bin taite raig raun ai blo em solong em kan luk. Ane dempla bin paite em wea pes blo em ane mokem diskain, ‘Ip yu spesilmesizman blo God, yu spik mipla uda bin ite yu nau!’ Iben dem amiman uda bin teke Zizas go bin paite em tu.
Pita spik em no sabe Zizas
(Matiu 26.69-75; Luk 22.56-62; Zon 18.15-18, 25-27)
66 Wen da Zuwiskaunsil bin stil kuestin Zizas, Pita bin de insaid da yad blo da aus blo da bosprist, klostu po da paia. Wan sebant gel 67 bin kam ane em bin mata luk stret po Pita ane em bin spik, ‘Ai bin luk yu pole dat Nazaretman, Zizas.’
68 Bat Pita bin ansa, ‘Ai no sabe dis man ane ai no sabe wanem yu tokbaut.’ Em bin gedap ane go stanap klostu da doa. Seimtaim nau da rusta bin singaut.
69 Den dis seim sebant gel uda bin luk Pita, bin spik po dempla uda i de wea Pita, ‘Dis man ya, em blo dempla.’ 70 Ane Pita i ansa gen strongwei, ‘Nono!’
Sottaim apta nau, sam dem nada pipol uda i stanap de bin spik po Pita da seimting gen, ‘Ei yu! I tru. Yu klostuman blo Zizas bikoz bois blo yu i saun wase man prom Galali.’
71 Pita bin kese emselp bikoz em bin spik diskain, ‘Ai spik yu tru, ai swea God, ai no sabe uda dis man!’ 72 Stretwei da rusta bin singaut gen ane Pita bin rimemba wanem Zizas bin spik, ‘Bipo da rusta go ala, tutaim yu go spik tri taim, yu no sabe mi.’ Wen Pita i bin rilaiz da tok blo Zizas, em bin nadakain bigsore ane base big krai.
# 14:2 Kraist i seimkain wase dem smolsip dem pipol blo Izrael i bin sakripais, de longtaim bipo wea Izipt. Ebri Zuwispamle i bin teke wan smolsip ane bin sakripaisem wea da Pasoba dei. Da Pasoba i bin da taim wen da einzel blo God i bin pasoba dem pipol blo Izrael de wea Izipt bikoz i bin gad mak blo blad wea da doa prom dem smolsip. Bikoz prom da mak, dat einzel no bin kile dem pasbon boi pikinini blo dempla.