9
Zizas kip spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, sam dem pipol uda stanap ya nau nogo ded. Ol go luk dat taim wen God i go kam ruloba ebriwan ane ebriting wea nadakain bigpaua.’
Zizas i da tru boi blo PapaGod
(Matiu 17.1-13; Luk 9.28-36)
Siks dei apta, Zizas bin teke Pita, Zemes ane Zon go antap wan ai maunten, nobodi de mata dempla. Den dem klostuman bin luk ngad blo Zizas i bin seinz. Ane klos blo em bin kam nadakain sainiwait, mowait den eniting ya wea dis ert. Stretwei tu bipotaim spesilmesizman blo God, Ilaiza ane Mozes bin stanap de tok po Zizas.
Pita bin spik po Zizas, ‘Tisa, i gud yumpla ya. Kam, mipla go meke tri smolseid po yupla, wan po yu, wan po Mozes ane nadawan po Ilaiza.’ Dem klostuman blo Zizas bin nadakain prait, daswai Pita no bin tingbaut wanem em bin spik, em mata tok.
Wan klaud bin kam antap wea dempla ane kabare dempla. Ol bin lisen bois prom da klaud spik diskain, ‘Diswan mai Boi ane ai prapa labe em. Yupla mas lisen po em.’ Stretwei wen dem klostuman blo Zizas bin luk gen, mata Zizas bin stanap de wea dempla.
Wen dempla bin wagbaut godaun da maunten, Zizas spik po dempla diskain, ‘No spik nobodi wanem yupla bin luk. Yupla weit antil apta ai, da Truwan blo Man go gedap laipgen.’ 10 So demplatri no bin spik nobodi baut wanem bin apen. Demplatri bin kip aske wananada wanem da mining blo dat tok wea Zizas i bin spik diskain wen em go laipgen.
11 Nau dem klostuman blo Zizas askem diskain, ‘Aukam dem Zuwislotisa spik Ilaiza mas kambaigen pas bipo da Promiswan blo God i go kam?’
12 Zizas bin ansabaik, ‘I tru. Ilaiza mas kam pas po meke ebriting redi. Aukam da Baibol i spik diskain, da Truwan blo Man go sapa plentiting ane ol nogo wande em? 13 Ai spik yupla nau, Ilaiza em bin pinis kam. Ol man bin meke dem badting po em seimkain wiskain da Baibol i spik.’
Zizas ile boi uda gad nugudspirit
(Matiu 17.14-21; Luk 9.37-43a)
14 Wen Zizas ane Pita, Zemes ane Zon bin kam klostu po dem nada klostuman blo Zizas, dempla bin luk bigmob pipol stanap raun lo dem nada klostuman ane dem Zuwislotisa bin de graul wea dempla. 15 Wen dem pipol bin luk Zizas wagbaut kam, dempla bin nadakain atzamp ane ran go po mite em.
16 Zizas aske dem pipol, ‘Aukam yupla graul?’
17 Wan man prom dem pipol bin spik po Zizas diskain, ‘Tisa. Ai bin teke boi blo mi kam po yu. Em gad wan nugudspirit insaid wea em ane dat spirit i stapem prom tok. 18 Ebritaim dat nugudspirit tekoba em, da nugudspirit sakem adwan godaun po da graun. Ol spet bin kamaut prom maut blo em ane em graine tit blo em ane em kam stip. Ai bin aske dem klostuman blo yu po tekemaut dis nugudspirit bat dempla kan tekemaut prom boi blo mi.’
19 Zizas bin spik diskain, ‘Yupla nadakain! Yupla no bilib. Aulong ai bin stap ya wea yupla ane yupla stil no tekenotis wei blo mi. Orait. Teke da boi kam po mi.’
20 Dempla bin teke da boi kam po em. Bat wen da nugudspirit bin luk Zizas, da nugudspirit bin meke da boi seik nadakain ane da boi bin poldaun. Em bin rol ebriwei wea da graun ane em bin gad ol spet kamaut prom maut blo em.
21 Zizas aske da papa blo da boi, ‘Aulong da boi blo yu bin demkain?’
Da papa blo da boi bin ansabaik, ‘Em bin ebritaim diskain prom wen em bin smolboi. 22 Da nugudspirit ebritaim meke da boi poldaun antap wea paia o sake em insaid wea wata, trai po kile em. Bat ip yu ken meke eniting, plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mi ane boi blo mi!’
23 Zizas bin spik po papa blo da boi, ‘Watpo yu spik diskain, “Ip ai ken meke eniting?” Eniwan uda gad bilib wea God, i ken meke eniting.’
24 Stretwei da papa blo da boi bin ansabaik, ‘Ai gad bilib, bat plizgar, elpe mi po bilib mo.’
25 Orait. Wen Zizas bin luk ol dem pipol kam mo tumas, em tok strong po da nugudspirit ane oda em diskain, ‘Ei nugudspirit blo dep ane dam, ai spik yu nau, kamaut prom em ane nogo insaid wea em gen.’
26 Stretwei da nugudspirit bin skrim laudwan. Em bin meke da boi seik nadakain den da nugudspirit bin kamaut prom da boi. Da boi bin leidaun de slaikwan, luklaik em ded. Ol dem pipol de raun bin smolsmoltok po wananada diskain, ‘Ei, em i ded ai tingk!’ 27 Bat Zizas bin kese an blo da boi ane elpe em po stanap ane da boi bin stanap gudwan.
28 Apta nau wen Zizas ane klostuman blo em bin go insaid wan aus, dem klostuman blo em bin askem kuaiatwan, ‘Aukam mipla kan tekemaut da nugudspirit prom da boi?’
29 Zizas bin ansa, ‘Ip yupla wande tekemaut diskain nugudspirit, yupla mas pasting ane prea.’
Zizas i spik gen em go ded
(Matiu 17.22-23; Luk 9.43b-45)
30 Zizas ane dem klostuman bin libe dat eria ane dempla bin wagbaut go tru Galali. Zizas no bin wande ol pipol po sabe wea em wagbaut 31 bikoz em wande spene taim tise dem klostuman blo em. Den Zizas bin spik po dempla, ‘Sam pipol go sele mi, da Truwan blo Man, po dem enami blo mi. Ol go kile mi, bat wea namba tri dei ai go kam laipgen.’ 32 Dempla no bin kesem wanem em i min. Dempla bin prait po aske Zizas po eksplein wanem da mining blo dem tok blo em.
Da nambawan man
(Matiu 18.1-5; Luk 9.46-48)
33 Apta nau, dempla bin kese taun blo Kapaniam ane dempla bin stap de wea wan aus. Zizas bin aske dempla, ‘Wen yumpla bin wagbaut kam, wanem yupla bin smolsmoltok baut?’ 34 Bat ol bin stap kuaiat, no ansa em. Dempla bin graul baut uda da nambawan man melen wea dempla. 35 Zizas bin singaut po dem klostuman blo em po kam sidaun wea em. Em spik, ‘Eniwan uda wande kam nambawan man, em mas bi da nambalas man ane meke emselp sebant blo ebriwan.’
36 Den Zizas bin teke wan pikinini ane meke em stanap melen wea dempla. Den em bin pikemapem ane bin spik po dempla diskain, 37 ‘Eniwan uda labe dem smolpikinini wea neim blo mi, dempla labe mi tu. Ane eniwan uda labe mi, dempla labe PapaGod blo mi uda bin sane mi kam.’
Yuze da neim blo Zizas
(Luk 9.49-50)
38 Zon bin spik po Zizas, ‘Tisa, mipla bin luk wan man, em bin yuze neim ane paua blo yu po pose dem nugudspirit po kamaut prom sam pipol. Mipla bin spik po em, “Yu no lau po meke disting bikoz yu no blo mipla.” ’
39 Zizas bin spik, ‘Yupla no stape em. Enibodi uda meke mirikal wea neim ane paua blo mi, em nogo spik nugudting baut mi. 40 Enibodi uda nogo gense yupla, go sapot yupla. 41 Yupla lisen nau. Ai spik trutok po yupla, ip enibodi go gibe yupla iben wan smol kap wata po dringk bikoz yupla blo mi, dat man i go gede riwod prom God.
42 ‘Bat ip eniwan prom dem smolpikinini ya, bilib mi ane sambodi spik dempla no po bilib mi, mobeta po datwan po taite big ston raun wea nek blo em ane sake emselp insaid wea dipwata. 43 Ip an blo yu i meke yu po meke nugudting, katemautem. I mobeta po go antap eben wea wan an den po go insaid el wea tu an, wea da paia i mata ban. 44-45 Ip leg blo yu i meke yu po meke nugudting, katemautem. I mobeta po go antap eben wea wan leg den po go insaid el wea tu leg. 46-47 Ip ai blo yu i meke yu po meke nugudting, tekemautem. I mobeta po go antap po dat ples wea God i ruloba ebribodi wea wan ai, den po go insaid el gad tu ai. 48 De wea el, dem wom go kaikai dem pipol poeba ane da paia i go mata ban.
49 ‘I gobi ad, God go teste ebriwan wea paia ip dempla bin meke ubi blo God. 50 Solt i gud antap wea kaikai, bat ip da solt i luze tes i gobi nugud. Laip blo yupla mas bi wase gud solt, gud. Bat ip yupla no kip da gudwei, yupla go luzem wase solt i nogad tes. So yupla mas pole da gudwei ane meke pis wea wananada.’