24
Zizas i spik wanem i stil go kam
(Mak 13.1-2; Luk 21.5-6)
Wen Zizas ane ol klostuman blo em i bin libe da Tempol eria, dem klostuman i bin spik po Zizas diskain, ‘Yu luk ol dem bilding ane dis Tempol ya?’ Den Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, wa yupla luk ebridem bilding ya, a? Dempla ebriwan go smas, i nogo gad no wan ston i go stap antap lo nada ston!’
Prom de, Zizas ane ol klostuman blo em i bin go po Maunt Olibtri wea i gad gadan blo ol olibtri. Wen ol i bin sidaun de lo dat il, dempla wase da Tempol gobaik. Dempla bin kam po Zizas ane askem, ‘Wattaim i go apen? Ane i go gad eni sain po soem dat yu ya kambaik ane wen dis wold i go pinis?’
Zizas i bin spik baik, ‘No lete nobodi trike yupla. Bikoz plenti pipol i go spik diskain ya, “Ai nau da Promiswan uda God i go sanem.” Plenti pipol i go bilib prom dempla tu. Ane wen yupla lisenbaut ol bigpait, dat ebriwei ol i pait, yupla no prait bikoz demting mas kam. Bat da wold i nogo pinis yet. Bipo da pinistaim go kam, ol nada kantri go pait gense nada kantri, ane i go gad ertseik lo ebri eria blo da wold, ane prapa plenti pipol i go anggre ebriwea raun lo da wold tu. Bat demting wea i go apen, demwan i mata da stat blo da trabol de kam biain.
‘Ane wen da trabol i go kam, demwan uda i blo mi, dempla i go kese yupla ane teke yupla go po kot. Ane ol i go paine olkain polt lo yupla bikoz yupla i blo mi. Den ol i go kile yupla. 10 Plenti pipol i go tanewei prom mi, ol pren go eite wananada, ane go teke pren blo dempla po kot. 11 Ane plenti ol laimesizman i go kamaut ane trike ol plenti pipol. 12 Dempla i go meke dem pipol meke ol monugud samting, ane i go meke ebri pipol nomo gad lab. 13 Bat demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, dempla gobi seib. 14 Ane wen ebri pipol wea ol kantri lo da wold i go lisenbaut da Gudniuz blo God, den ai go kambaigen.’
Da prapa nugud samting
(Mak 13.14-23; Luk 21.20-24)
15 Zizas em i spik diskain, ‘Dat taim i go kam wen yupla i go luk dat prapa nugud samting stanap insaid lo da Oli Tempol, dis seimting nau wanem Daniel da spesilmesizman blo God i bin tokbaut. Yupla uda ride diswan mas prapa sabe mining blo dem wod ai spik. 16 Ane wen yupla blo Zudia i go luk dat nugud samting, yupla ebriwan i go stretwei ranwei prom Zudia go antap po dem ilkantri. 17 Ip enibodi i sidaun ausaid lo aus blo em, wel em mas nogo insaid po paikap ol samting blo em. Em mas stretwei ranwei prom de go. 18 Ane i go po demwan tu uda i wok lo gadan blo em. Em mas nogo aus pas po teke kout blo em. 19 Lo dat taim bambai, i gobi prapa nugud po dem oman uda pamle ane ol mama uda i gad beibi. 20 Bat prea ane aske God po dat taim wen yupla i go ranwei go po dem ilkantri, aske em po no mekem lo koltaim o lo Sabatdei. 21 Dis trabol, i no wase dem trabol wea dis wold i bin luk bipo. Dis trabol i gobi prapa nadakain monugud wea dis wold i no bin luk bipo, ane nogo luk gen. 22 Ip God nogo stape dis trabol, i nogo gad nobodi lept. Bat God i sabe. Em mata go meke dis trabol go po sotwail, bikoz em bin pinis suze ol pipol blo em.
23 ‘Ane wen dat taim i go kam, sam pipol i go spik, “Luk, da Promiswan ya”, o “luk, em de”. Wen dempla go tok demkain no lisen ane bilib dempla. 24 Ol lai Promiswan ane ol laimesizman i go kamap. Ane dempla go meke olkain gudsain ane spesil gudsamting, ane plenti pipol i go tekenotis lo dempla. Dempla go trai po tane dem pipol uda bilib lo God gowei prom God. 25 Yupla i bin lisen prapa gud po demting ya ai bin spik! Bikoz demwan ol woning po yupla. So yupla lugaut nau.
26 ‘So ip sambodi spik diskain, “Luk, da Promiswan de ausaid lo ples wea i nogad man”, no wori po go de po luk. O “Luk, da Promiswan em de aid insaid lo dat aus”, no bilib em. 27 Bikoz wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase laitning i laitap ebri pat blo da skai. 28 Yumpla sabe wen ol solwata pizin i kam tugeda, i mas gad ded pis de leidaun. Wen yupla luk ol diskainting i apen, den yupla sabe da taim blo mi i klostu po kam.’
Zizas i go kamdaun lo klaud
(Mak 13.24-27; Luk 21.25-28)
29 Zizas i kip spik, ‘Stretwei apta dem dei blo trabol
da san i go kam dak,
ane da mun nomo go gibe lait,
dem sta go poldaun prom skai,
ane ebridem strong samting blo skai i go seik.
 
30 Den apta demting i bin apen, ebribodi i go luk mi da Truwan blo Man kamaut lo eben, ane ebri pipol blo ebri kantri i go mata base bigkrai, ol go mata sorewan krai. Ol go luk mi da Truwan blo Man i go kam lo klaud blo eben ane kam lo nadakain sainilait prom paua blo God. 31 Ane wen dat trampat i go blou nadakain adwan, ol einzel i go go prom nada end, tu nada end blo eben ane ert, ane go teke dem pipol wea God i bin suzem kam tugeda.’
32 Den Zizas i kip tok, ‘Wel yupla tingbaut nau, wen yupla luk ol niu sut i kamaut prom pigtri, yupla sabe i klostu po nowestaim nau. 33 Seimkain. Wen yupla go luk ebri demting wea ai bin eksplein po yupla i apen, yupla go sabe da taim blo mi da Truwan blo Man po kambaigen, i prapa klostu nau. 34 Ai spik trutok po yupla, ebriwan blo distaim ya nau ol nogo ded. Ol go luk demting i go apen. 35 Ane eben ane ert i go pinis, bat wod blo mi i kan neba pinis.
36 ‘Bat nobodi i sabe wattaim ol demting i go apen. Iben mi ane dem einzel de antap lo eben i no sabe. Mata PapaGod blo mi de antap lo eben i sabe.
37 ‘Ane wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase dat taim blo Noa. 38 Bipo da big pladwata i bin kam, dem pipol i bin meke ol big maretpati, ol big kaikai ane big dringkap, spakap. Dempla i bin meke demkain raitap po da taim wen Noa i bin go insaid po da bot blo em. 39 Dem pipol no bin gede woning, ane dempla i no bin sabe wanem go apen antil da big pladwata i bin kam ane wase dempla ebriwan go. Wa, dat taim wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, plenti pipol i go mekem seimkain.
40 ‘Tu man i go wok ausaid lo gadan. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain. 41 Tu oman i go graine wit po meke plaua. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain.
42 ‘So yupla mas ebritaim redi, bikoz yupla no sabe wattaim ai go kambaigen. 43 Bat sabe diswan. Ip bos blo wan aus i prapa sabe wattaim da stilaman i go kam po stil lo aus blo em, em nogo slip. Em go weit po em. Em go meikso da stilaman nogo stile ol samting prom aus blo em. 44 Seimkain. Yupla mas redi ebritaim, bikoz yupla no sabe wattaim ai da Truwan blo Man i go kambaik.
45 ‘Yupla tingbaut. Wotip i gad wan smat ane gudwokman. Dat bos i go putem po lukapta dem nada wokman ane pamle blo em wen da bos i gowei. 46 Ip da bos i kambaik ane luk da wokman i bin meke demting wea em bin spik po em po mekem, den da bos i go gibe em riwod. 47 Ai spik trutok po yupla. Bikoz em bin lisen ane meke demting wea da bos i bin spik em po mekem, da bos blo em i go prapa trasem nau, ane go meke em po lugaut ebridem samting blo em. 48 Bat ip dat wokman i nugudman ane tingk da bos i go gowei po longtaim, 49 em i go ane paite dem nada wokman, ane em i kaikai ane dringk lo dem nada pipol uda i drongk. 50 Wail dempla i stil pati, da bos i kambaik ane paine dempla. 51 Dat bos i go prapa panse dat wokman ane em go sanem go wea ol dem tupes pipol i stap. Wea dat ples, dempla i go pile nadakain nugud pein ane go krai ane graine tit blo dempla lo pein.’