13
Sarani Antiokia haruka Barnabé ho Saulo baa halao Maromak nia servisu
Sarani sira iha sidade Antiokia, balu profeta hodi foo tutan Maromak nia lia menon, i balu mestri hodi hanorin Maromak nia liafuan. Sira nee mak:
Barnabé,
Simeão, ema mos bolu Metan,
Lúcio husi sidade Sirene,
Manaen, nia liurai Herodes nia kolega komesa sira sei kiik,*
ho mos Saulo.
Iha loron ida, sira halo jejun hodi adora Nai Maromak, Espiritu Santu dehan ba sira, “Haketak Barnabé ho Saulo mai Hau atu halao servisu nebee Hau prepara tiha ona ba sira.” Entaun sira halo orasaun ho jejun tan, depois sira tau liman ba Barnabé ho Saulo hodi haruka sira baa halao servisu nee.
Barnabé ho Saulo baa iha rai Xipre
4-5 Nunee Espiritu Santu haruka Barnabé ho Saulo baa. João Marcos mos akompanha hodi ajuda sira. Sira lao uluk ba iha sidade Seléusia, depois sae roo ba rai Xipre, i tuun iha sidade Salamina. Too iha nebaa, sira tama-sai ema Judeu nia uma kreda hodi foo sai Maromak nia liafuan.
Depois sira lao husi aldeia ba aldeia iha rai Xipre tomak too iha sidade Pafos. Iha Pafos nee, sira hetan matan-dook ida naran Barjesus. Nia ema Judeu, i sempre lohi ema dehan nia Maromak nia profeta. Nia belun diak ho governador rai nee, naran Sérgio Paulo. Governador nee ema matenek, i nia haruka ema baa bolu Barnabé ho Saulo, tanba nia hakarak rona Maromak nia liafuan. Maibee Barjesus tau lia ba governador para la bele fiar ba Jesus. Barjesus nee nia naran seluk Elimas, nee katak “matan-dook”.
Depois Espiritu Santu domina Saulo, ema mos bolu Paulo. Nia fihir di-diak ba matan-dook nee hodi dehan, 10 “O nee Satanás nia oan! O bosok-teen, i o nia laran nakonu ho buat aat. Buat hotu-hotu nebee diak, o kontra hotu. O sempre bobar lia loos kona ba Nai Maromak. 11 Tanba nee, Nai Maromak sei kastigu o. O nia matan sei delek tiha, too o la haree tan loro matan nia naroman durante tempu ida.”
Derepenti abu-abu nakukun ida taka tiha nia, too nia la haree buat ida. Nia lamas ba-mai buka ema para kaer nia liman hodi hatudu dalan ba nia.
12 Bainhira governador haree saida mak akontese, nia fiar ba Jesus. Nia admira ho apostolu sira nia hanorin kona ba Nai Jesus.
Paulo haklaken kona ba Nai Jesus ba ema Antiokia
13 Husi sidade Pafos, Paulo ho nia kolega sira sae roo hodi baa iha sidade Perga iha provinsia Panfília. Too iha nebaa, João Marcos lao husik hela sira hodi fila ba Jerusalém. 14 Husi Perga, sira lao ain ba iha sidade Antiokia iha provinsia Pisídia.
Iha loron Sabadu, Paulo ho Barnabé baa tuur iha ema Judeu sira nia uma kreda. 15 Iha nebaa ema lee liafuan balu husi Moisés nia livru ho mos livru profeta sira nian. Depois responsavel sira iha uma kreda nee haruka ema baa husu ba Paulo ho Barnabé dehan, “Maun sira, se imi iha liafuan ruma atu foo sai mai ami para hametin ami nia laran, halo favor bele koalia.”
16 Entaun Paulo hamriik, i halo sinal ho liman husu para sira nonook. Depois nia hahuu koalia dehan, “Israel oan sira ho imi husi nasaun seluk nebee adora Maromak, rona mai!
17 Maromak, Ida nebee ita ema Israel adora nee, hili ita nia bei-ala sira hori uluk. Nia halo sira nia jerasaun aumenta barak durante sira hela nudar ema lao rai iha Ejitu. Too ikus Maromak hatudu Nia kbiit boot hodi hasai sira husi Ejitu nee. 18 Durante tinan haat-nulu sira iha rai fuik maran, Maromak pasiensia ho sira nia hahalok. 19 Ikus mai, Maromak halo lakon tiha nasaun hitu iha rai Kanaán hodi foo rai nee ba ita nia bei-ala sira para sai sira nian. 20 Nee hotu haan tinan atus haat lima-nulu.
Depois Maromak foti juis hodi ukun sira, too tempu profeta Samuel. 21 Bainhira Samuel ukun sira, ita nia bei-ala sira husu para bele iha liurai. Nunee Maromak foti Kis nia oan Saul, husi suku Benjamim sai liurai, i Saul ukun durante tinan haat-nulu. 22 Depois Maromak hatuun tiha Saul hodi foti fali David sai liurai. Maromak dehan, ‘Jessé nia oan David nee monu ba Hau nia laran. Nia sei halo tuir hotu buat nebee Hau hakarak.’ 23 Maromak promete atu haruka David nia Jerasaun ida mai hodi salva povu Israel. Salvador nee mak Jesus.”
24 “Molok Jesus hahuu Nia servisu, João foo sai ba ema Israel tomak katak sira tenki hakribi sira nia sala hodi simu batizmu. 25 Maibee bainhira João nia servisu atu remata, nia hatete, ‘Imi hanoin hau nee see? Imi hanoin hau mak Ida nebee imi hein hela nee ka? Lae. Maibee Ema nee atu mai ona. Nia boot liu hau. Atu kore deit Nia sandalias talin mos, hau la serve.’
26 Maun-alin sira, imi nebee Abraão nia jerasaun, ho mos imi husi nasaun seluk nebee hamtauk ba Maromak. Liafuan Diak kona ba salvasaun nee, Maromak hatoo tiha ona mai ita. 27 Povu Jerusalém ho sira nia nai ulun sira la hatene katak, Jesus nee mak Ema nebee atu mai salva sira. Sira la kompriende profeta sira nia liafuan nebee Sabadu-Sabadu ema lee sai iha uma kreda. Tanba nee, sira desidi kastigu mate Jesus. Maibee sira nia hahalok nee tuir lo-loos profeta sira nia liafuan nebee sira rona beibeik nee. 28 Sira la hetan razaun ida para hamonu kastigu mate ba Jesus. Bele nunee mos, sira husu ba governador Pilatus atu haruka ema oho Nia. 29 Depois sira halo tuir hotu buat nebee hakerek ona iha Livru Sagradu kona ba Jesus. Hotu tiha sira hatuun fila fali Nia mate isin husi krus hodi lori baa haloot iha rate. 30 Maibee Maromak halo Jesus moris fali husi mate. 31 Bainhira Jesus moris fila fali, Nia hatudu Aan fila-fila durante loron barak nia laran ba ema sira nebee uluk lao hamutuk ho Nia husi provinsia Galileia too Jerusalém. Sira nee mak agora sai sasin ba ita nia povu Israel nee.”
32 Paulo hatutan tan dehan, “Ami nain rua hatoo Liafuan Diak ba imi kona ba buat nebee mak Maromak promete ona ba ita nia bei-ala sira. 33 Ba ita nebee sira nia jerasaun, Maromak kumpri ona promesa nee bainhira Nia halo Jesus moris fali husi mate. Nee tuir liafuan nebee hakerek iha livru Salmus kapitulu rua dehan,
‘O nee Hau nia Oan.
Ohin loron Hau deklara katak Hau nee O nia Aman.’
34 Hori uluk Maromak promete ona dehan, Nia sei halo Jesus moris fali, i Jesus sei la mate tan. Nunee Maromak halo tuir Nia liafuan nebee dehan,
‘Bensaun nebee uluk Hau promete atu foo ba David,
agora Hau sei foo ba imi.’
35 Iha Salmus seluk mos hatete,
‘Maromak la husik Nia Ema Santu nia isin dodok iha rate laran.’
36 Nee laos koalia kona ba liurai David. Tanba liurai David serbi nia povu tuir Maromak nia hakarak, depois nia mate. Ema hakoi nia hamutuk ho nia bei-ala sira, i nia mate isin dodok tiha ona. 37 Maibee Salmus nee koalia kona ba Ema ida nebee Maromak halo moris fali husi mate, Ema nee nia mate isin la dodok.
38 Nee duni maun-alin sira, ami foo sai ba imi para imi hatene, so liu husi Jesus deit mak ita bele hetan perdaun. 39 Nee dehan katak, see-see deit mak fiar ba Jesus, Maromak hamoos hotu nia sala hodi simu nia. Moisés nia lei la bele halo ita sai moos iha Maromak nia oin. 40 Kuidadu para buat nebee Maromak hatoo liu husi profeta sira la bele akontese ba imi. Sira dehan,
41 ‘Imi nebee gosta hatete aat Hau, rona mai!
Imi sei admira, depois mohu tiha.
Tanba Hau atu halo buat ruma iha imi nia tempu.
Ema konta buat nee ba imi mos,
imi sei la fiar.’ ”
42 Hotu tiha Paulo ho Barnabé sai husi uma kreda. Sira sai dadauk, ema sira iha nebaa husu atu Sabadu oin sira fila fali mai hodi esplika buat sira nee diak liu tan. 43 Bainhira sira hotu sai, ema Judeu ho mos ema laos Judeu nebee hamtauk Maromak, barak lao tuir Paulo ho Barnabé. I apostolu nain rua nee koalia tan ho sira hodi foo hanoin ba sira atu laran metin nafatin ba Maromak, tanba Nia hatudu ona Nia laran diak ba sira.
Nai ulun Judeu tau lia ba povu hodi kontra Paulo ho Barnabé
44 Sabadu tuir mai, kuaze ema hotu iha sidade nee mai rona Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus. 45 Bainhira nai ulun Judeu sira haree ema barak mai rona Paulo ho Barnabé, sira laran moras. Nunee sira hatete aat Paulo i kontra nia liafuan.
46 Maibee Paulo ho Barnabé koalia ho aten brani dehan, “Maromak haruka ami foo uluk Nia Liafuan ba ema Judeu. Maibee imi lakohi simu. Nee hatudu katak imi la merese atu hetan moris rohan-laek. Nunee agora, ami sei lori Liafuan Diak nee ba ema nebee laos Judeu. 47 Tanba Nai Maromak foo ona orden mai ami dehan,
‘Hau foti ona o hanesan ahi-oan hodi lori naroman ba ema nebee laos Judeu,
atu o lori Maromak nia salvasaun ba iha mundu tomak.’ ”
48 Bainhira ema sira nebee laos Judeu rona nunee, sira kontenti. Sira gaba Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus, i ema sira nebee mak Maromak desidi ona para hetan moris rohan-laek, sira hotu fiar ba Jesus.
49 Nunee Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus hatutan husi ibun ba ibun iha rejiaun nee tomak.
50 Maibee ema Judeu sira tau lia ba senhora balu nebee riku i hamtauk ba Maromak, ho mos ba nai ulun sira iha sidade nee. I sira tuu lia ba povu para halo terus Paulo ho Barnabé, too duni sai sira husi rejiaun nee. 51 Molok sira nain rua sai, sira hisik rai rahun husi sira nia ain hanesan sinal katak, ema iha sidade nee lakohi rona ba Maromak. I sira baa fali iha sidade Ikóniu.
52 Maibee sarani sira iha Antiokia laran haksolok, i Espiritu Santu domina sira.
* 13:1 b: Iha nee la klaru, Manaen nee Herodes nia kolega dezde kiik ka, Herodes nia maun ka alin hakiak. Herodes nee mak liurai Herodes Antipas. Nia mak oho João Sarani Nain. 13:17 Ézodu (Keluaran) 1:7, 12:51 13:18 Númerus (Bilangan) 14:34; Deuteronómiu (Ulangan) 1:31 13:19 Deuteronómiu (Ulangan) 7:1; Josué 14:1 13:20 Juis sira (Hakim) 2:16; 1 Samuel 3:20 13:21 1 Samuel 8:5, 10:21 13:22 1 Samuel 13:14, 16:12; Salmus (Mazmur) 89:20 13:24 Marcos 1:4; Lucas 3:3 13:25 Mateus 3:11; Marcos 1:7; Lucas 3:16; João 1:20,27 13:28 Mateus 27:22-23; Marcos 15:13-14; Lucas 23:21-23; João 19:15 13:29 Mateus 27:57-61; Marcos 15:42-47; Lucas 23:50-56; João 19:38-42 13:31 Apostolu sira nia Istoria 1:3 13:33 Salmus (Mazmur) 2:7 13:34 Isaias 55:3 13:35 Salmus (Mazmur) 16:10 13:41 Habakuk 1:5 13:47 Isaias 42:6, 49:6 13:51 Mateus 10:14; Marcos 6:11; Lucas 9:5, 10:11