23
Paulo hateke di-diak ba justisa nain sira hodi dehan, “Maun-alin sira, hau senti komesa husi kiik too agora, hau serbi Maromak ho laran moos.”
Rona Paulo koalia nunee, nai lulik nia boot Ananias foo orden ba ema sira nebee hamriik besik Paulo para basa nia ibun.
Paulo hatete ba Ananias, “Nai Maromak sei basa fali ita. Tanba ita hanesan moru nebee foin pinta mutin, maibee nia laran lahuk tiha ona. Ita tuur iha nee atu tesi hau nia lia tuir lei. Maibee ita haruka ema atu basa hau, nunee ita rasik kontra fali lei nee.”
Ema sira nebee hamriik besik Paulo nee dehan, “O la bele hatete aat nai lulik boot, nia nee serbi Maromak!”
Paulo hataan, “Maun-alin sira, hau la hatene dehan, nia mak nai lulik boot. Tanba iha Livru Sagradu hakerek dehan, ‘Imi la bele hatete aat imi nia nai ulun sira.’ ”
Paulo haree justisa nain sira nee, balu husi grupu Saduseu, balu husi grupu Farizeu. Nunee nia hatete ho lian makaas dehan, “Maun-alin sira, hau ema Farizeu. Hau nia aman ho hau nia avoo sira mos ema Farizeu. Agora imi atu foo justisa mai hau tanba hau laran metin katak ema mate sei moris fali.” Bainhira Paulo koalia nunee, ema Farizeu ho ema Saduseu sira komesa haksesuk malu, too sira la rona malu. Tanba ema Saduseu sira dehan katak ema mate sei la moris fali, anju la iha i espiritu mos la iha. Maibee ema Farizeu fiar buat hirak nee hotu.
Sira haksesuk malu too buat hotu sai estrundu boot. Iha mestri relijiaun balu husi grupu Farizeu hamriik hodi defende makaas Paulo dehan, “Ita la hetan sala ida iha ema nee! Keta halo be espiritu ida ka anju ida mak koalia ba nia.”
10 Sira haksesuk malu makaas liu tan, too komandante nee tauk, keta halo be sira dada baa dada mai, Paulo bele mate. Entaun nia haruka nia soldadu sira baa hasai tiha Paulo husi ema sira nee nia liman laran hodi lori baa tama iha soldadu sira nia hela fatin.
11 Iha kalan nee, Nai Jesus hatudu Aan ba Paulo. Nia hamriik besik Paulo hodi dehan, “Aten brani ba! Agora o foo sasin ona ba ema iha Jerusalém kona ba Hau. Nunee mos, o tenki baa foo sasin kona ba Hau iha sidade Roma.”
Ema kombina malu atu oho Paulo
12-13 Iha aban dadeer-saan, ema Judeu haat-nulu resin kombina malu hodi jura katak, sira sei la haan la hemu too sira oho Paulo. 14 Entaun sira baa foo hatene ba nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain sira dehan, “Ami jura tiha ona dehan, ami sei la haan buat ida too ami oho Paulo. 15 Entaun senhor sira hamutuk ho justisa nain sira hotu baa husu iha komandante atu nia lori fali Paulo ba iha tribunal relijiaun nian. Senhor sira finji atu husu informasaun klean liu tan kona ba nia kazu nee. Ami sei hein iha dalan atu oho nia.”
16 Maibee Paulo nia subrinhu ida rona sira nia planu, nunee nia baa tropas nia hela fatin hodi foo hatene Paulo. 17 Depois Paulo bolu kapitaun ida hodi hatete, “Ita lori joven nee ba iha komandante. Nia atu foo hatene buat ruma.”
18 Entaun kapitaun lori joven nee ba iha nia komandante hodi dehan, “Paulo, ida nebee ita dadur hela nee, bolu hau hodi husu para hau lori joven nee mai ita, tanba nia atu hatete buat ruma.”
19 Komandante kaer joven nee nia liman hodi lao sees uitoan husi fatin nee, i nia husu, “O atu hatete saida mai hau?”
20 Paulo nia subrinhu dehan, “Ema Judeu kombina ona atu mai husu ba senhor para aban lori Paulo baa fali tribunal relijiaun nian. Sira finji dehan sira atu husu informasaun klean liu tan kona ba nia kazu. 21 Senhor lalika halo tuir sira nia hakarak. Tanba iha ema haat-nulu resin mak atu hein iha dalan para oho nia. Sira jura tiha ona dehan, sira sei la haan la hemu too sira oho nia. Sira prepara tiha ona, hein deit senhor nia resposta.”
22 Komandante nee bandu dehan, “La bele foo sai ba ema ida katak, o mai foo hatene buat nee mai hau.” Depois nia haruka joven nee fila.
Komandante haruka Paulo ba iha ba governador Felix
23 Hotu tiha komandante bolu nia kapitaun nain rua hodi foo orden ba sira dehan, “Prepara soldadu atus rua, ho soldadu hitu-nulu nebee sae kuda, ho mos soldadu atus rua nebee lori diman. Orsida kalan tuku sia imi baa sidade Sezareia. 24 Prepara mos kuda ba Paulo atu sae, i lori nia ho di-diak too iha governador Felix.”
25 Depois nia hakerek surat ba governador Felix dehan nunee:
26 “Sua eselensia senhor governador Felix, kumprimentus husi hau, Cláudio Lísias.
27 Ema Judeu sira kaer ema nee, i sira atu oho nia. Maibee hau rona dehan nia ema sidadaun Roma. Nunee hau baa hamutuk ho hau nia soldadu sira hodi hasai nia husi ema Judeu sira nia liman laran. 28 Hau hakarak hatene, sira foo sala ba nia kona ba saida loos. Tanba nee mak hau lori nia ba iha ema Judeu sira nia tribunal relijiaun nian. 29 Afinal sira foo sala ba nia tanba deit sira haksesuk malu kona ba sira nia lei rasik. Laos kona ba sala ruma nebee halo nia merese hetan kastigu mate ka kastigu iha komarka. 30 Depois hau rona dehan iha ema balu kombina malu atu oho ema nee. Entaun hau foo orden kedas para lori nia ba iha senhor governador. Hau mos haruka ema nebee foo sala ba nia nee atu sira baa kesar iha ita boot.”
31 Nunee iha kalan nee kedas, soldadu sira halo tuir komandante nia orden hodi lori Paulo too iha sidade Antipátride. 32 Iha aban fali, soldadu sira nebee sae kuda lori Paulo lao nafatin, i soldadu sira seluk fila ba Jerusalém. 33 Kuandu sira too iha Sezareia, sira foo surat nee ba governador, i entrega Paulo ba iha nia liman. 34 Lee tiha surat nee, governador husu ba Paulo, “O husi provinsia nebee?”
Paulo hataan, “Hau husi provinsia Silísia.”
35 Governador dehan, “Hau sei tesi o nia lia. Maibee ita tenki hein lai ema sira nebee foo sala ba o nee too mai.” Depois nia haruka soldadu sira lori Paulo baa dadur iha liurai Herodes nia palasiu.
23:3 Mateus 23:27-28 23:5 Ézodu (Keluaran) 22:28 23:6 Apostolu sira nia Istoria 26:5; Filipi 3:5; Mateus 22:23; Marcos 12:18; Lucas 20:27