27
Paulo sae roo atu baa Roma
Hotu tiha governador desidi katak ami tenki sae roo ba iha Itália. Nunee nia entrega Paulo ho ema dadur balu tan ba iha komandante kompanhia ida naran Júlio, husi Batalhaun Liurai Boot Roma nian. Depois ami baa hamutuk sae roo ida nebee mai husi sidade Adramítiu. Tuir planu, roo nee sei halai tuir pontikais sira iha provinsia Ázia. Aristarku, ema Masedónia husi sidade Tesalónika, akompanha ami.
Aban fali ami too iha sidade Sidon. Komandante Júlio haree Paulo diak loos, i hatete ba nia para bele tuun baa haree nia kolega sira iha rai maran, atu sira bele foo buat nebee Paulo presiza.
Depois ami baa sae fali roo hodi lao tan. Maibee tanba anin boot hasoru ami, ami lao liu husi rai Xipre ho rai Síria nia klaran para bele sees uitoan husi anin. Ami lao liu husi tasi provinsia Silísia ho Panfília nian. Depois ami too iha sidade Mira, iha rai Lísia. Iha nebaa ami tuun husi roo. Komandante Júlio buka roo seluk nebee atu baa Itália. Nia hetan roo ida nebee mai husi sidade Alexandria, i ami hotu sae roo nee.
Durante loron barak nia laran, roo nee halai neineik tanba hasoru anin boot. Maski susar loos, too ikus ami konsege besik uitoan sidade Knidu. Anin makaas nafatin halo roo nee la bele lao ba oin. Entaun ami ho roo halai tuir fali tasi ninin rai Kreta nian, liu husi inur Salmona, atu bele sees uitoan husi anin. Roo nee halai tuir tasi ninin Kreta nian ho susar loos, maibee ami konsege too iha fatin ida naran Pontikais Diak, besik sidade Laseia.
Ami lakon tempu barak ona iha dalan. Loron boot Hamoos Sala nian liu ona, nunee tama ona iha tempu anin boot nian, se roo halai nafatin bele hetan dezastre. Entaun Paulo hatete ba sira dehan, 10 “Maun-alin sira, hau hanoin se ita lao nafatin, ita bele hetan azar. Roo bele mout, sasaan sira lakon, ita mos bele mate.” 11 Maibee komandante lakohi rona Paulo nia liafuan. Nia rona liu ema ida kaer roo ho roo nain. 12 Pontikais nee la serve atu roo para durante tempu malirin. Entaun sira barak liu hakarak atu halai tan uitoan too iha sidade Feniks iha rai Kreta hodi hela iha nebaa too tempu anin boot liu tiha. Feniks nee pontikais diak ida tanba taka netik anin husi lorosae.
Anin boot iha tasi
13 Bainhira anin komesa huu neineik husi parte sul, sira hanoin katak tempu diak ona atu lao ba Feniks. Entaun sira hasae ankor para roo bele lao, i sira ho roo halai tuir tasi ninin Kreta nian. 14 Maibee la kleur, anin komesa huu makaas loos husi rai nee, anin nee ema bolu “anin lorosae”. 15 Anin nee halo roo la bele lao nafatin ba oin, entaun ami husik roo tuir anin deit.
16 Too besik rai kiikoan ida naran Kauda, rai satan netik anin. Roo oan hodi salva vida sei kesi hela iha roo kotuk. Ho susar teb-tebes ami dada sae roo oan nee tau iha roo leten. 17 Bainhira sira hasae tiha ona roo salva vida nee ba roo leten, sira bobar haleu roo boot nee ho tali halo metin. Sira tauk, keta halo be anin huu roo baa metin iha rai henek besik Sirte. Nunee sira hatuun laan atu roo halai neineik uitoan.
18 Tanba laloran baku roo ba-mai makaas loos, nunee aban fali, sira komesa foti naha soe tuun ba tasi. 19 Iha loron tuir mai, sira foti tan material roo nian soe ba iha tasi laran. 20 Durante loron barak nia laran, anin boot nee huu makaas nafatin, i ami la hetan loro matan ho fitun. Too ikus ami hanoin ami la moris tan ona.
21 Kleur ona, ami hotu-hotu la haan buat ida. Too ikus Paulo hamriik iha ami nia oin hodi dehan, “Maun-alin sira, haree ka lae?! Uluk hau dehan ita la bele sai husi rai Kreta. Se imi rona hau karik, ita la estraga sasaan i la lakon sasaan hanesan nee. 22 Maibee agora hau husu ba imi hotu atu aten brani, tanba imi ida sei la mate. So roo deit mak sei mout. 23 Hori kalan Maromak, Ida nebee hau adora ho serbi nee haruka Nia anju ida mai hamriik iha hau nia sorin. 24 Anju nee hatete, ‘Paulo, o lalika tauk! O sei baa hamriik iha liurai César nia oin para tesi o nia lia. Maromak hatudu Nia laran diak ba o. Nee mak Nia mos salva ema hotu nebee hamutuk ho o iha roo nee.’ 25 Nee duni maun-alin sira, aten brani ba. Hau fiar ba Maromak katak, saida mak Nia foo hatene mai hau nee sei akontese duni. 26 Maibee roo nee sei xoke tiha iha rai kiik ida.”
Roo bes-besik iha rai maran
27 Durante loron sanulu resin haat ona roo nee namlele iha Tasi Adriátiku tuir deit anin. Depois, iha kalan boot, ema sira nebee servisu iha roo senti ami besik ona iha rai maran. 28 Entaun sira hatuun prumu hodi buka hatene tasi nia klean, i sira sukat hetan metru tolu-nulu resin hitu. Roo halai uitoan ba oin tan, sira sukat fali, hetan metru rua-nulu resin hitu. 29 Sira tauk, keta halo be roo nee xoke fatuk. Entaun sira hatuun ankor haat husi roo kotuk hodi halo roo metin, i sira hotu hamulak atu rai naroman lalais.
30 Sira nebee servisu iha roo nee kombina malu atu halai husik hela roo. Nunee sira hatuun roo oan, halo finji atu hatuun tan ankor balu husi roo ulun. 31 Maibee Paulo foo hatene ba komandante ho soldadu sira dehan, “Se ema sira nee la hela iha roo laran, imi sei mate hotu.” 32 Entaun soldadu sira tesi kotu tiha roo oan nia talin hodi husik laloran lori sees.
33 Bainhira rai besik naroman ona, Paulo husu atu ema sira nee hotu-hotu haan. Nia hatete, “Durante loron sanulu resin haat ona, imi nia fuan kii hela deit too imi la haan buat ida. 34 Nunee hau husu atu imi haan buat ruma lai, para imi bele iha forsa fali. Imi nia fuuk lahan ida mos sei la monu.” 35 Depois Paulo foti paun, nia halo orasaun foo agradese ba Maromak iha sira hotu nia oin, i nia silu paun pedasuk ida hodi haan. 36 Entaun ami mos laran metin, i haan buat ruma. 37 Ami iha roo nee nia laran hamutuk ema atus rua hitu-nulu resin neen. 38 Ami haan hotu too bosu. Depois sira foti trigu iha karoon-karoon soe ba tasi laran para halo roo kamaan liu tan.
Roo xoke rai
39 Rai loron ona, sira haree hetan rai maran, maibee sira la hatene rai nebee mak nee. Sira haree tasi ibun ho rai henek, laloran iha nebaa laduun boot tanba iha foho oan satan netik husi sor-sorin. Nunee sira desidi atu koko lori roo tama too rai maran nebaa. 40 Entaun sira tesi kotu tiha ankor nia talin husik iha tasi. Sira kore tiha tali nebee mak kesi kamudi, i hatuun kamudi ba tasi laran atu bele fila roo hodi lao tuir dalan. I sira hasae laan ida iha roo ulun, atu anin bele huu roo ba tasi ibun. 41 Maibee seidauk too tasi ibun, roo nee halai sae tiha rai henek leten, i roo ulun metin tiha iha rai henek nee. Roo nia kotuk, laloran boot komesa baku rahun tiha.
42 Soldadu sira halo planu atu oho tiha ema dadur sira hotu para dadur sira la bele nani ba rai maran hodi halai. 43 Maibee komandante bandu sira, tanba nia hakarak salva Paulo. Nia foo orden uluk ba ema sira nebee hatene nani atu haksoit ba tasi laran hodi nani ba rai maran. 44 Depois ema sira nebee la hatene nani, nia haruka atu sira kaer ai kabelak ka naran buat ida hodi tuir laloran ba rai maran. Nunee ami hotu too iha rai maran ho diak.