19
Kobrador impostu Zaqueu husik nia sala
Depois Jesus tama iha sidade Jerikó i lao liu husi sidade laran. Iha nebaa iha ema ida naran Zaqueu. Nia xefi kobrador impostu, i riku teb-tebes. Zaqueu buka atu haree Jesus, maibee la hetan, tanba ema barak teb-tebes, i nia badak oan ida. Entaun nia halai uluk baa sae tiha ai huun ida iha dalan ninin atu bele haree Jesus, tanba Jesus atu liu husi nebaa.
Too iha ai huun nee, Jesus hateke ba leten hodi dehan, “Zaqueu, tuun lalais mai! Orsida kalan Hau tenki toba iha ita nia uma.”
Zaqueu tuun kedas, i lori Jesus ba nia uma ho laran haksolok. Ema hotu-hotu nebee haree nunee, murmura dehan, “Nia nee ema aat ida. Nusaa mak Jesus baa vizita fali iha nia uma?”
Too iha uma, Zaqueu hamriik hodi dehan ba Nai Jesus, “Nai, agora kedas riku-soin hotu-hotu nebee hau iha, sorin balu hau foo ba ema kiak sira. I se hau han-matak ema ruma karik, hau sei selu fali dala haat.”
Jesus hatete ba nia, “Iha loron nee kedas, Maromak salva ita nia uma kain, tanba ita nia hahalok hatudu katak, ita Abraão nia jerasaun. 10 Hau, Ema Umanu nia Oan mai iha mundu para buka ema nebee lakon hodi salva sira.”
Komparasaun kona ba atan nebee kaer patraun nia osan
(Mateus 25:14-30)
11 Momentu nebaa, ema barak rona hela Jesus nia hanorin. Nia besik dadauk Jerusalém, i povu hanoin katak, too iha nebaa, Maromak atu ukun kedas nudar Liurai. Entaun Jesus hanorin sira ho komparasaun ida. 12 Nia konta nunee: “Iha ema raan liurai ida atu baa rai dook para liurai boot foti nia sai liurai, depois mak nia fila fali mai ukun. 13 Molok nia atu baa, nia bolu nia atan nain sanulu hodi entrega osan mean ida ba sira ida-idak. Nia foo orden dehan, ‘Imi uza osan nee hodi fila liman too hau fila fali mai, para hau bele hetan funan.’ Depois nia baa.
14 Maibee nia povu odi nia, nunee sira haruka sira nia reprezentante balu tuir kedas hodi foo hatene ba liurai boot dehan, ‘Ami lakohi ema ida nee ukun ami.’
15 Maski nunee liurai boot foti duni nia sai liurai. Depois nia fila ba nia rain. Too iha uma, nia bolu nia atan nain sanulu nee hodi husu kona ba osan nebee nia entrega ba sira nee, sira manaan fali hira.
16 Atan primeiru mai hatete, ‘Patraun, osan mean ida nebee ita boot foo mai hau nee, manaan fali sanulu.’
17 Patraun hatete ba nia, ‘Diak loos! O nee atan diak duni. Tanba o halo buat kiikoan nee ho loos, nunee hau konfia o, i agora hau foti o hodi ukun sidade sanulu.’
18 Tuir mai, atan segundu mai dehan, ‘Patraun, osan mean nebee ita boot foo mai hau nee, manaan fali lima.’
19 Patraun hatete ba nia, ‘Hau foti o hodi ukun sidade lima.’
20 Maibee atan ida seluk mai dehan, ‘Patraun, ita boot nia osan hau falun ho hena hodi rai di-diak. 21 Hau halo nunee tanba hau tauk. Hau hatene ita boot ema siak-teen ida. Ita boot gosta foti buat nebee laos ita boot mak rai, i kuu buat nebee laos ita boot mak kuda.’
22 Patraun hataan, ‘Atan aat! O nia liafuan rasik mak hamonu fali o. O hatene katak hau ema siak-teen, hau gosta foti buat nebee laos hau mak rai, i kuu buat nebee laos hau mak kuda. 23 Se nunee, nusaa mak o la rai hau nia osan iha banku, para hau fila mai, bele simu fali osan nee ho nia funan?’
24 Depois patraun hatete ba ema sira nebee hamriik besik dehan, ‘Foti tiha osan nee husi nia hodi foo ba atan ida nebee manaan sanulu.’
25 Sira protesta dehan, ‘Patraun, nia hetan ona sanulu!’
26 Patraun hataan, ‘Hau hatete ba imi, ema nebee iha ona, sei simu tan. Maibee ema nebee la iha, uitoan nebee nia iha mos, sei hasai tiha husi nia. 27 Agora, hau nia inimigu sira nebee lakohi simu hau hanesan liurai, imi baa kaer sira, lori mai oho tiha hotu iha hau nia oin.’ ”
Ema barak haklakak simu Nai Jesus tama iha Jerusalém
(Mateus 21:1-11; Marcos 11:1-11; João 12:12-19)
28 Konta tiha hotu, Jesus kontinua lao sae ba Jerusalém, i ema barak tuir Nia. 29 Bainhira Nia besik ona aldeia Betfagé ho Betánia iha foho Oliveira nia lolon, Nia haruka Nia eskolante nain rua baa uluk. Nia dehan ba sira, 30 “Imi baa iha aldeia nebaa. Bainhira imi tama, imi sei haree kuda buru oan ida kesi hela, ema ida seidauk sae. Kore tiha dada mai. 31 Se ema ruma husu karik, ‘Nusaa mak imi kore fali kuda buru nee?’, hatete ba nia, ‘Nai mak presiza.’ ”
32 Entaun sira nain rua baa, sira haree buat hotu-hotu tuir lo-loos saida mak Jesus ohin koalia. 33 Bainhira sira kore dadauk kuda nia talin, kuda nain husu ba sira, “Nusaa mak imi kore fali kuda buru nee?”
34 Sira hataan, “Nai mak presiza.” 35 Depois sira dada kuda buru nee lori ba Jesus. Too iha nebaa, sira hasai sira nia hena tau ba iha kuda nia kotuk hodi hasae Jesus ba. 36 Jesus liu dadauk, ema barak hasai sira nia hena nahe tu-tuir dalan. 37 Too iha dalan besik atu tuun husi foho Oliveira, ema barak nebee tuir Nia nee komesa hahii Maromak tanba milagre hotu-hotu nebee sira haree ona. 38 Sira haklalak ho haksolok dehan,
“Maromak foo bensaun ba Nai Liurai.
Nia mak mai lori Nai Maromak nia naran.
Agora Maromak iha lalehan ho ema iha rai klaran dame malu ona.
Hahii Nia iha fatin aas liu!”
39 Maibee ema Farizeu balu iha ema barak nee nia leet, dehan ba Jesus, “Mestri, haruka Ita nia ema sira nee nonook.”
40 Jesus hataan, “Hau hatete ba imi, se sira nonook karik, fatuk sira nee sei haklalak.”
Nai Jesus tanis ba ema Jerusalém
41 Bainhira sira besik atu tama ona Jerusalém, Jesus haree sidade nee, Nia tanis 42 hodi dehan, “Koitadu, imi ema Jerusalém! Tuir lo-loos, ohin loron imi hatene ona dalan nebee mak bele lori imi ba moris iha pas ho hakmatek nia laran. Maibee imi la hatene nafatin, i agora imi la hetan tan ona. 43 Too tempu ida, imi nia inimigu sira sei halo moru haleu imi nia sidade too imi sai la diak. 44 Sira sei harahun tiha imi nia sidade halo tetuk too rai. I sira sei kaer imi ho imi nia oan sira riba ba rai too mate. Buat sira nee hotu sei akontese tanba Maromak mai tiha ona atu salva imi, maibee imi la hatene tuir.”
Nai Jesus duni sai kontratu nain sira husi uma kreda boot
(Mateus 21:12-17; Marcos 11:15-19; João 2:13-22)
45 Jesus tama ba iha area uma kreda boot nian, Nia duni sai ema sira nebee mak halo hela kontratu iha uma oin. 46 Nia siak sira dehan, “Iha Maromak nia liafuan hakerek tiha ona dehan, ‘Hau nia Uma nee fatin para halo orasaun.’ Maibee imi halo fali hanesan ema naok-teen sira nia subar fatin.”
47 Loro-loron Jesus baa hanorin iha uma kreda boot. Nai lulik nia ulun sira, mestri relijiaun sira, ho nai ulun Judeu sira buka dalan atu oho Nia. 48 Maibee sira la hetan dalan, tanba povu hotu-hotu gosta teb-tebes rona Jesus nia liafuan.
19:10 Mateus 18:11 19:26 Mateus 13:12; Marcos 4:25; Lucas 8:18 19:27 Mateus 25:14-30 19:38 Salmus (Mazmur) 118:26 19:46 Isaias 56:7; Jeremias 7:11 19:47 Lucas 21:37