4
Éxetina Jesus apêti íhokoake koeku xâne nôti
Mt 13.1-9; Lk 8.4-8
Káyukopovomaka Jesus íhikaxea xe'ókuke Mar-na Ngalíleya. Yupihovó koéne êno xâne pihinoâti. Vo'ókuke neko êno xâne, ûrukovo kúveuke vatéke ne Jesus ina ivatáko. Koane kali ahîkuxovo yâtike oévoke úne. Kene ne xanéhiko, ôvane yane poké'e xe'ókuke úne. Yane êno ihíkauvoti íhikaxone Jesus ya xêti apêti íhokoake ne âha íhikaxea. Hara kíxovokoxoa:
—Yakámokenonoe. Ápe hóyeno nopónoti ake nonéti. Koeku kásahikea, ápe irihíkovoti xe'ókuke xêne. Yane kenó'okone hó'openo ôti nikohíkopati. Kene po'ínuhiko, îrihikovo xapákuke mopôi xoko ákoyeaku axú'ina móte. Koati ákotihiko oríko íhonopea, vo'oku ákoyea axú'ina móte xoko iríkovoku. Itea ákomaka oríkoa oró'okea káxe vo'oku ákoyea yónoku poéheve. Yane movohí koéne.
—Koane ápemaka irihíkovoti xapa tôpe. Yane inuxó koéne payákeyea ne xuve tôpe. Ákone oxéne payákeyea ne nonéti, vo'oku huruvokó kó'iyea tôpe. Yane ako há'i pôreupo vo'ókuke.
—Ina apémaka irihíkovoti únatike poké'e. Koati únati íhonopea nê'e. Payakéne, yupihovó koe êno há'i pôreupo. Ápe porexópoti tirinta koeti há'i ya póhuti áke úkeaku. Ina apémaka porexópoti sesenta koêti yoko póhuti séndu ya póhuti úkeaku —koéne íhikaxea.
Ina koe'íkomaka:
—Koêkuti kamoâti ra yûnzo, ivávaka —kíxovokoxoane.
Kouhápu'ikopa Jesus koêku ne éxetina
Mt 13.10-23; Lk 8.9-15
10 Pihopónehiko neko êno xâne, ápe po'ínuhiko xâne irikóvoti anavókoxopovati neko nduse koeti íhikau Jesus. Yane épemo'ikopohiko Jesus koêku ne éxetinameku apêti íhokovoke. 11 Ina kixovókoxoa Jesus:
—Koati itínoe porexókono éxea koêku ne natíxea Itukó'oviti xapa xâne ákoti po'i exoâti koêku neko koekútihiko. Itea xapákuke ra xâne ákoti itukapu xanéna, konókoti itúkeovo exetínati apêti íhokovoke veínoam ínzikaxeahiko. 12 Yane upánini noíxoahiko, itea kutí koe ákoti inixâ. Koane upánini kámoa, itea ákomo éxina isóneu koêku. Yane ákomo aúkapapu njokóyoke, koane ákomo ngatúyapea pahúnevo —kíxovokoxoane.
13 Yane hara koé'ikomaka:
—Enepo hákotinoe yexôa kixó'ekone ra énjetina kó'oyene, ná'ikopomo kíxeaye yéxi ra po'ínuhiko?
14 —Enepone hóyeno nôti, kixo'êkoti xâne koyúhoti emo'u Itukó'oviti. 15 Yoko enepone ake nonéti irihíkovoti xe'ókuke xêne, kixo'êkoti xâne kamokénoati ne emo'u Itukó'oviti, ina keno'óko Satánae veyopeâti isóneuke ne kámone. 16 Kúteanemaka koêku ne irihíkovoti xapákuke mopôi xoko ákoyeaku axú'ina móte. Énomone ne xâne ákoti ika'ákarixapu namúkea ne emo'u Itukó'oviti koeku kámea, xaneâtimaka hána'iti elókeko okóvo 17 itea ako áxu'ikene, itávokeane. Koati kutí koeti nonéti ákoti poéheve, vo'oku enepo simôa kotíveti koekúti, itukovo apêti ikoítoponoati kotíveti vo'oku kutípea ne emo'u Itukó'oviti, yane itavókeatine. 18 Kene ne po'ínuhiko ake nonéti irihíkovoti xapa tôpe, énomone kuteâti ne xâne kamoâti ne emo'u Itukó'oviti, 19 itea pepoké kixoti isóneu vo'oku nókone yara kúveu mêum, koane iyókovoti enó'iyea apeínoati, koane iyókovoti po'ínuhiko koekúti, yane ákone ukápana ítukeke Itukó'oviti, koane ákomaka únati ítukeino Itukó'oviti. 20 Kene ne irihíkovoti únatike poké'e, énomone kuteâti ne xâne kamoâti ne emo'u Itukó'oviti koane namukoâti. Yane koati apêti únati ítukeino Itukó'oviti, kuteâti koêku ne ake nonéti porexópoti tirinta koeti há'i ya póhuti úkeaku áke, itukovo sesenta koêti, áko'o itukovo póhuti séndu ya póhuti úkeaku.
Éxetina Jesus ihókovoti koeku uhapú'iti yúku
Mt 5.14; Lk 8.16-18
21 Hara kíxovokoxoamaka Jesus:
—Neíxonenoekopomea ihúxoti yúku xovopu'í kixoâti itukovo imoâti opékuke ípe? Ako kalíhuina, itea koati ihúxinokonoti ímeokono xoko koati ókoku ne yúku motovâti koúhapu'ikea. 22 Koêkuti koekúti he'onóvoti, kóyeanemo koúhapu'ikeokono. Koêkuti he'onóvoti kó'oyene, exókonotimo káxehiko keno'ókoti. 23 Koêkuti kamoâti ra yûnzo, ivávaka.
24 Ina koe'íkomaka:
—Itíkina iséneu ne yûnzo kémone, vo'oku kuteâti kixeku itíkivo, énomonemo kixékononeye, epó'oxo kuri'úxovotimo aukópinovopiti. 25 Enepone apêti námoe yara yûnzo, kuri'úxovotineoxomo námoe. Kene ne ákoti koati ivávakea, muhíkova ne kali éxoneya, uke'épotinemo —kíxovokoxoane.
Éxetina Jesus ihókovoti koeku ake nonéti
26 Ina kixovókoxopamaka Jesus:
—Hara koéneye natíxea ne Itukó'oviti xapa xâne, kuteâti koeku hóyeno nôti ake nonéti ya isáneke. 27 Itukovo yóti, imókoti ne hóyeno. Yúponiyeane, exepúkotine. Koatine kóye. Yoko anéko íhonopea koane payákeyea ne nóne itea ako éxa neko hóyeno kixoku koeku íhonea koane payá'iyea. 28 Koati pohúxovoti íhonopea ne ake nonéti. Inúxotike íhonopo, ina keno'óko há'i. Yane ínamaka itôvo ne há'i. 29 Itovóne, tetukóvotine vo'oku símeovone kaxena veyóvope. Kúteanemakamo koêku ne natíxea Itukó'oviti xapa xâne.
Éxetina Jesus koeku ukóponea ne ake nonéti koéhati mostarda
Mt 13.31-32; Lk 13.18-19
30 Ina kixovókoxopaikomaka Jesus:
—Kutimea koéneye natíxea ne Itukó'oviti xapa xâne koeku ukóponea? Kutimea itukóvo exetínati motovâti ínzokea? 31 Hara koéneye ake nonéti iháxoneti mostarda. Enepo nokóno, koati kalîhuti ya uhá koeti ake nonéti yara kúveu mêum, 32 itea ike nó'iyeokono koane íhonopea, paya'íne, anu'ú kíxoahiko ne po'ínuhiko nonéti ya kavâne, koane kali hána'itinoe káva'o kutí'inoke motovâti ímea môko ne ôti hó'openo xapa káva'o opékuke epêvokopetina tûti —kíxovokoxoane.
Koyúhoinoake Jesus ne xêti apêti kixó'ekone
Mt 13.34-35
33 Koati ênoti po'ínuhiko exetínati kuteâti râ'a, veínoake Jesus íhokea ne ihíkauvoti íhikaxone. Kuteâti ítone éxea xanéhiko kamokénoati, ene íhikaxo. 34 Poéhane exetínati apêti íhokovoke veínoa íhikaxea. Itea xapákuke neko nduse koeti íhikau, koúhapu'ikopinoa kixó'ekone ne éxetina enepo ainópovonehiko.
Ixikôa Jesus neko xúnati ihunóvoti
Mt 8.23-27; Lk 8.22-25
35 Yaneko kiyoné'e káxe, hara kíxovokoxoa Jesus ne íhikau:
—Pihá'avo ûti poixô'oke ra mar —koéne.
36 Ina ikopóvahiko íhikau Jesus neko êno xâne, yane omó kixónehiko Jesus yane vatéke ivátaheixoku íhikaxea ákotine evesékapea ne vatéke. Yoko ápemaka po'ínuhiko xâne po'íkehiko vatéke hokoâti. 37 Yane kenó'okone êno xúnati ihunóvoti koane ovóxokeovo ne úne, koane ûrukeovamaka êno úne ne vatékena kutí'inoke mani yupurîrihikovoti. 38 Yoko imókoti ne Jesus terékuke neko vatéke ayátokoke. Ina koyúkoa íhikauhiko koane kíxea:
—Ihikaxotí, ako yónoku iséneu? Inípono kahá'ayeane yúpuririkeovo ûti —kíxoanehiko.
39 Iyukóvone ne Jesus, pahúkoa ókea ne ihunóvoti. Hara koéne:
—Akáne ra ihunóvoti. Hákone ovoxókovo ra úne —koéne.
Yane okóne ne ihunóvoti, huvemoo koépone ikéne. 40 Ina kixovókoxoa Jesus ne íhikau:
—Na koeti itíkinovonoe îreti? Na koeti ákoino kivápunu? —koéne.
41 Yoko yupihovó koe píkeahiko ina kixokóko:
—Kutimea itukóvoye ra hóyeno? Muhíkinova úne yoko ihunóvoti itúkea yûho.