27
Pol i tha e waŋga na i wa Rom
Mbaŋa gawana iŋa na wo wareri Itali kaiwae, thɨ vaŋguŋgiya Pol na raruru e thiyo vavanava, weinji ragagaithɨ lenji randeviva regha idae Juliyas na i njimbukikiŋgi. Juliyas i yaku ragagaithɨ e lenji wabwi laghɨye regha, idae thɨŋa, “Sisa le ragagaithɨ.” Wo rakatha e waŋga regha i mena Adramitiyam. Waŋgako iyako va i wareriŋaŋgiya ghembaghemba vavana inanji Eisiya e tɨne. Wo rakatha e waŋgako iyako weime Aristakas rara Tesalonaika, Masedoniya ele valɨvaŋga.
Wo womaruwoko, na veghɨviya weime, amba vo womaru Saidon, na gheko Juliyas i mwaewo weya Pol iya kaiwae i vatomwe na i wa ve thuweŋgiya ghaune ghathalavu kaiwae. Wo kuki vena, ndewendewe i uviya ghamwame, iya kaiwae wo womareŋa Saipras e vwarɨvwarɨrɨniye. Wo womalawa Silisiya na Pampiliya e njighɨniye na vo womaru Maira, Laisiya ele valɨvaŋga. Ragagaithɨ lenji randeviva ve vaidiya waŋga regha e ghembako i mena Aleksandariya na i wareriŋa Itali, iŋa na wo thavalawewe.
Lama ghɨnagha seiwo i vuyowo na mbaŋa i ghanagha seiwo seiwo wo woma njaoko, ghaghad vo womaru e ghemba regha idae Naidas ghadidiye. Ndewendeweko va i ndevatharɨ na i vakatha ma valɨkaiwame wo woma na i ghembe ghamwameko. Wo woma na i ghembe Krit mbothiye, idae Salmone, na wo womareŋa e wawanɨniyeko. Lama ghɨnagha i vuyowo, iya kaiwae vambe wo womareŋa vara e raurauko ghadidiye ghaghada vo womaru e ghemba regha idae Garowo Ghamba Thowa, ina Lasi ghadidiye.
Kaero mbaŋa i ghanagha wo vakowana, na Mbemba gha Mbaŋa*
kaero iko. Ma te valɨkaiwaeva ghɨnagha thovuye (kaiwae mbaŋako iyako ndewendewe vurɨgheghe ghambaŋa), iya kaiwae Pol i dage weŋgi iŋa,
10 “Giyagiyana, kaero ya thuwe, thoŋgo ra woma iteta ghembake iyake, la ghɨnaghake mane i thovuye, ne ra vakowana waŋgake na ghaghadoweke, na tembe ŋgoreiyeva yawalinda.” 11 Ko iyemaeŋge ragagaithɨ lenji randeviva mava i goru weya Pol le utuko, vambe i goruwe vara waŋgako ghakapɨtan na waŋgako tanuwagae lenji utu. 12 Garowoko iyako ma i thovuye na mbowo wo yakuwe ndewendewe ghambaŋa, iya kaiwae gharɨgharɨ lemoyo nuwanjiya wo kuki na wo wa Poenikis na vo roroghaghawe. Poenikis iye Krit ghagarowo regha, yabuyamwa theghewo, dabadaba yaghala na malaghaiwabu.
Thɨ vaidiya ndewendewe laghɨye
13 I viva mbowo i worawe na yaghala, raŋa demo kunauye. Lenji renuwaŋa thɨŋa eŋge ne i vakatha ŋgoreiya lenji renuwaŋa, iya kaiwae thɨ momodɨvoreŋa yaŋge na mbe wo woma ŋgalai vara Krit ghadidiye. 14 Ko mava mbaŋa molao kaero ndewendewe vurɨgheghe laghɨye moli regha i rowo, idae thɨŋa, “Malaghaiwabu,” i u na i njama e raurauko. 15 Mbaŋa i ŋge waŋgako, ma te valɨkaiwameva wo woma na i ghemba ndewendeweko, mbema wo viyathu eŋge i mbaroŋaime. 16 Mbaŋa wo mena e raurau nasiye regha, idae Koda, seiwo wo vaidiya vwaruvwaruru, amba wo rovurɨgheghe wo momodɨvoreŋa ndiŋgi na wo ŋgarɨghathɨ wagiyawe. 17 Thɨ wovoreŋa ndiŋgiko na thɨ ŋgarɨ wagiyawe, amba thɨ momoda thiyo na i vaghɨliya waŋgako, thɨ ŋgarɨŋgi na i vikikiya waŋgako. Va thɨ mararu ne iwaeŋge ndewendeweko i yambivala e ragha vwatae Libiya ele valɨvaŋga, iya kaiwae thɨ vakuki njoŋa mweŋa na mbema ndewendeweko vara i mbaroŋa waŋgako. 18 Mbaŋa theghewoniye e tɨne ndewendeweko mbe i vurɨvurɨgheghe vara, kaero thɨ bigiyathu waŋgako ghadowe vavana. 19 Mbaŋa theghetoninji e tɨne, mbe thiye vara e nɨmanɨmanji thɨ yathu waŋgako kaiwoniye bigibiginiye vavana. 20 Mbaŋa vama i ghanagha mava wo thuwe varae o ghɨtara na ndewendeweko mbe i vurɨvurɨgheghe vara, iya kaiwae wo renuwaŋa, ma tene wo vaidiva ghamba thovuye regha.
21 Mbaŋa gheviya vama thɨ ghɨnagha voreŋa, ma thɨ ndeghanɨŋga mun, kaero Pol i ndeghathɨ e maranji na iŋa, “Giyagiyana, thoŋgo mendava hu loŋweghathɨgha lo renuwaŋama na thawo ra iteta Krit, mbala ma ra vaidiya tharɨke iyake na mbala ma ra yathu bigibigi. 22 Ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake ya dage e ghemi, tha hu gharelaghɨlaghɨ! Mane lolo regha i thɨvaiya yawaliye, waŋgake vara ne i tharɨ. 23 Me gougou, Loike iya ghino ya vareminjeke na ya kururuwe me variya le nyao thovuye regha na i mena i ndeghathɨ evasiwaŋgu, 24 amba iŋa, ‘Pol, tha u mararu! Ghen ne vo ndeghathɨ Sisa e marae na u kot, na Loi le thovuyeko kaiwae, gharɨgharɨna u ghɨnaghana weinaŋgi, mane thɨ thɨvaiya yawalinji.’ 25 Iya kaiwae, tha huya mararu, giyagiyana, kaiwae ya vareminja Loi ne i vakatha ŋgoreiya me le utuko e ghino. 26 Ko iyemaeŋge ne ra dune e raurau regha.”
Waŋgako i dune
27 Mbaŋayaworo na ghevarɨ gougouniye, ghime amba iname wo yanɨyan loloŋga e njighɨ Meditareiniyan tɨne. Vama ŋgoreiya gougou mborowa raghɨnaghɨnagha thɨ renuwaŋa ŋgoreiya kaero iname e ghemba ghadidiye. 28 Amba thɨ liya thiyo, njighɨko le dinja na le divoro ghanono, thɨ liyathu e njighɨko tɨne na thɨ vaidi le didinja teti saven mitas. Mbaŋa ubotu na mbowo thɨ liyathuva na le didinja tuwanti saven mitas. 29 Lenji mararu kaiwae, thɨŋa ne iwaeŋge i yambivoreŋaime e ragha vwata, iya kaiwae thɨ duŋgiya yaŋge yaŋgavarɨ e gharɨgheko na nuwanjiko nuwaiya gɨdana ighɨviya. 30 Raghɨnaghɨnaghako thɨ munjeva thɨ voiteta waŋgako, thɨ vakuki njoŋa ndiŋgi, na lenji varɨvoru thɨŋava thɨ raka e ghandamwako na vethɨ duŋgiya yaŋge vavanava. 31 Amba Pol i dage weŋgiya ragagaithɨ weinji lenji randeviva iŋa, “Thoŋgo raghɨnaghɨnagha mane thiya yaku e waŋgake, ma valɨkaiwanda ne hu vamora yawalinda.” 32 Iya kaiwae ragagaithɨ thɨ tenɨŋgiya thiyothiyo iya thɨ vakwata ndiŋgikowe na ndiŋgiko i dobu.
33 Mbaŋa nasiye ighɨviya rakaraka, Pol i dage vavurɨgheghe weŋgiya gharɨgharɨko e waŋgako na wo thiya ghanɨŋga. Iŋa, “Mbaŋa yaworo na ghevarɨ kaero thɨko na hu rerenuwaŋa laghɨye ma hu ndeghanɨŋga mun. 34 E mbaŋake iyake ya naŋgo vurɨgheghe e ghemi na wo hu rukuvɨghathɨ na riwamina i vurɨgheghe amba ne e yawayawalimi. Emunjoru mane lolo regha yawaliye i ghawe.” 35 Utuutuke iyake e ghereiye, i mbana bred vavana, e maranji i vata ago weya Loi, i njiviya kaero i ghan. 36 Taulaghɨko thɨ gharematuwa, thɨ mbana ghanɨŋga vavana na thɨ ghan. 37 Taulaghɨko ghime va wo rakatha e waŋgako iyako lama ghanaghanagha munɨseriyeiwo na iyepirɨ na thamaghewona (276). 38 Woya ghanɨŋga ghaghad ŋgamoime i thigha, amba wo yathu wit iyava wo dowe e waŋgako na i vakatha waŋgako i maya.
39 Ighɨviya na thovuye, raghɨnaghɨnaghako thɨ thuwe vanatɨna ko mava thɨ ghareghare na thovuye thevalɨvaŋgako. Thɨ thuwe garowo regha kerakera inawe, na thɨ munjeva mbala valɨkaiwanji thɨ vakatha waŋgako ve rukuvorowe. 40 Thɨ tenɨyathuŋgiya yaŋge na tembe thɨ rakayathuŋgiva eghaulu ghanjithiyothiyo, thɨ viyathuŋgi e njighɨko tɨne. Amba thɨ kukiya mweŋako e ghandamwako na ndewendeweko i umbanɨwe na waŋgako i woma ghemba garowoko. 41 Ko iyemaeŋge waŋgako i rukuvoro e ragha regha vwatae na i rovala. Ghandamwa i dune wagiyawe, ma i nyivɨnyivɨ ko iyemaeŋge bagodu i tagarakaraka gharɨghe.
42 Ragagaithɨ lenji renuwaŋa thɨ munjeva thɨ gaboŋgiya raruru e thiyoko, na mbala thava regha i gaeru e ghemba na i vo. 43 Ko iyemaeŋge lenji randevivako i dagetenɨŋgi, kaiwae nuwaiya i vamoru Pol yawaliye. I dage weŋgiya thavala thɨ ghareghare gae thɨ pitokai na thɨ gaeru vanatɨna 44 na vavanava thɨ bigiya waŋgako ŋginauye, thɨ vakathaŋgiya kebwarabwara, na e kamwathɨko iyako taulaghɨke ghime woya gaeru vanatɨna.
* 27:9 Va mbaŋara theghathegha regha na regha e tɨne ravowovowo laghɨye ne i ru Ŋgolo Boboma tɨne moli na i vowo ghamberegha le tharɨ na gharɨgharɨke wolaghɨye lenji tharɨ kaiwae. Amba Loi ne i numotenɨŋgi lenji tharɨ. Mbaŋako iyako e tɨne gharɨgharɨ wo thɨ mbemba ghanɨŋga. Iya kaiwae mbaŋa thɨ utuŋa mbaŋako iyako thɨ uno Mbemba gha Mbaŋa. (Hu thuwe Liv 16; 23:26-32, Legha 29:7-11 na tembe hu thuweva Hibru 9:7) Theghathagha regha na regha iyake i yomara Septemba o Oktemba e tɨnenji. Mbaŋako iyako ndewendewe vurɨgheghe ghambaŋa i rowo laghɨye. Iya kaiwae ghɨnagha ma valɨkaiwae e mbaŋako iyako tɨne.