10
Jisas i variyeŋgiya iyepirɨ na theghewo
Iyake e ghereiye Giya i tuthiŋgiya gharaghambu iyepirɨ na theghewo. I wabwiŋgi na theghewo iya, i variyeŋgi e ghamwae na thɨ raka e ghembaghemba laghɨlaghɨye na nanasiye, iya amalaghɨniye le renuwaŋa ne i ruko weŋgi. I dage weŋgi iŋa, “Ghanɨŋgake weiwae e umake tɨne i ghanagha moli ko iyemaeŋge rauloulo ma thɨ ghanagha. Hu naŋgo weya Giya iye weiwo tanuwagae na iye i variyeŋgiya rakakaiwo na thɨ uloulo amalaghɨniye kaiwae. Hu rakao! Ko hu renuwaŋakiki, ya variyeŋga ghemi ŋgoramiya sip nariye ina mbugha lavalavarɨ e tɨnenji. Tha hu bigiya mani ghanambo o raghɨnaghɨnagha lenji nambo ko thava gheghemi ghae vavanava. Thoŋgo hu layo vaidiya lolo e kamwathɨ mborowae thava hu ndeghathɨ na hu utu weimi.”
“Mbaŋa ne hu ru e ŋgolo regha, iviva huŋa, ‘Loi le gharemalɨlɨ weŋgiya ŋgoloke iyake gharayakuyaku.’ Thoŋgo gharemalɨlɨ loloniye ina e ŋgolona iyana, lemi gharemalɨlɨ i roghabanawe, thoŋgo nandere tembe ne i njoghava e ghemi. Kaiwae valɨkaiwae rakakaiwo iye i mbana le kaiwoko modae, mbaŋa hu yaku e ŋgoloko iyako, hu ghan na hu muna budakai thɨ giya e ghemi. The ŋgolo vohu ruwe, hu yaku ghena ghaghada hu iteta ghembana iyana.”
“Thoŋgo hu ru e ghemba regha na gharɨgharɨ e ghembana iyana thɨ kula vathaŋga, budakaiya thɨ bigirawe e marami hu ghan. Hu thawariŋgiya ghambweghambwera inanji ghena na hu dage weŋgi huŋa, ‘Loi le ghamba mbaro maiyavara e vasiwamina.’ 10 Ko thoŋgo hu ru e ghemba regha na ma thɨ kula vathaŋga, hu raŋgi e kamwathɨna na huŋa, 11 ‘Othembe ghambamike vughavughauye iya i papɨ ghegheme ne wo tagavughethu na i woraŋgiya lemi vakathana i tharɨ. Ko iyemaeŋge hu renuwaŋakiki Loi le ghamba mbaro maiyavara.’ 12 Ya dage e ghemi, Loi ne ghambaŋa i ghatha, ne i wogiya vuyowo laghɨye weŋgiya ghembako iyako na i kivwala va i giya weŋgiya Sodoma.”
Jisas i dage “Aleu” weŋgiya ghembaghemba vavana
(Mat 11:20-24)
13 “Aleu, Korasin! Nevole hu thovuyaona. Aleu, Betɨsaida! nevole hu thovuyaona! Mava ya vakatha vakathaŋgiko ghamba rotaele thiyako Taiya na Saidon e tɨnenji iyava ya vakathana e ghemi, thoŋgova ŋgoreiye, mbala kaerova thɨ njimbo kwama thɨ vakatha thetheghan vulivuliye na thɨ vavughe riwanji e vugha na i woraŋgiya kaero thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ, thɨ roiteteŋgi na Loi i numotenɨŋgi. 14 Taiya na Saidon ne thɨ vaidiya vuyowo seiwo mbaŋa Loi ne ghambaŋa ghatha ko ghemi ne hu vaidiya laghɨye moli. 15 Na ghen Kapenaom, thava hu renuwaŋa Loi ne i yavwatatawanaŋga e buruburu. Loi ne i wokiyathuŋga vohu nja Hedesi.”*
16 I dage weŋgiya gharaghambu iŋa, “Thela thoŋgo i vandeŋeŋga, ŋgoreiya i vandeŋeŋgo; thela thoŋgo i botewoŋga ŋgoreiya i botewoŋgo na thela thoŋgo i botewoŋgo ŋgoreiya i botewo thela va i variyeŋgo.”
Gharaghambu iyepirɨ na theghewo (72) thɨ rakanjogha
17 Iyepirɨ na theghewoko thɨ rakanjogha weinji lenji warari laghɨye moli. Thɨŋa, “Giyana, othembe nyao raraitharɨ thɨ ghambugha ghalɨŋame mbaŋa wo dage weŋgi e idan!”
18 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Mendava ya thuwe Seitan i dobu e buruburu ŋgoreiya va i vilemama. 19 Wo hu thuwe, kaero mendava ya wogiya lemi vurɨgheghe rɨghe. Valɨkaiwamiya ne hu vurɨvala mwata na thetheghɨya e vwatanji na hu kivwala ghamithɨghɨya Seitan le vurɨgheghe na ma bigi regha ne i vakowanaŋga. 20 Ko thava hu warari kaiwae eŋge nyao raraitharɨ methɨ ghambugha ghalɨŋami, ko iyemaeŋge hu warari kaiwae idaidami ina thɨ rori e buruburu.”
Jisas i taraweŋa Loi
(Mat 11:25-27; 13:16-17)
21 E mbaŋako iyako Nyao Boboma i vakatha Jisas na i warari na iŋa, “Ya taraweŋaŋge, Bwebwe, Giya ghen e buruburu na e yambaneke, kaiwae u wothuwela bigibigike thiyake weŋgiya rathimbathimba na thavala lenji ghareghare i laghɨye na kaero u woraŋgiya weŋgiya thavala amba lenji renuwaŋa ŋgoreiya gamagai. Ŋgoreiye Bwebwe, kaiwae len renuwaŋana va ŋgoreiyako iya u vakathako.”
22 “Bwebwe vama i giyavao weŋgo ghareghareke wolaghɨye. Ma lolo regha i ghareghare Nariye, mbe Bwebwe eŋge, na ma lolo regha i ghareghareya Bwebwe, mbe Nariyeke eŋge ghino, na thavala ya tuthiŋgi na ya woraŋgiya weŋgi.”
23 Amba Jisas i ndevɨ na ghamwae i ghembeŋgiya gharaghambu na i dage weŋgi mbe thiye eŋge iŋa, “Gharɨgharɨko iya kaero thɨ thuwe budakaiya ghemi hu thuwe nuwanji i loghe. 24 Ya dage e ghemi, lemoyo Loi ghalɨŋae gharautu na kiŋ va nuwanjiya thɨ thuwe budakaiya kaero hu thuwe, ko mava valɨkaiwanji thɨ thuwe, na va nuwanjiya thɨ loŋwe budakaiya kaero hu loŋwe, ko iyemaeŋge mava valɨkaiwanji thɨ loŋwe.”
Goghaimba rara Sameriya i thalavugha Jiu regha
25 Va mbaŋa regha amala regha, iye Mbaro gharaghareghare, i yondovirɨ na i nuwaiya i mando Jisas, i vaito iŋa, “Ravavaghare, ne ya vakatha budakai na ya vaidiya yawalɨ memeghabananiye?”
26 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Ŋgoroŋga Buk Boboma iŋa? Ŋgoroŋga u vaona na uŋa?”
27 Amalako i gonjoghawe iŋa, “ ‘U gharethovu weya Giya len Loi e gharena laghɨye, e unena laghɨye, e len vurɨgheghena laghɨye na e len renuwaŋana laghɨye,+ na u gharethovu weya ghanu ŋgoreiya u gharethovu e ghen.’ ”
28 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Len thombena i thovuye. U vakatha ŋgoreiye ambane u vaidiya yawalɨ memeghabananiye.”
29 Ko iyemaeŋge mbaroko gharaghareghare va nuwaiya i vakatha ŋgoreiya le varɨvoruma, iya kaiwae i govaito iŋa, “Thela wou?”
30 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Amala regha va i ri Jerusalem na i loŋgaloŋga Jeriko kaiwae. E mbaŋako iyako i loŋga ghɨdaghɨdaŋgiya rakaivɨ. Thɨ bigiwe le bigibigiko wolaghɨye, thɨ tagavotagamenawe na mbalavama i mare amba thɨ itete. 31 Ma mbaŋa molao ravowovowo, i reŋa e kamwathɨko iyako, kaero i vuthava, ko mbaŋa i thuwe amalako, ma i reŋava e ghadidiye regha. 32 Tembe ŋgoreiyeva Livait regha i reŋa e kamwathɨniye. Mbaŋa i vaidiya amalako ma i reŋava e valɨvaŋga regha. 33 Ko iyemaeŋge rara Sameriya vambe i reŋava e kamwathɨko iyako, i mena ŋgoreiya amalako i ghenawe, i vaidi na ghare i vɨrɨ kaiwae. 34 I wa ve liŋgiya bunama na waen e thighathighaŋgiko, i ghavo na i worawe ele thetheghanɨko vwatae. I mena e ŋgolo bobwari regha na i njimbukikiwe. 35 Mbaŋambaŋa i bigiraŋgiya mani gethiwo na i giya weya ŋgoloko gharanjimbunjimbu. Iŋa, ‘U njimbukikiya amalake, na mbaŋa ne ya njoghama e valɨvaŋgake iyake, amba ya vamoda njogha e ghen the bigiya ne u thɨvaiwe.’ ”
36 Jisas i goghaimbavao na i vaito iŋa, “Iya vara gharɨgharɨko theghetoko, thela u renuwaŋa iye ghanu iya loloko me loŋga ghɨdaghɨda rakaivɨŋgiko?”
37 Mbaroko gharaghareghare i gonjoghavawe iŋa, “Iya amalako ghareko me njawe.”
Jisas i dagewe iŋa, “U wa na vo vakatha ŋgoreiye.”
Jisas ina Mata na Meri e lenji ŋgolo
38 Mbaŋa thɨ loŋgaloŋga e kamwathɨ mborowae weiyaŋgiya gharaghambu, i mena e ghemba regha ela eunda inawe idae Mata i kula ruwo ele ŋgolo. 39 Ghaghae idae Meri, i yaku Giya e gheghe ghadidiye na i vandeŋe le vavaghareko. 40 Ko iyemaeŋge Mata va ghare i gaithɨ kaiwoko wolaghɨye i vakathako kaiwanji, iya kaiwae i mena i dagewe iŋa, “Giyana, thare u rerenuwaŋa kaiwae, wouna me iteta kaiwoke wolaghɨye na wombereghake ya vakatha? U dagewe na i mena i thalavuŋgo!”
41 Giya i dagewe iŋa, “Mata, Mata! U rerenuwaŋa laghɨye na gharen i gaithɨ bigibigi i ghanagha kaiwanji, 42 ko iyemaeŋge mbe bigi reghaeŋge vara nuwaniya, iya Meri me tuthiko bigi thovuye, mane lolo regha tembe i woweva.”
* 10:15 Buk Boboma Teuye e tɨne Hedesi thɨ uno idae “Sheol.” Iye ghemba iya gharɨgharɨko ma thɨ rumwaru Loi e marae, mbaŋa thɨ mare ne thɨ yakuwe. + 10:27 Mba 6:5; Liv 19:18