12
Uma gharanjimbunjimbu raraitharɨ
(Mat 21:33-46; Luk 20:9-19)
Amba Jisas i utu weŋgi e goghaimba iŋa, “Lolo regha va i kabu waen ghauma, i gana vaghɨliya, i vakatha doda waen ghamba i imbɨimbɨ, na i vatada ŋgolo regha, umako gharanjimbunjimbu lenji ghamba yaku. I vakatha ŋgoreiyako, amba i vatomwe weŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ vakaiwoŋa amalaghɨniye kaiwae. Amba amalaghɨniye i wa ve ghɨnagha e vanautuma regha. Mbaŋa kaero ghambaŋa thɨ vu, umako tanuwagae i variya le rakakaiwo regha weŋgiya gharanjimbunjimbuko na ve bigiya uneune vavana weŋgi amalaghɨniye kaiwae. Ranjimbunjimbuko thɨ yalaweya rakakaiwoko, thɨ tagavotagamenawe na thɨ variye njogha nɨmanɨma. Mbowo i variyeva le rakakaiwo regha, ranjimbunjimbuko thɨ ŋge e umbaliye na thɨ vakatha ghamba monjina moliwe. Umako tanuwagae mbowo i variyeva le rakakaiwo regha ko iyemaeŋge thɨ tagavamare. Va thɨ vakatha weŋgiya vavana tembe ŋgorava iyako, vavana thɨ ŋgeŋgeŋaŋgi na vavana thɨ tagavavamareŋgi. Vama reghaeŋge vara moli mbe inawe, nariye na valɨghareghare moli. Muyai moli amba i variye weŋgiya umako gharanjimbunjimbu na iŋa, ‘Ya ghareghare ne thɨ yavwatatawana naruŋguke.’ ”
“Ko iyemaeŋge umako gharanjimbunjimbu thɨ vedage weŋgi thɨŋa, ‘Umake tanuwagae nariye maiya i menake. Iye ne i rombaroŋa umake ramae e ghereiye. Hu rakamena ra tagavamare na mbalama ra mbaroŋava iya le umake!’ Amba thɨ yalawe na thɨ tagavamare, na thɨ wokiyathuraŋgiya e gana ghereiye.”
Jisas i govaito iŋa, “Umako tanuwagae ne i vakatha budakai? Ne i mena i gaboŋgi na ma i vatomweva umako weŋgiya gharɨgharɨ vavana. 10 Vambe hu vaona Buk Boboma le utu Mesaiya kaiwae, iya iŋake, ‘Varɨke iya ŋgoloke gharavatavatad thɨ botewo, kaero i tabo na ghambaghɨmbaghɨ. 11 Iyake Giya nɨmae muiye na ghayamoyamo i thovuye moli e maranda.’ ”+ Jisas i utu ŋgoreiyake na utuke thiyake i vatomwe thavala thɨ botewo Loi nariye.
12 Amba Jiu lenji randeviva nuwanjiya thɨ yalawe kaiwae va thɨ ghareghare goghaimbako iyako thiye ghanjigoghaimba. Ko iyemaeŋge thɨ mararuŋgiya wabwiko laghɨye, iya kaiwae thɨ roitete na thɨ rakawa.
Vaito takis kaiwae
(Mat 22:15-22; Luk 20:20-26)
13 Amba thɨ variyeŋgiya Parisi vavana na Herod le wabwi gharɨgharɨniye vavana weya Jisas thɨ munje thɨ vaito na thɨ vakatha ghawonjowe ele utuutuko. 14 Mbaŋa thɨ menawe kaero thɨ dagewe thɨŋa, “Ravavaghare, wo ghareghare u utuŋa emunjoru na ma u goru weya ŋgoroŋga gharɨgharɨ lenji renuwaŋa. Ma u goruwe ŋgoroŋga lolo le thimba o le laghɨlaghɨye, ko emunjoru u vavaghareŋa Loi le renuwaŋa gharɨgharɨ kaiwanji. U utugiya weime, ŋgoroŋga, la mbaro i vatomwe weime na wo vamodo takis weya Sisa, o nandere? 15 Wo vamodo o thava wo vamodo?”
Ko Jisas kaero i thuwe lenji kwanɨko na i gonjogha weŋgi iŋa, “Buda kaiwae hu munje hu mandoŋgo? Wo hu woma manina gethɨra na ya thuwe.”
16 Thɨ womena gethɨrawe na i vatomwe weŋgi, i vaitoŋgi iŋa, “Thela ŋgaliŋgaliya na idayake?”
Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Sisa.”
17 Amba Jisas i dage weŋgi iŋa, “Sisa le bigibigi hu wogiya weya Sisa na Loi le bigibigi hu wogiya weya Loi.”
Na Jisas le utuko i wo nuwanji.
Jisas i vavaghare thuweiruva utuniye
(Mat 22:22-33; Luk 20:27-40)
18 Amba Sadusi, thiye ma thɨ loŋweghathɨ ramaremare tembene thɨ thuweiruva, vavana thɨ rakawa weya Jisas na thɨ vaito thɨŋa, 19 “Ravavaghare, Mosese va i roriya mbaroke iyake kaiwanda, iya iŋake, ‘Thoŋgo amala i mare iteta levo ko ma i ghambɨ weiye, ghaghae ma i rovaŋguva ghɨmbwiyeko. Thoŋgo i ghambɨ weiye, gamagaiko thiyako ghaghaeko va i mareko le ŋgaŋga.’+ 20 Mbaŋa regha amala regha na oghaghae; va theghepirɨ vara, tɨnanji na ramanji regha. Laghɨyeninji va i ghe na amba ma thɨ ghambɨ weiye kaero i mare itetava levo. 21 Ghaghae theghewoniye i rovaŋgu na tembe ma i ghambɨva weiye kaero i mare. Theghetoninji vambe ŋgoreiyeva, kamwathɨko iyako te vambe i yomaraweva. 22 Vambe ŋgoreiye varako taulaghɨko weŋgi. Theghepirɨko va thɨ vaŋgwa elako na thiya marevao ma thɨ ghambɨ weinji. Va ele ghambako elaghɨniye i mare. 23 Ko mbaŋa ne ramaremare thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva, thela ne i ghe weiye, kaiwae vambe theghepirɨko vara thɨ vaŋgu?”
24 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Kaero hu vurɨthavwiya kamwathɨ, kaiwae ma hu ghareghare Buk Boboma le woraŋgiya ŋgoroŋga gharumwaru na budakaiya Loi valɨkaiwae i vakatha. 25 Kaiwae mbaŋa ramaremare ne thɨ thuweiru na tembe e yawayawalinjiva, ma tembene thɨ gheva, thiye ne ŋgoranjiya nyao thovuthovuye e buruburu. 26 Iya ramaremare tembene thɨ thuweiruva kaiwanji: mbe hu ndevaona mun Mosese le rorori, utuutuma iyava ndɨghema i ra e umbwaumbwama ndamwandamwa utuniye? Eibraham, Aisake, na Jeikob vama thɨ mare na mbaŋa molao e ghereiye amba Loi i dage weya Mosese, iŋa ‘Ghino Eibraham le Loi, Aisake le Loi, na Jeikob le Loi.’+ 27 Iye ma ramaremare lenji Loi, nandere. Iye gharɨgharɨ e yawayawalinji lenji Loi. Ghemi hu kwan, hu vurɨthavwi moli.”
Mbaro laghɨye moli
(Mat 22:34-40; Luk 10:25-28)
28 Mbaro gharavavaghare reghava ina gheko, i vandeŋe e lenji utuko. I thuweya Jisas le thombe weŋgiya Sadusiko i thovuye, i mena i vaito iŋa, “The mbaro i laghɨye vara moli?”
29 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Mbaro laghɨye moli iyake: ‘Hu vandeŋe, ghemi wabwi Isirel! Giya la Loi, ghamberegha moli iye Giya. 30 Hu gharethovu Giya lemi Loi, e gharemina laghɨye, e unemina laghɨye, e lemi renuwaŋana laghɨye, na e lemi vurɨgheghena laghɨye.’+ 31 Mbaro laghɨye moli theghewoniye iyake: U gharethovu weya ghanu ŋgoreiya u gharethovu e ghen.+ Ma te mbaro reghava i laghɨye kivwala iya theghewoke thiyake.”
32 Mbaroko gharavavaghare i dage weya Jisas iŋa, “I thovuye moli, Ravavaghare! Emunjoru ŋgoreiya moŋana Giya iye Loi mbe ghamberegha eŋge na ma te Loi reghava, ghamberegha moli. 33 Na ra gharethovu Loi e gharendake laghɨye na e la renuwaŋake laghɨye na e la vurɨghegheke laghɨye. Thiyake thɨ laghɨye kivwala ra wogiya thetheghan mbwanambwana moli e ghamba vowo na vowo vavanava weva Loi.”
34 Jisas i thuweya le thombeko thɨ thovuye moli na i dagewe iŋa, “Ma inan bwagabwaga Loi ele ghamba mbaro tɨne.”
Iyake e ghereiye taulaghɨko ma te thɨ vaitova Jisas kaiwae thɨ ghareghare ma valɨkaiwae thɨ kwanɨyaro.
Vaito Mesaiya kaiwae
(Mat 22:41-46; Luk 20:41-44)
35 Mbaŋa Jisas i vavaghare e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne amba i vaitoŋgiya gharɨgharɨ iŋa, “Ŋgoroŋga na iya mbaroko gharavavaghare thɨŋa Mesaiya iye Deivid rumbuye? 36 Mbaŋa me vivako Nyao Boboma i vakatha Deivid iyava iŋake, ‘Giya Loi i dage weya wo Giya iŋa: “U yaku valɨvaŋga e uneŋguke ghaghad ya biginjoŋaŋgiya ghanɨthɨghɨya e gheghen raberabe.” ’ ”+
37 “Deivid ghamberegha i una Mesaiya ‘Giya’. Ŋgoroŋga eŋge na iye Deivid rumbuye?” Na wabwiko laghɨye thɨ vandeŋe weinji lenji warari.
Jisas i utuŋa mbaro gharavavaghare kaiwanji
(Mat 23:1-36; Luk 20:45-47)
38 Na Jisas ele vavaghare tɨne iŋa, “Hu njimbukikiŋga weŋgiya mbaro gharavavaghare. Thiye nuwanjiya thɨ njimbo ghanjikwama molamolao na thɨ ndeloŋga na thoŋgo thɨ lavolevoleŋgiya gharɨgharɨ nuwanjiya weiye lenji yavwatata thɨ dage mwaewo weŋgi. 39 Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne, thiye nuwanjiya thɨ roviva gharɨgharɨ e ghamwanji, na thaga e tɨne nuwanjiya vethɨ yaku ŋgora gharɨgharɨ laghɨlaghɨye lenji ghamba yaku. 40 Thɨ yabo wambwiwambwi maranji na thɨ mbaroŋaŋgiya lenji ŋgoloŋgolo na lenji bigibigi, na kaiwae nuwanjiya thɨ yabo lenji vakathaŋgiko thɨ vakatha naŋgo molamolao gharɨgharɨ e maranji. Ko iyemaeŋge lenji vakathako kaiwae ne thɨ vaidiya vuyowo laghɨye moli.” E utuutuke thiyake Jisas i vanuwovɨrɨŋgi mbaro gharavavaghare kaiwanji.
Wambwi le mwaewo
(Luk 21:1-4)
41 E Ŋgolo Boboma tɨne Jisas i yaku e mani ghamba bigirawe ghadidiye na i njimbukikiya gharɨgharɨ thɨ bigibigirawa mani. Gharɨgharɨ lenji bigibigi i ghanagha thɨ bigiraweya mani i ghanagha. 42 Amba wambwi eunda, mbinyembinyeŋgu, i mena na i bigiraweya toeya gethiwo rere. 43 I kula vathaŋgiya gharaghambu na i dage weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, wambwiko iya mbinyembinyeŋguko me bigiraweko i laghɨye kivwala vara iya taulaghɨko methɨ bigirawe. 44 Kaiwae vavana methɨ bigiraweya mani vavana na laghɨyeniye mbe inawe, ko elaghɨniye, kaiwae iye mbinyembinyeŋgu, le manima wolaghɨye ghae modae maiyavara me bigirawe vunuko.”
+ 12:11 Sam 118:22-23 + 12:19 Mba 25:5 + 12:26 Raŋ 3:6,15 + 12:30 Mba 6:4-5 + 12:31 Liv 19:18 + 12:36 Sam 110:1