20
Paul Mo Mele Vano Macedonia Peresi Greece
Matavuhi tavera atu mara mo isoiso, Paul mo tovi na tamlohi usuri la mai jara matea. Ale mo retituetuenira moiso mo vere enr̃a vuho isara ale mo malue mo vano Macedonia. Na nona hahau mo lo vano mo retituetueni na kalesia na taon hatehateahi na malelena vavano mo pala Greece. Mo lo toho vitu mo tolu atu, ale Paul mo tatamahu vara i vele na boti matea i sivo Syria, pani matan mo rongoa vara Jew la hatihi moiso vara la pa vai te hinau isana, mo posi na r̃omina ale mo mele sahe mo hahau roto Macedonia.
Tamlohi hai la lo usuri Paul sohen: Sopater mara Berea natun Pyrrhus; Aristarchus enia Secundus mara Thessalonica, Gaius mara Derbe; Timothy, Tychicus enia Trophimus matan Asia. La tamlohi nike la vano Troas tiroma vara la lo saovi kamam ea. Rani mata Passover la vano moiso, kama vele na boti matea Philippi, ale kama maro na tasi mata rani mo lima moiso, ale kama pa hoso isara Troas. Kama lo toho atu mata rani mo limaravrua.
Paul Mo Mele Vano Troas
Na Sunday, kamara kama pulutahi jara matea mata hanhani non Moli, Paul mo tapulo vujangi na tamlohi, pani matan mo tau na r̃omina moiso vara i mele rani sahe i pa malue, mo vujangira vavano mo livuha vutepongi. Kama lo sakele na jara matea mo aulu makomona na lolon ima atu kama lo toho hinia, ale lamu matuvana la lo hani hin jara atu, ale uluvou matea hijana Eutychus mo lo sakele na windoa matea, ale mo lo tapulo juruvi r̃omaliho, matan Paul mo retireti mo peravu. Ale mara mo juruvi r̃omaliho hin jara atu sei mo aulu sohena ima mo tolu, mo jovi sivo na lepa mo mate. 10 Pani Paul mo sivo isana mo rautoho, ale mo tapea na limana ale mara, “Ha sopo matahu, mo lo mauri.” 11 Moiso Paul mo mele vele sahe aulu hin jara atu, ale mara mo tope na pereti ale la hania moiso, mo mele tapulo retireti peresira vavano mo rani, moiso mo malue isara. 12 Ale la lavi uluvou atu mo mule, ale la avulahi tavera matan mo lo r̃uhu purongo.
Patu Tamlohi Kalesia Matan Ephesus
13 Kama vano tiroma na boti ale kama malue kama sivo Assos, matan vara kama pa tapai Paul ea, matan enia mo verea mara i pa hahau purongo i sivo atu, ale kama pa lingia atu. 14 Kamara kama tapai Paul Assos, mo vele na boti kama sivo Mitylene. 15 Kama malue atu ale mo mele rani sahe kama tikeli Chios, mo mele rani sahe kama pala Samos, ale mo mele rani sahe, kama tikeli Miletus.
16 Matan Paul mo opoia vara i jeu Ephesus matan vara i sopo mele toho matan te rani atu Asia matan mo lo vaivila vara i sivo Jerusalem tiroma moiso i pa rani mata Pentecost. 17 Kama hoso Miletus ale Paul mo sohai na retisohai matea isana patu tamlohi mata vao kalesia Ephesus vara la sinai la tapaia atu.
18 Lara la pala mo vere isara mara, “Kamim ka levosahi na mauriku hin rani atu na lo toho peresi kamim mo tapulo hin rani atu na tau na paloku Asia. 19 Na volitusi non Moli na posposi r̃omatano peresi na tangi ale peresi na rani r̃ilangi sei la mai isaku na sava Jew la hatihia mataku. 20 Pani ka levosahi mamahunia vara hin la rani atu na sopo turu juha na noku retivujavujangi isamim matan te hinau sei vara i er̃i tueni kamim hinia. Ale na sopo turu juha hin te hinau na noku vujangi isamim na naho vao tamlohi teni na lolo ima hatehateahi, 21 ale na lo retivuhesi isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha mata vahar̃i na hehe la mai isan God na rasua hin nor̃a Moli Iesu.
22 Ale nakerihi, Tanume Tapu mo lo sohaiau vara a sivo Jerusalem, ale na sopo levosahi na sava i pa masese isaku atu, 23 pani Tanume Tapu mo pete retir̃oar̃oahaiau hinia moiso na taon tari sei na lo vano ea vara ima r̃ilangi peresi na noku tipahi la lo saoviau ea. 24 Pani mauriku i pa sopo r̃uhu matan te hinau isaku vara a sopo vai vevuhi na sava Moli Iesu mo taua na limaku, enia vavahinau sei mata vereuli na Retir̃uhu mata r̃omr̃uhu non God.
25 Ale nakerihi na lo vere tataholoia kamim hinia vara i pa sopo te vonamim hatea sei na lo hahau r̃alihi na lo retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia isana, i pa mele hiteau. 26 Matan haratu, na lo verea vara mo sopo te noku hinau hinia na r̃aemim. 27 Matan na sopo turu juha vara a sopo vereuli kamim na r̃omr̃omi tavera tari non God.
28 Ha hase kilau mamahuni kamim peresi na vao kalesia sei Tanume Tapu mo vai kamim ka aulu hinira, vara ha tiroma na vao kalesia non God sei mo volira na r̃aena. 29 Na levosahia, vara a malue isamim, tamlohi sasati sohena viriu jala la pa mai isamim, la pa komo na vao kalesia, ale la sopo er̃i r̃omr̃omira. 30 Mo sopo haratu purongo pani na lolomim tataholo te tamlohi la pa turu la vujangileji na retivarar̃uhu matan vara la pa lavi te nora tamlohi usuri isamim. 31 Matan haratu, ha pa sopo peka, ha lo r̃omr̃omia vara, mata tauni mo tolu, tarea na lo retir̃oar̃oahai kamim hatehateahi peresi na wai mataku.
32 Ale nakerihi, na lo tau kamim na liman God matan vara ha pa sile na retisohai mata nona r̃omr̃uhu. Retisohai nike i er̃i tueni kamim vara ha r̃ilangi, ale i sile kamim na koruna peresi la haratu sei God mo tapuhira.
33 Ka levosahi mamahunia vara na sopo usi tea hin te silver, gold teni ruru. 34 Kamim ka levosahi mamahunia vara enau peresi la haratu sei la toho peresiau, kama lo hanhani na masumasuku purongo. 35 Na noku tovongi na lo vujangi kamim hinia vara, vara ha lo vavahinau ha pa tueni la haratu la sopo r̃ilangi, ale ha r̃omr̃omi na reti non Moli Iesu sei enia hasena mo verea mara, ‘Avulahi tavera i pa vano isan haratu sei mo lo silea mo jeu haratu mo lavia.’ ”
36 Mara mo vere la hinau atu moiso, mo papaohi sivo atano peresira ale mo usiusi. 37 Enira mo isoiso la tapulo tangi aulu, la raho Paul ale la pungosia, 38 r̃omira mo pa sati jea matan mo verea mara la pa sopo er̃i mele hitea, moiso la usuria la sivo vara la taua na boti.