10
Malamalai Non Kr̃isto
Posposi tuai mata leu non Moses enia r̃or̃oa hinau purongo mata hinau r̃uhu sei la pa mai, hina varar̃uhu sei Kr̃isto mo vaia matar̃a. Malamalai na posposi tuai mata leu, la lo vaia tarea na tauni hatehateahi, la sopo er̃i vai la haratu sei la lo mai mata lotu vara la vokevoke vevuhi. Vara la pa lo er̃i vai na tamlohi la vokevoke vevuhi, malamalai korong mo isoiso moiso. Matan la haratu la lo lotu la pa vokevoke vahatea mata rani tari, ale puhoni nora hehe mo pete tihai isara moiso. Pani la malamalai atu la lo vai na tamlohi la lo mele r̃omr̃omi na nora hehe na tauni hatehateahi. Matan r̃ae buluk peresi na r̃ae nani la sopo er̃i lavi nar̃ihi na hehe. Matan hinau atu, na rani Kr̃isto mo sinai na varama mo verea isan God mara,
‘Ko sopo opoi na malamalai
la lo vaia na maji teni na hanhani.
Pani ko sileau na epe matea
vara a mai nom malamalai tataholo.
Varar̃uhu ko sopo avulahi
na maji la lo sulira na votavota
teni na silesile mata hehe.
Ale na mele verea nara:
Ko hiteau, enau nahai na sinai
vara a vai na masalom God
vara a usuri na sava la ulia moiso
na Retitapu mataku.’ Psa 40.6–8
Sohen Kr̃isto mo verea moiso mara, ‘Ko sopo opoi na malamalai la vaira na maji teni na hanhani teni na maji la sulira na votavota teni te silesile tinapua mata hehe, ko sopo avulahi hinira.’
(Ko hitea, Iesu mo lo verea sohen harihi, hina purongo vara leu non Moses mo verea vara tamlohi la pa vaira.)
Ale Kr̃isto mo mele verea mara, ‘Ko hitea, enau na lo mai vara a vai na masalom.’ Iesu mo vai na retitauhi matan tiroma vara i isoiso matan vara harua retitauhi nike i er̃i turu. 10 Ale usuri na masalon God enia mo vair̃a r̃a tapu na malamalai mata epen Iesu Kr̃isto vahatea mata rani tari.
11 Usuri na retitauhi tuai, pr̃is la turu na naho votavota na rani hatehateahi mata sile na malamalai sei la sopo er̃i lavi nar̃ihi te hehe hin te rani. 12 Pani nor̃a Pr̃is Aulu mo hasena silea isan God sohena malamalai matea mata hehe sei mo r̃uhu mata rani tari. Ale nake mo lo sakele na jara oloolo tavera mo aulu mo jeu na tinapua na tavalu liman God. 13 I pa lo sasaovi atu vavano i tikeli rani atu God i vai na nona meresahi la toho na ruhuruhu palona.
14 Matan hin silesile atu matelete purongo, Kr̃isto mo vai tataholoi na nona tamlohi sei mo lo vaira la tapu mata rani tui tui. 15 Ale Tanume Tapu sohena mo vereulia vara enia mo sohena; matan mo lo verea na reti non Jeremiah mara,
16 ‘Moli God mo verea mara: Retitauhi paro akerihi natu,
a pa mele vaia peresi na noku tamlohi hin rani atu.
A pa tau na noku leu na mapura,
matan vara la pa levosahira,
ale a pa ulira na r̃omira, matan vara la pa er̃i oloolo hinira.’ Jer 31.33
17 Ale mo mele verea mara,
‘A pa sopo mele r̃omr̃omi na nora hehe peresi na nora tope na leu.’ Jer 31.34
18 Ale vara God mo r̃omi na hehe moiso, mata sava natu tea mo opoia vara i mele sile te malamalai mata hehe?
R̃a Turu R̃ilangi Hin Kr̃isto
19 Ale la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, nake r̃omir̃a i er̃i r̃ilangi mata unu hin Jara Tapu Jea atu na tuka mata r̃aen Iesu. 20 Mateia non Kr̃isto mo vai na malele paro sei mo lo sile na mauri, ale mo roia vara r̃a er̃i jeu tavalu ruru tapu atu r̃a mai mariviti isan God.
21 Ale matan Iesu nor̃a Pr̃is Aulu jea mo lo kilau na iman God, 22 mo r̃uhu vara r̃a mai mariviti isan God, r̃omir̃a i sopo r̃omkaka, nor̃a rasua i r̃ilangi, matan nor̃a r̃omr̃omi sasati God mo turusira moiso na r̃aen Kr̃isto, matan vara i vai na r̃omir̃a la vokevoke, ale mo paptijo na eper̃a na wai niro.
23 Ha sopo r̃omkaka, pani r̃a lo taurilati r̃omtoho nike sei r̃a lo verea vara r̃a lavia moiso, matan r̃a er̃i rasua vara God i pa sopo tope nona retitauhi paro nike.
24 Ha aleale malele vara ha er̃i tueni kamim hatehateahi hinia mata vujangi na nomim opoia isana tinapua. 25 Ale r̃a sopo r̃omr̃omi purongo na nor̃a pulutahi jara matea sohena tamlohi hai la lo r̃omr̃omia, pani r̃a retituetueni ale r̃a retir̃oar̃oahair̃a hatehateahi, r̃a tau na r̃omir̃a mata nor̃a pulutahi tarea matan nona mele mai mo lo mai mariviti.
26 La tapala r̃uhur̃uhu, vara r̃a lo opoia vara r̃a lo hehe, hina purongo vara r̃a lavi vevuhi na lelevosahi mata retivarar̃uhu moiso, mo sopo te mele malamalai tinapua vara i er̃i tavuhoro la hehe atu. 27 Pani ha lo levosahia vara r̃a pa sopo er̃i kilau matan te hina r̃uhu pani r̃a pa lo kilau purongo mata lolokoru sasati sei mata aria non God sei i pa mai sohena hapu r̃ilangi jea matea matan vara i suli nar̃ihi na nona meresahi. 28 Tuai vara tea mo r̃ohu vara i oloolo na leu non Moses, la pa sopo r̃omopoia, ale la pa vilimateia usuri na vereulia nona tamlohi mo rua teni mo tolu mata nona hehe. 29 Ha lo levosahia vara i pa sati jea isan la haratu sei la rasua moiso ale la mele jovi na hehe, matan la lo varasi Natun God, ale la lo vai na r̃ae mata retitauhi sei mo tapuhira hinia mo sohena hina purongo matea. Tamlohi sohena, la lo vaivai na Tanumen God sei mo lo lavi na r̃omr̃uhu non God mo mai isara.
30 Matan r̃a levosahia vara haratu sei mo lo verea mara,
‘Enau a pa kele.
Enau a pa mele sile na volira
i tataholo na sava la vaira.’ Deut 32.35
Ale mo mele verea mara,
‘Moli i pa ari na nona tamlohi.’
Deut 32.36; Psa 135.14
31 Enia hina sasati tavera mata matahu matea vara ko jovi sivo na liman God sei mo lo mauri.
32 Ha sopo r̃omaliho hin la rani atu tiroma sei ka lavi na lelevosahi hin Kr̃isto hinira. Ha mele r̃omr̃omia sohena sava ka lo turu r̃ilangi, hina purongo vara ka levosahia vara ha pa lavi na rani r̃ilangi tavera matana.
33 Hin la rani atu tamlohi la verelejileji kamim na naho tamlohi, ale la tamaji kamim, ale hin rani atu ka lo tueni na tinapua sei la lo lavi na rani r̃ilangi sohemim. 34 Ka lo lavi na rani r̃ilangi peresi la haratu sei la pulahira na ima r̃ilangi, ale hin la rani atu la lavi nar̃ihi na nomim hinahinau tari, ka tinar̃ihia, ale r̃omimim mo sopo sati matana, matan ka levosahia moiso vara hina r̃uhur̃uhu jea hai matan tui tui la lo saovi kamim na pongi hitahu.
35 Ha sopo tinar̃ihi na nomim rasua r̃ilangi hin Moli, hina purongo vara sava i pa masese. Ha r̃omr̃omia vara voli nomim rasua sei i pa mai mo tavera jea matana. 36 Ale nakerihi ha r̃omperavu! Ha turu r̃ilangi mata vai na masalon God, matan hitahu ha pa lavi vevuhi na sava mo retitauhi hinira moiso.
37 Ale God mo verea vara,
‘I pa sopo tuai haratu sei mo lo mai i pa pala,
ale i pa sopo vai malum.
38 Ale tamlohi sei la tataholo na nahoku
la pa hahau na nora rasua.
Pani a pa sopo avulahi hin la haratu sei la vahar̃i hiniau.’ Hab 2.3–4
39 Pani enr̃a r̃a sopo sohen la haratu sei la vahar̃i hin God, ale la pelati na nora malele mauri tui. Nor̃a rasua nike mo vair̃a r̃a levosahi mamahunia vara God i pa jurir̃a.