10
Iesu Enia Tavui Sipsip r̃uhu
“Varar̃uhu na verea isamim, tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, la lo vele palausi na vor̃a vara la unu na jara sipsip, la sopo unu na matarua vor̃a.
Pani haratu mo unu na matarua jara sipsip enia tavui sipsip tataholo. Tamlohi kilau na matarua atu i pa roi na matarua matan vara tavui sipsip hasena i pa unu, ale sipsip la pa levosahi na leon tavuira moiso enia i tovi na pulana sipsip na hijara hatehateahi moiso i tiromara la malue.
Hin rani atu vara tavui sipsip mo tiroma na pulana sipsip tari vara la malue hin rope sipsip atu, enia mo tiromara, ale la usuria matan la rongovosahi na leona. La pa sopo er̃i usuri te vinano hatea matan la pa sopo rongovosahi na leon vinano atu, pani la pa rovo hinia.”
Iesu mo vere titileu atu isara, pani la sopo levosahi na sava mo lo verea isara.
Ale Iesu mo mele verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, enau matarua mata sipsip. Tamlohi tari la mai tiroma hiniau, enira tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, pani sipsip la pa sopo tapurongo isara. Enau matarua. Vara tea i unu hiniau, enia i pa juri, i pa er̃i unu, ale i pa mele malue vara i vilei na r̃uvur̃uvu r̃uhu mata hanhani.
10 Tamlohi vavanaho mo mai matan vara i pa vanaho i vilimatei, ale i komokomo purongo. Enau na mai vara haratu la unu hiniau, la pa lavi na mauri r̃uhur̃uhu jea. 11 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Tavui r̃uhu mata kilau na sipsip mo tau na maurina mata pulana sipsip. 12 Tamlohi voko mata mania,* enira la sopo sohena tavui sipsip matan mo sopo pulara sipsip ale hin rani atu vara la hite na wolf i mai, la pa rovo na sipsip, ale la pa sopo turuhoro na wolf sei enia viriu jala matea mo sati. Wolf i pa komora la rovorovo. 13 Tamlohi voko la rovo matan la sopo r̃omr̃omia vara la pa kilau na sipsip.
14 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Enau na levosahi na pulaku sipsip, enira la levosahiau 15 sohena Tama mo levosahiau, ale enau na levosahi Tama, ale enau na sile na mauriku mata pulaku sipsip. 16 Tatua pulaku sipsip la sopo lo toho na lolon vor̃a nike. A pa lavira la mai sohera, ale la pa tapurongo na leoku. La pa mai matea, ale tavui sipsip i pa matelete.
17 Ale Tama mo opoiau matan enau na sile na mauriku matara, ale a pa mele er̃i lavia. 18 Mo sopo tea i er̃i lavi nar̃ihia isaku, pani enau na silea na masaloku purongo. Enau na lavi na suiha matan vara a silea, ale na lavi na suiha matan vara a mele lavia sohen Tamaku mo retileu vara a vaia.”
19 Tamlohi tatavera nona Jew atu la mele patumasa mata sava Iesu mo lo verea isara. 20 Matuvana lara, “Tanume sati matea mo lo toho hinia! Mo putu! Mata sava ka lo tapurongo isana?”
21 Pani tatuara lara, “Vara tamlohi matea tanume sasati mo lo toho hinia i pa er̃i vere na hinau sohen harihi sohena sava? I pa sopo te tanume sasati i er̃i vai na matavuso vara i kilau!”
La Tipahi Iesu
22 Hin rani atu na taro hamariri, hanhani tavera mata Dedication mo tapulo mata rani turuhi na Temple Jerusalem. 23 Na rani matea Iesu mo lo hahau na lolo Temple hin jara atu la lo tovia Palapalan Solomon na roro ropen Temple atu, 24 ale tamlohi tatavera nona Jew la r̃alihia la verea isana lara, “O pa vereuli kamam hiniho pangisa? Vara engko Kr̃isto atu, o vere tataholo kamam hinia!”
25 Iesu mo r̃aramira mara, “Na vere isamim moiso, pani ka r̃ohu vara ha rasuau. Hinau na vaira na hijan Tamaku, enira la vujangia vara enau hare. 26 Pani matan kamim mo sopo pulaku sipsip, ka sopo rasuau. 27 Pulaku sipsip la rongovosahi na leoku, enau na levosahira, ale la pa usuriau. 28 Na silera na mauri tui, ale i pa sopo te hatea i er̃i tihai hin te rani, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na limaku. 29 Tamaku natu, mo silera isaku, ale enia mo aulu jea mo sopo tea i sohena, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na liman Tama, 30 ale enau na matea peresi Tama.”
31 Mele vahatea tamlohi tatavera nona Jew atu la lavi na vatu vara la pa parumatei Iesu hinira. 32 Pani mo verea isara mara, “Enau na vujangi kamim na hina r̃uhu matuvana Tama mo r̃uleau vara a vaira. Sahara hinira natu, ka opoia vara ha paruau matana?”
33 La tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “Kama sopo paruho matan te hinau r̃uhu ko vaia, pani matan engko tamlohi purongo ko lo hase vaiho ko sohen God matan ko lo retihehe vara engko God!” Lev 24.16
34 Iesu mo r̃aramia mara, “Na nomim leu la ulia vara, ‘Na verea vara kamim god’. Psa 82.6 35 Ale, kamim ha sopo er̃i tope na Retitapu sei mo verea vara God mo retireti isana tamlohi, ale mo tovira vara enira god. 36 Ale, mata sava ka lo vere lejilejiau vara na lo retihehe matan na lo verea vara enau Natun God? Pulon hinau sei Tama enia mo tauhasehiau mata masalona vara a pa vai la hinau sei. Enia natu, haratu mo lo r̃uleau na varama. 37 Vara a sopo vai la hinau sei Tamaku mo lo vaira, ha sopo rasuau, 38 pani vara a vai na hinau Tama mo lo vaia, hina purongo vara ha sopo rasuau, pani mo r̃uhu vara ha rasu God matan la hina mar̃urahi sei na lo vaira. Matan hinau atu ha pa levosahia varar̃uhu vara Tama enia mo matea peresiau, ale enau na matea peresi Tama.”
39 Mele vahatea la opoia vara la taurilati Iesu, pani mo majuri na limara, 40 ale mo vano roto na wai Jordan hin jara atu John mo lo paptijo ea tiroma. Hin rani atu Iesu mo lo toho atu, 41 tamlohi matuvana la mai isana. La lo verea lara, “John mo sopo vai te matamata tavera hatea, pani hinau tari mo verea matan Iesu, enira la varar̃uhu.” 42 Tamlohi matuvana la tau na nora rasua hin Iesu hin jara atu.
* 10:12 tamlohi voko: haratu la kilau na sipsip mata mania purongo. 10:12 wolf: enia viriu jala tavera matea i er̃i vilimatei na tamlohi peresi na sipsip.