20
Iesu Mo Mele Turu
(Mt 28.1–10; Mk 16.1–8; Lk 24.1–12)
Na nahonaho rani na r̃alavuho na rani tiroma mata wik, mo pa lo r̃or̃oha, ale Mary Magdalene mo vano hin papa atu. Ale mo hitea vara la kuresi nar̃ihi vatu tavera atu na matarua moiso, ale papa atu mo roi. Mara mo hitea sohena, mo maro mo mai isan Simon Peter peresi tamlohi usuri atu Iesu mo opoia, ale mo verea isara mara, “La lavi nar̃ihi Tija na papa moiso! Kama sopo levosahia vara la taua epu!”
Peter peresi tamlohi usuri non Iesu tinapua atu la maro mata papa. La maro pulupulu, pani tamlohi usuri non Iesu tinapua atu mo maro mo jeu Peter mo kakau na papa tiroma. Mo rautoho mo riorio, ale mo hite te tavalu ruru la lo toho na lolo papa, pani mo sopo unu na lolo papa.
Hin rani atu Simon Peter mara mo kakau mo unu na papa, ale mo hite te tavalu ruru atu. Ale enia mo hite tavalu ruru atu sei la lo tavu na nahon Iesu hinia, la pirura la lo toho hasera. Tamlohi usuri non Iesu atu haratu mo lo kakau tiroma, mo unu na papa, ale mo hitea moiso mo rasua. Hin rani atu, Peter peresi nona tamlohi tinapua atu, la sopo levosahia vara Retitapu mo verea vara Iesu i pa mele turu na mateia. 10 Ale la tamlohi usuri tupra rua atu la mele hilu la mule.
Mary Magdalene Mo Hite Iesu
(Mk 16.9–11)
11 Mary Magdalene mo lo turu na jingoiman papa atu mo lo tangi, mo lo tangi ale mo rautoho mara mo riorio sivo hin papa atu, 12 mo hite na angelo mo rua, la ru na ruru lulu la lo sakele na jara la tau na tarapen Iesu ea. Matea mo sakele na jara patuna, ale haruana mo sakele na jara palona. 13 La angelo atu la usi Mary lara, “Har̃ai, ko lo tangi mata sava?”
Mo r̃aramira mara, “La lavi nar̃ihi na tarapen noku Tija! Na sopo levosahia vara la taua epu.”
14 Mary mo verea sohena mo isoiso mo posi mo hite Iesu mo lo turu atu, pani enia mo sopo hitevosahia vara enia Iesu. 15 Iesu mo usia mara, “Har̃ai, mata sava ko lo tangi? Ko lo ale hare?”
Mary mo r̃omi vara enia tamlohi lovuhai, ale mo verea mara, “Tapala, vara engko ko nar̃ihi na tarapena, na opoia vara o vereau hinia, matan vara a er̃i vano a lavia.”
16 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mary!”
Mary mo posi mo verea isana mara, “Rabbi!” Ale r̃aramin ‘rabbi’ enia ‘tija’ na leon tavtavuin Israel.
17 Iesu mo verea isana mara, “O sopo tikeliau! Na sopo lo sahe isan Tata, pani o pa verea isana noku tamlohi vara enau na lo sahe isan Tamaku enia noku God, ale enia nomim God, ale Tamamim.”
18 Mary Magdalene mo mele hilu vano mo verea isana nona tamlohi usuri vara mo hite Moli. Mo verera na sava Iesu mo verea isana.
Iesu Mo Pala Isara
(Mt 28.16–20; Mk 16.14–18; Lk 24.36–49)
19 Nona tamlohi usuri la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew, ale na ravravin rani atu la pelatihoro na lolo ima matea. Vahatea purongo Iesu mo pala na livuhara, mo verea isara mara, “Tamata i toho isamim!” 20 Ale mo vujangira na limana peresi na rorona, ale nona tamlohi usuri la avulahi tavera matan la hite Moli.
21 Iesu mo mele verea isara mara, “Tamata i toho isamim, enau na lo r̃ule kamim sohen Tama mo r̃uleau.” 22 Hitahun haratu Iesu mo soro na maromarona isara mo verea mara, “Ha lavi na Tanume Tapu! 23 Vara ha r̃omi tea na nona hehe, God i pa r̃omia, pani vara ha sopo r̃omi tea na nona hehe, God i pa sopo r̃omia.”
Thomas Mo Hite Iesu
24 Hin rani atu Iesu mo pala isana nona tamlohi usuri, matea mo sopo toho peresira, enia Thomas la tovia ‘Havo’.
25 Ale tatua tamlohi usuri tinapua la verea isana lara, “Kama hite Moli!” Pani Thomas mara, “A pa rasua vara a hite na matara nila na limana, ale a majohoi na limaku na mataran sari atu mo lo unu na rorona.”
26 Ale wik matea mo vano moiso, nona tamlohi usuri la lo mele pulutahi, pani nake Thomas mo lo toho peresira. La pelatihoro, pani Iesu mo pala mo turu na livuhara mo verea mara, “Tamata i toho isamim!” 27 Ale mo verea isan Thomas mara, “O tau na pisum nike, ale o kilau usuri na limaku. O majohoi na limam na roroku. O isoiso na nom r̃om rua o rasu!”
28 Thomas mo r̃aramia mara, “Engko noku Moli, engko noku God!”
29 Iesu mara, “Thomas, engko ko rasua matan ko hiteau purongo teni mo vono? La haratu la sopo hiteau na matara, pani la tau na nora rasua hiniau, enira natu, la pa avulahi tavera.”
Puku Nike
30 Iesu mo vai na matamata tavera matuvana tinapua na naho nona tamlohi usuri, pani enira mo isoiso la sopo ulira hin puku nike. 31 Pani na uli la haranike matan vara ha pa er̃i tau na nomim rasua hin Iesu vara enia Kr̃isto atu, Natun God. Vara ha tau nomim rasua hinia ha pa lavi na mauri varar̃uhu.