6
Iesu Mo Vahani Na Tamlohi
(Mt 14.13–21; Mk 6.30–44; Lk 9.10–17)
Hitahun la hinau sei, Iesu mo vano na tavalu tasin Galilee la tovia Tiberias. Vao tavera la lo usuria matan la hite na matamata tavera mo lo vaia isana tamlohi rojoa la mele r̃uhu. Ale matan vao atu Iesu tolu na nona tamlohi usuri la sahe aulu na vutivuti, ale la sakele ea. Pongi Passover hanhani tavera nona Jew mo lo mai.
Hin rani atu, Iesu mo hite na vao tavera la lo mai isana, mo usia isan Philip mara, “R̃a pa lavi te hanhani epu vara r̃a pa vahani vevuhi la tamlohi nike hinia?” Iesu mo verea sohena isan Philip vara i vaihitea matan enia mo levosahia moiso vara i pa vai na sava.
Philip mo r̃aramia mara, “Voli tamlohi matea mata rani mo ngavulu sangavulu rua i sopo er̃i navu vara i vahanira hatehateahi na makomo pereti!” Vonara, tamlohi usuri non Iesu matea, hijan Andrew, enia tasin Simon Peter, mo verea isana mara, “Natirihi matea nahai, mo lavi na pereti vavarihi mo lima la vaia na piri barley* peresi na maji mo rua, pani haratu mo r̃uhu na sava isan la tamlohi nike?”
10 Iesu mo vere mara, “Ha vere na tamlohi tari la saksakele nike!” Mo verea sohena matan r̃uvur̃uvu r̃uhu hin jara atu mo mar̃ivi. Evi tamlohi purongo la lo sakele atu mo tikeli tari vaha lima (5000). 11 Ale Iesu mo lavi pa la pereti atu mo vere meje isan God matara, moiso mo asease na pereti isan la haratu la lo sakele. Mo lavi la maji atu mo vaia sohena. Mo vahani na tamlohi, la hanhani sohen la opoia, la masu. 12 Hitahun haratu enira mo isoiso la masu, Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la takonahi na sopesope hanhani vara tea i pa sopo sati purongo. 13 Tamlohi non Iesu, la sohoni na tanga tavera mo sangavulu r̃omana mo rua na sopesopen la pereti atu mo lima. 14 Hitahun matamata tavera atu Iesu mo vaia, tamlohi la tapulo verea vara, “Tamlohi nike, enia pr̃ovet atu Moses mo lo verea vara i pa sinai na varama!” Deut 18.15–18
15 Moiso Iesu mo hitevosahia vara la pa ngurunguru isana vara la pa tahea nora supe. Ale matana, mo rovo mo sahe aulu na vutivuti vara i toho enia hasena.
Iesu Mo Hahau Na Pusa Tasi
(Mt 14.22–27; Mk 6.45–52)
16 Hin ravravi atu tamlohi usuri non Iesu la sevuti sivo na tasin Galilee, 17 moiso la vele na boti matea, la tapulo sua roto na tasi matan Capernaum, ale mo r̃or̃oha moiso, Iesu mo sopo lo sinai isara, 18 ale langi matea mo tapulo sere mo r̃ilangi, mo vaia mo tasiha.
19 Nona tamlohi la sua, la jeu na kilometre mo limarave moiso, ale la hite Iesu mo lo hahau na pusa tasi mo lo mai isara, la matahu tavera matana. 20 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau sei! Iesu! Ha sopo matahu!” 21 Nona tamlohi la opoia vara i vele na boti, ale vahatea purongo boti atu mo lo hoso hin jara atu la lo vano matana.
Iesu Enia Pereti Mata Mauri
22 Mo mele rani sahe, la vao atu la lo toho na tavalu tasi boti mo tai isara, la levosahia vara mo sopo mele te boti tinapua i lo toho atu, la levosahia vara Iesu mo sopo vele hin boti rihirihi atu peresi na nona tamlohi usuri, pani enira hasera purongo la malue. 23 Hin rani atu, boti hai nona mara Tiberias la hoso mariviti hin jara atu Iesu mo lo vere meje mata hanhani ea. 24 Ale vahatea purongo, la levosahia vara Iesu peresi na nona tamlohi usuri la sopo toho atu. Ale la vele hin la boti atu la sivo Capernaum vara la ale Iesu. 25 Ale la vano la tapaia na tavalu tasi, la usia isana lara, “Tija, ko pa mai nangisa?”
26 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, ka sopo aleau mata matamata tavera ka lo hitera, pani matan ka lo hani vevuhi na hanhani ka opoia vara ha hanira. 27 Ha sopo kalvono mata hanhani sei i pa tihai purongo, pani ha vavahinau matan hanhani sei i pa sopo er̃i tihai ale i pa sile na mauri tui. Natun Tamlohi i pa sile kamim hin hanhani atu matan, Tama mo tinar̃ihia vara enia i vaia.”
28 Vao atu la usia lara, “Sava hinau tataholo natu, God mo opoia vara kama pa vaia?”
29 Iesu mo r̃aramira mara, “Vavahinau sei God mo opoia mo sohen harihi: vara ha tau na nomim rasua hin haratu mo lo r̃ulea.”
30 La r̃aramia lara, “Sava matamata o pa vaia, matan vara kama pa tau na nomam rasua hiniho? Engko o pa vai na sava? 31 Pimam tuai la hani na mana na tano koru. Sohen la ulia na Retiulia vara, ‘Mo silera na pereti mo tai na tuka vara la hania’.” Exo 16.4
32 Iesu mo verera hinia mara, “Varar̃uhu na verea isamim, Moses mo sopo sile na pereti mo tai na tuka isamim, pani Tamaku natu mo lo sile kamim na pereti varar̃uhu sei mo tai na tuka. 33 Pereti atu God mo silea enia haratu mo tai na tuka, matan vara i sile na mauri na varama.”
34 Ale la tamlohi atu la verea lara, “Moli, tarea o pa sile kamam hin pereti atu!”
35 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau pereti atu mo lo sile na mauri! Vara tea i mai isaku i pa sopo er̃i mele marohati. Mo sopo tea vara i tau na nona rasua hiniau i pa mele mar̃ohu. 36 Na verea isamim moiso vara kamim ka hiteau, pani ka sopo lo rasuau! 37 La haratu enira mo isoiso Tama mo lo sileau hinira la pa mai isaku. Ale haratu mo mai isaku a pa sopo tipahia.
38 Matan enau na sevuti na tuka vara a pa vai na masalon God. Na sopo mai vara a pa vai na masaloku haseku. 39 Hara nike masalon haratu mo lo r̃uleau, vara a sopo vaitihai te vonan la haratu mo lo sileau hinira, pani enau a pa sauteterahira na pongi hitahu. 40 Masalon Tamaku mo sohen harihi, mo opoia vara la haratu la hite Natuna, la pa tau na nora rasua isana, ale vara la lavi na mauri tui. Ale na pongi hitahu, enau a pa sauteterahira.”
41 Ale tamlohi tavera nona Jew atu la tapulo ngutungutu matan mo verea vara, ‘Enau natu, pereti atu mo tai na tuka!’ 42 Ale la verea lara, “Avei, tamlohi akerihi, enia Iesu natun Joseph sei teni mo vono? Enr̃a r̃a levosahi tamana enia tinana, pani mo pa vere vara enia mo tai na tuka sohena sava?”
43 Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo mele ngutungutu! 44 Tama mo r̃uleau, ale masalon Tama hasena sei mo vai na tamlohi i er̃i mai isaku, vara i vono, i pa sopo tea i er̃i mai isaku. Pani vara tea i mai isaku, a pa sauteterahia na pongi hitahu. 45 Sava sei la uli na reti nona pr̃ovet tuai lara, ‘God i pa vujangira enira mo isoiso’. Isa 54.13 Ale la haratu la lo tapurongo hin Tama, la pa lavi na levosahi isana, enira la pa mai isaku.
46 Haratu hasena sei mo tai isan God mo hite Tama atu. Mo sopo mele te tinapua vara i hite Tama hin te pongi. 47 Varar̃uhu na verea vara la haratu la lo tau na nora rasua hiniau, la pete lavi na mauri tui moiso. 48 Enau pereti atu mo lo sile na mauri! 49 Pimim tuai la hani na mana na tano koru, ale la mate. 50 Pani pereti atu mo lo tai na tuka mo sevuti matan vara tea vara i hania i pa sopo er̃i mate hin te pongi. 51 Enau pereti mauri atu mo tai na tuka! Vara tea i hani pereti atu enia i pa mauri jejeu. Pereti mauri atu a pa silea isana tamlohi na varama, enia epeku.”
52 Ale, tamlohi tavera nona Jew atu la r̃ohu hin Iesu la tapulo vauriuri isara hasera lara, “Sohena sava natu, tamlohi nike i er̃i siler̃a na epena vara r̃a hania?”
53 Iesu mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara ha sopo hani na epen Natun Tamlohi, ale vara ha sopo inu na r̃aena, i pa sopo te mauri varar̃uhu hin kamim. 54 Pani haratu mo hani na epeku, mo inu na r̃aeku, enia mo pete lavi na mauri tui moiso, ale enau a pa sauteterahia na pongi hitahu. 55 Epeku, enia hanhani varar̃uhu, ale r̃aeku, enia wai inu varar̃uhu. 56 Vara tea i hani na epeku, ale i inu na r̃aeku, enia i pa toho hiniau, enau a pa toho hinia.
57 Tama sei mo r̃uleau, enia mo lo mauri, ale enau na lo mauri matana. Nake, tamlohi tari sei la haniau la pa mauri mataku. 58 Pereti nike, mo tai na tuka mo sinai, mo sopo sohen haratu pimim la hania tuai matan enira la mate, pani hare mo hani pereti nike, i pa mauri jejeu.” 59 Iesu mo lo retivujavujangi na ima lotu nona Jew Capernaum na rani mo lo vere la hinau sei.
La Vahar̃i Hinia
60 Nona tamlohi usuri matuvana la rongo nona reti atu lara, “Avei, hara sei mo lo vere na sava sei?”
61 Iesu mo levosahia vara nona tamlohi usuri la lo ngutungutu, ale mo usira mara, “Ka rongo hinau sei mo sati? 62 I pa sohena sava vara ha hite Natun Tamlohi i mele sahe na tuka sei mo tai ea mo sinai? 63 Tanumena enia natu, mo lo sile na mauri! Suiha tamlohi i sopo er̃i vai te hinau. Noku reti na lo verea isamim, la tai isan Tanume atu sei mo lo sile na mauri. 64 Pani te vonamim la sopo rasuau.” Iesu mo verea sohena matan na pongi tiroma mo levosahia moiso vara harepu i pa rasua, ale harepu i pa turuposi hinia.
65 Ale Iesu mo mele verea mara, “Matan haratu na verea isamim moiso vara, ‘I pa sopo tea i er̃i mai isaku vara Tama enia i sopo tinar̃ihia vara i mai tiroma’. ”
66 Matan la hinau sei Iesu mo verera, nona tamlohi usuri matuvana la vahar̃i hinia, la sopo mele usuria. 67 Iesu mo usi la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua (12) mara, “Kamim sohena ha pa rovo hiniau?” 68 Simon Peter mo r̃aramia mara, “Moli, mo sopo mele te tamlohi vara kama pa er̃i vano isana. Nom reti la sile na mauri tui. 69 Kama rasuho, kama levosahia mo r̃uhu nake vara engko natu, tamlohi atu mo tapu non God!”
70 Iesu mo verea isana nona tamlohi mara, “Na vir̃oni kamim tupu sangavulu r̃omana mo rua (12) pani vonamim matea enia tanume sasati matea!” 71 Iesu mo lo vere hinau sei matan Judas natun Simon Iscariot matan hitahu i pa halu na hijan Iesu, hina purongo hin haratu vara enia mo vonan la tupu sangavulu mo rua (12) atu, tamlohi non Iesu.
* 6:9 barley: piri matea mo sohena piri wit mata flaua, pani tamlohi tilavono la hania. 6:10 Evi tamlohi purongo: mo sopo evievi te har̃ai teni natuvarihi la lo toho ea. 6:39 pongi hitahu: pongi atu God i pa ari na tamlohi tari hinia.