14
Iesu Mo Vai Na Rojoa La Tihai
Na Sabbath matea, Iesu mo vano na ima tamlohi aulu matea na vao Pharisee, ale la tamlohi atu la lo kilau r̃or̃oia. Ale tamlohi purapura matea mo lo toho atu na nahon Iesu. Iesu mo usi na Pharisee peresi na tamlohi lelevosahi mata leu mara, “Mo tataholo vara tea i vai na rojoa i tihai na Sabbath teni mo vono?” Pani la sakele tapnono. Moiso Iesu mo tauri tamlohi atu mo vai na nona rojoa mo tihai, ale mo r̃ulea mo vano. Moiso mo usia isara mara, “Vara te vonamim hatea te natuna teni pulana buluk hatea mo jovi sivo atano hin te moru wel matea na rani Sabbath matea; hare natu i pa sopo reve nar̃ihia vila?” Ale enira la sopo er̃i r̃arami la hinau nike.
Vujangi Mata Posposi R̃omatano
Ale Iesu mo vere na titileu matea isan la haratu sei la usira la mai atu, matan mo hitea sohena sava la lo hase vir̃oni na jara sakele r̃uhu atu na tep, ale mo verea isara mara, “Na rani tamlohi matea mo usiho vara o mai na hanhani lahi, o sopo sakele na jara r̃uhu tako, matan ko sopo levosahia vara tamlohi lahi atu mo usi te tamlohi aulu tinapua mo aulu hiniho teni mo vono, ale haratu mo lo usi kamim tupra rua sei i pa mai isam i verea vara, ‘O sile na masapam isan tamlohi akerihi!’ Ale o pa mahanuhanu o sivo na jara sakele atano.
10 Pani vara la usiho, o vano o sakele na jara sakele nona tamlohi purongo tiroma, matan vara tamlohi lahi atu vara i mai isam i verea vara, ‘Tapala, o juha o sahe na jara matea mo mele r̃uhu!’ Moiso, matan haratu o pa lavi na oloolo na naho tamlohi tari sei la lo sakele hin jara hanhani atu peresiho. 11 Matan tamlohi tari sei la hase taura aulu, God i pa taura atano, haratu mo hase taua atano, God i pa taua aulu.”
12 Iesu mo mele verea isan tamlohin ima atu mara, “Vara o vai na hanhani teni te hanhani tavera hatea, o sopo usi te tapalam teni te voraim, teni te tahisam teni la haratu la tavtav sei la lo toho mariviti isam, matan enira la pa mele usiho na imara matan vara la mele vaia sohena isam. 13 Pani vara o vai na hanhani tavera, o usi na tamlohi tilavono, haratu la kuti, haratu la papao peresi na matavuso, 14 ale God i pa ler̃uhu hiniho matan enira la sopo er̃i mele spaia. God i pa voliho na rani mata sauteterahi na tamlohi tataholo.”
Hanhani Tavera Nona Supe Matea
(Mt 22.1–10)
15 Moiso, tamlohi matea mo lo sakele peresi Iesu hin tep atu, mara mo rongo la hinau nike, mo verea isan Iesu mara, “Avulahi isana tamlohi tari sei la pa hani pereti atu hin mauri atu God mo aulu hinia!”
16 Pani Iesu mo verea isana mara, “Na rani matea tamlohi tavera matea mo vai na hanhani tavera matea, ale mo usi na tamlohi matuvana la mai hinia. 17 Ale hin rani mata hanhani tavera atu mo r̃ule na nona volitusi isan la haratu mo usira moiso vara i verea isara vara, ‘Ha mai matan hinau tari la tatamahu moiso!’ 18 Pani enira mo isoiso la tapulo posi na r̃omira. Tiromara mo verea isana mara, ‘Na voli na lepa matea, ale a pa vano vara a hitea. O verea vara a pa sopo mai.’ 19 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na voli na buluk mo sangavulu, ale a pa vano vara a lo kilau usurira. O verea vara a pa sopo mai.’ 20 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na pa lahi na narouku matea, ale matan haratu a sopo er̃i mai.’
21 Ale volitusi atu mo mai mo vere la hinau sei isan nona tamlohi tavera. Moiso tamlohi tavera atu mata ima mo lolokoru, ale mo verea isan nona volitusi mara, ‘O vano vila na malele tavera peresi na malele vavarihi hin taon tavera nike, ale o lavi la haratu la tilavono, haratu la kuti, haratu la matavuso peresi la haratu la papao.’ 22 Ale volitusi atu mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, sava ko retileu hinia na vaia moiso, ale masapa mo pa lo toho na lolo ima.’ 23 Ale tamlohi tavera atu mo verea isan nona volitusi atu mara, ‘O vano asau na malele tavera peresi na pahisa malele, ale o haluhalu na tamlohi tari vara la mai la unu, matan na opoia vara imaku i mar̃ivi. 24 Matan na verea isamim, i pa sopo te vonan te tamlohi atu na lo usira tiroma moiso vara la pa er̃i hatir̃oro hin te hinau hatea hin noku hanhani tavera nike.’ ”
Ha Opoi God Ale Ha Usuri Iesu
(Mt 10.37–38)
25 Tataholo hin rani atu, vao tavera la lo toho peresia, ale Iesu mo posi mai isara mo verea isara mara, 26 “Vara tea mo mai isaku, pani mo sopo r̃ohu hin tamana peresi tinana peresi na natuna, peresi na voraina peresi na vevoraina, teni mo sopo r̃ohu na maurina hasena, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri. 27 Sava tamlohi mo sopo soloti na nona talopeilopei ale i usuriau, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri.
28 Matan sava tamlohi isamim natu, vara mo opoia vara i voro na ima aulu matea mata kilau vano asau, mo sopo sakele tiroma matan vara i evia vara nona mania mo tataholo mata i er̃i voro vevuhi ima aulu atu mata kilau vano asau teni mo vono? 29 Vara i vono, vara mo tau na pulona, pani mo sopo er̃i voro vevuhia, tamlohi tari sei la hitea la pa lo kerehia matana, 30 lara, ‘Tamlohi akerihi mo tapulo voro, pani mo sopo er̃i vaia vevuhia!’
31 Teni, sava supe natu, mo vano vara i vai na vuro peresi na supe tinapua matea, mo sopo sakele tiroma matan vara i hitea vara la nona tamlohi vuro atu tupu tari vaha sangavulu (10,000) vara la r̃ilangi mata la turuhoro supe atu sei mo lo mai peresi na nona tamlohi vuro tupu tari vaha sangavulu rua (20,000).
32 Vara mo vono, i pa r̃ule te tamlohi la vano isan nona meresahi atu vara mo pa lo toho asau vara la usia hin te malele mata i sari tamata. 33 Matan haratu, te vonamim i sopo er̃i mai noku tamlohi usuri vara mo sopo tinar̃ihi na nona hinahinau tari.
Solo Peresi Na Malarani
(Mt 5.13; Mk 9.50)
34 Niu la saoroia enia mo r̃uhu, pani vara mo sopo mele te ngar̃pulu hinia, ngar̃pulu i pa mele sivo hinia sohena sava? 35 Jamana mo sopo mele r̃uhu mata r̃avoa peresi te hinau. La pa pulahia purongo. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!”