24
Temple I Pa Maroe
(Mk 13.1–2; Lk 21.5–6)
Hitahu, Iesu mara mo lo malue na Temple non Jerusalem, nona tamlohi usuri la mai isana vara la verea vara la ima tavera atu la r̃uhu sohena sava. Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Ka hite la ima tari akerihi? Varar̃uhu na verea isamim vara i pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua sei vara la pa sopo atu jovjovira!”
Rani R̃ilangi Tavera
(Mk 13.3–13; Lk 21.7–19)
Hitahuna, Iesu mo lo sakele na vuti talu Olive, ale nona tamlohi usuri la mai r̃or̃o isana, la verea lara, “O to vere kamam hinia vara sava matamata natu, kama pa lo kilau matana, vara kama pa levosahia vara nom mele mai peresi na pongi hitahu mo pala.”
Iesu mo r̃aramira mara, “Ha lo kilau ha sopo tinar̃ihi tea i halu kamim, matan tamlohi matuvana la pa mai na hijaku la pa verea vara enira natu pa Kr̃isto atu, la pa tikau leji na tamlohi matuvana. Ale ha pa rongo na vuro peresi na sorasorahi vuro, pani ha sopo matahu matan harihi natu, i pa mai tiroma, pani pongi hitahu mo sopo lo pala. Mara jara tavera tinatinapu la pa meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Marua tavera i pa mai, ale mihi i pa hisuhi na jara matuvana. La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi.
Ale la pa tauri kamim ha vano na rani r̃ilangi sati, la pa vilimatei kamim. Tamlohi tari na jara tavera na varama la pa hitesatihi kamim mata hijaku. 10 Vao tavera la pa tinar̃ihi na nora rasua hin rani atu, ale la pa turuturuposi hinira, la pa hitesasatihira. 11 Ale pr̃ovet haluhalu matuvana la pa pala, la pa tikau leji na tamlohi matuvana. 12 Ale matan vaivaileu i pa tavera jea, opoia nona tamlohi matuvana la pa tihai. 13 Pani harepu mo lo turu r̃ilangi mo tikeli na pongi hitahu, i pa juri. 14 Ale tamlohi la pa retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isana mara jara tinatinapua na varama matan vara la pa levosahia, moiso pongi hitahu i pa pala.
Hina Sasati Na Lolo Temple
(Mk 13.14–23; Lk 21.20–24)
15 Vara ha hite hina lumiha sei God mo r̃ohu hinia, haratu sei pr̃ovet Daniel mo lo verea tuai moiso, vara mo turu na jara tapu na lolo Temple, hare mo lo evi reti nike i levosahi na r̃aramina, Dan 9.27 16 mo r̃uhu vara la haratu la lo toho Judea la rovo la sahe na vutivuti. 17 Mo r̃uhu vara haratu mo lo toho aulu na pusa imana i pa sopo sevuti sivo na lolona vara i lavi nar̃ihi na nona hinahinau hinia, 18 Ale mo r̃uhu vara haratu mo lo voko na isa i pa sopo posi vara i ale na nona jaket. 19 I pa rani r̃ilangi isana har̃ai sei la pangepange peresi la haratu la pa lo vasusui na nora pipi hin rani atu! 20 Ha usiusi isan God vara nomim rovorovo i pa sopo jovi na taro hamariri teni na rani Sabbath. 21 Mo sopo lo te rani sohen rani r̃ilangi tavera atu, mo tapulo na pongi tiroma mo tikeli nake, ale i pa sopo mele tea sohena hin te rani. Dan 12.1
22 Ale vara God i sopo lo vai la rani r̃ilangi atu evira la mele vejuveju, i pa sopo te tamlohi hatea i pa mauri. Pani matan la haratu God mo vir̃onira, enia i pa vai la rani atu evira la mele vejuveju.
23 Moiso vara tea mo verea mara, ‘Ha kilau mai nike! Kr̃isto atu enia nahai, teni enia natu, sevano’ — mo vono, ha sopo rasua. 24 Matan kr̃isto haluhalu peresi na pr̃ovet haluhalu la pa pala, ale la pa vai na matamata tatavera peresi na hinau mar̃urahi, matan vara la vaihitea vara la er̃i tikau leji la haratu Moli mo vir̃onira. 25 Ka hitea, mo sopo lo ranina tataholo pani na lo vere kamim hinia moiso.
26 Ale vara la verea isamim lara, ‘Ha kilau vano, enia natuvano na jara tano koru!’ — ha sopo vano atu! Teni vara la verea lara, ‘Ha kilau mai nike, enia nahai mo lo toho na lolo ima nike!’ — ha sopo rasua! 27 Matan rani mata mele mai non Natun Tamlohi i pa mera sohena vaha sei mo vilasi, merana mo tai Opae mo sivo Marino. 28 Vara ko hite na karai la lo avu vano hin te jara, o pa levosahia vara te pahai mo mena atu.*
Rani Atu Natun Tamlohi I Pa Mele Mai Hinia
(Mk 13.24–27; Lk 21.25–28)
29 La hinau r̃ilangi atu vara la vano moiso,
‘Vahatea purongo mera alo i pa tihai,
vitu i pa sopo mele sile na memerana,
vitusarasara la pa jovjovi na masapa,
ale God i pa hutehi na suiha tari na tuka’. Isa 13.10; Joel 2.10
30 Ale matamata matan Natun Tamlohi i pa pala na masapa aulu, ale tavtavui tari mata varama la pa tangi mata matahu, moiso la pa hite Natun Tamlohi i pa lo mai na telangi matan tuka na nona suiha peresi na merana tavera. Dan 7.13; Zec 12.10–14 31 I pa r̃ule na nona angelo na tiv tavera mata trumpet matea, moiso la pa takonahi la haratu mo vir̃onira r̃alihi na varama na jara tari na masapa aulu na varama.
Vujangi Mata Vipahai Fig
(Mk 13.28–31; Lk 21.29–33)
32 Ha lo levosahi na titileu mata vipahai fig: na rani rangana la lo sasar̃ira, ha pa levosahia vara taro mamasa mo lo mai. 33 Ale kamim sohena, vara ha hite la hinau nike, na lo verea isamim la lo tapulo masese, ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lo mai mariviti moiso, mo lo turu na matarua. 34 Varar̃uhu na verea isamim, vara pina nike sei mo lo mauri hin rani atu, la pa sopo er̃i tihai, vavano la hinau nike, la masese vevuhi tiroma. 35 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa sopo er̃i tihai hin te rani.
Tea Mo Sopo Levosahia
(Mk 13.32–37; Lk 17.26–30, 34–36)
36 Pani rani atu tea i pa sopo er̃i levosahia vara enia sava rani teni aoa natu. Mo sopo te angelo na tuka, teni Natuna, pani Tama hasena purongo mo levosahia.
37 Hin rani atu Natun Tamlohi i pa mele mai, i pa sohena rani non Noah. Gen 6.5–8
38 Matan sohen hin pongi atu tuai wai tavera mo sopo lo lolovi na varama, tamlohi la lo vai na hanhani tavera, ale la lo vai na lahi, la lo tulatulahi vavano Noah mo unu na Ark. 39 Ale tamlohi la sopo levosahi na sava i pa mai mo sinai wai tatave tavera atu mo mai mo tivesi vevuhira. I pa sohen haratu hin pongi atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia. Gen 7.6–24
40 Hin pongi atu, tamlohi mo rua la pa lo voko na isa, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho. 41 Ale har̃ai mo rua la pa lo visi na flaua, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho. 42 Ale matan haratu, ha tatamahu! Ka sopo levosahia vara sava rani natu, nomim Moli i pa mele mai hinia.
43 Ale ha lo levosahi hinau akerihi, vara tamlohi tavera mata ima matea i pa lo levosahi na sava aoa na vutepongi sei vara tamlohi vavanaho i pa mai hinia, i pa lo kilau, ale i pa sopo tinar̃ihia vara i unu na imana. 44 Ale matan haratu, kamim sohena ha tatamahu, matan ha pa sopo levosahi aoa atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.
Hare Enia Tamlohi Lelevosahi?
(Lk 12.35–48)
45 Harepu natu, enia sohen volitusi lelevosahi matea, ale mo lo r̃omturu r̃ilangi tarea, vara nona tamlohi tavera mo vir̃onia vara i lo kilau na vao volitusi na imana matan vara i sile na hara hinau isara na rani tataholo? 46 Avulahi tavera isan volitusi atu mo lo vai na sava nona tamlohi tavera mo verea hin rani atu vara i mele mai. 47 Varar̃uhu, na verea isamim, tamlohi tavera atu i pa taua i aulu na nona hinahinau tari. 48 Pani vara volitusi sasati matea mo lo hase r̃omr̃omia vara, ‘Noku tamlohi tavera i pa sopo mai vila sei!’ 49 Moiso mo tapulo tamaji na tatuana volitusi tinapua, ale mo lo hanhani, ale mo inu peresi la haratu la lo sasar̃uhu. 50 Nona tamlohi tavera atu i pa pala na rani teni aoa sei volitusi atu mo sopo levosahia vara i pa pala hinia, 51 ale i pa tai rotoa i taua peresi na tapnetano. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji.”
* 24:28 Iesu mo vere na hija maji avuavu sei ’vulture’. Enia posina mo sohena karai pani enira tamlohi mata ale na hinau mo mate mo ranga moiso. v. 28 Translesen tinapua matea: Vara ko hite na vulture la lo takonahi jara matea, o pa levosahia vara te hinau mo mate atu, ale sohen haratu, vara o hite la matamata sei la malue usuri na noku reti, o pa levosahia vara i pa sopo tuai Natun Tamlohi i pa mele pala.