27
La Lavia Mo Vano Isan Pilate
(Mk 15.1; Lk 23.1–2; Jn 18.28–32)
Mo mele rani sahe na r̃alavuho jea, moli mata pr̃is tari peresi na tamlohi aulu nona tamlohi la pulutahi vara la vai nora r̃omr̃omi tavera vara la pa tau Iesu na mateia. Ale la lihoa la tiroma hinia mo malue la taua na liman Pontius Pilate, tamlohi tavera matan Rome sei mo lo aulu hin Israel.
Judas Mo Mate
(Acts 1.18–19)
Moiso Judas, haratu sei mo lo turuposi hinia mara mo hitea vara la pa sile na talai tavera isan Iesu, mo posi na r̃omina, ale mo mele lavi la silver selen atu mo ngavulu tolu mo hilu mo vano isana moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu, mara, “Na vai na hehe matan na turuposi na r̃ae vokevoke.”
Lara, “Kama sopo opoia vara kama levosahia, enia nom hinau.” Ale mo pulahi la silver selen atu la sivo na lolo Temple, mo malue mo vano mo lihoa hasena. Pani moli mata pr̃is la lavi la silver selen atu lara, “Vara r̃a mele taura na jara mania na Temple i pa tope na leu matan mania akerihi enia mania mata r̃ae.” Ale la matavuhi la hatihia vara la pa lavi mania atu, la voli na lepa matea la tovia ‘Lepa non Potter’ matan vara la pa lo tavuni na tamlohi la sopo Jew hinia. Matana, lepa atu la tovi ‘Lepa mata R̃ae’ mo tikeli nake. Ale sava reti pr̃ovet Jeremiah mo verea mo masese mara, ‘Ale la lavi na silver selen mo ngavulu tolu (30), voli mauri sei tatua natun Israel la hatihia vara mo tataholo hinia, 10 ale la silera mata voli lepa non Potter sohen Moli God mo retileu hiniau’. Zec 11.12–13
Pilate Mo Tapai Iesu
(Mk 15.2–5; Lk 23.3–5; Jn 18.33–38)
11 Moiso Iesu mo turu na nahon tamlohi tavera matan Rome, ale tamlohi tavera atu mo usia isana mara, “Engko natu, Supe nona Jew?”
Iesu mara, “Engko ko pete verea moiso.”
12 Pani moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu lara la tuvaia hin te hinau, Iesu mo sopo r̃aramira. 13 Moiso Pilate mo verea isana mara, “Ko sopo rongo na hinau matuvana sei la lo retivuhesia matam?” 14 Pani Iesu mo sopo r̃aramia, mo sopo r̃arami te tuvai hatelete, ale tamlohi tavera atu mo mar̃urahi tavera matana.
La Taua Vara I Mate
(Mk 15.6–15; Lk 23.13–26; Jn 18.39––19.16)
15 Hin rani atu, tarea na hanhani tavera, tamlohi tavera atu mo lo juri na tamlohi matea na ima r̃ilangi mo lo toho isana vao atu vara sava tamlohi vao atu mo opoia vara i pa juria. 16 Ale hin rani atu tamlohi sasati matea la levosahi mamahunia hijana Barabbas mo lo toho na ima r̃ilangi. 17 Ale la tamlohi tavera atu lara la pulutahi moiso, Pilate mo verea isara mara, “Ka opoia vara a teri hare, Barabbas teni Iesu sei la tovia Kr̃isto?” 18 Mo vere haratu matan mo levosahia moiso vara la tau Iesu na limana mata nora mereimerei purongo.
19 Mo sopo haratu purongo, pani na rani mo pa lo sakele na nona jara sakele mata aria, narouna mo sohai na retisohai matea isana mara, “O sopo tikeli tamlohi vokevoke sei, matan r̃omiku mo sopo sakele matan noku mamavuho hinia nahapani mo sasati.”
20 Ale moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu la haluhalu vao atu vara la usi Barabbas vara la pa komo Iesu. 21 Tamlohi tavera atu mo mele verea isara mara, “Sahara hinira mo rua ka opoia vara a juria nomim?”
Ale lara, “Barabbas!”
22 Pilate mo verea isara mara, “Vara sohena a pa vai na sava isan Iesu haratu la tovia Kr̃isto?”
Enira mo isoiso lara, “Vosaea na talopeilopei!”
23 Ale mo verea mara, “Mata sava? Mo vai na sava hina sati?”
Pani la mele ngara lara, “Ha vosaea na talopeilopei!”
24 Ale na rani Pilate mo hitea vara i pa sopo er̃i jeu na r̃omira, ale mara mo hitea vara tamlohi la tapulo lolokoru moiso pani mo hitea vara i pa sopo er̃i vaira la toho malum, mo lavi na wai, ale mo javulahi na limana na nahon vao atu mo verea mara, “Enau na vokevoke na r̃aen tamlohi nike: enia nomim hinau.” Deut 21.6–9
25 Tamlohi tari hin vao atu la r̃aramia lara, “R̃aena i pa toho hin kamam peresi na natumam!”
26 Moiso mo vai Barabbas mo materi usuri na r̃omira, ale nona tamlohi vuro la rupi Iesu na asi maja, moiso la lavia vara la vosaea na talopeilopei.
Tamlohi Vuro La Vaivai Iesu
(Mk 15.16–21; Jn 19.2–3)
27 Moiso tamlohi vuro non tamlohi tavera atu la lavi Iesu mo sivo na jara tavera matea na lolo patu ima non tamlohi tavera atu, ale la tovi matavuhi na tamlohi vuro matuvana la mai la turu na nahona, 28 ale la nar̃ihi na nona ruru, la rua na ruru peravu matea majhina mo perpel, 29 ale la viriviri na r̃ongor̃ongo matea la vaia na kaulu la taua na patuna, ale la tau na mavuro matea na matua limana, ale la popovitoho na nahona la lo vaivaia lara, “Ha kilaua! Supe nona Jew.” 30 Moiso la litovia la lavi nar̃ihi mavuro atu, ale la lo hamaji na patuna hinia.
La Vosaea Na Talopeilopei
(Mk 15.22–32; Lk 23.27–43; Jn 19.17–27)
31 Ale lara la vaivaia mo isoiso, la nar̃ihi pa ruru peravu atu la mele rua na nona ruru, ale la tiroma hinia vara la vano la vosaea na talopeilopei. 32 La pa lo malue na malele, ale tamlohi vuro la tapai na tamlohi matea Simon mara Cyrene. La ngurunguru hinia vara i lavi na talopeilopei non Iesu. 33 Moiso na rani la kakau na jara matea hijana Golgotha, — r̃aramin Golgotha enia Jara Sui Patu Tamlohi 34 la sile Iesu na waen la hohoia peresi na hinau matea mo hohona vara i inua, pani mara mo inu mo rongoa mo r̃ohu vara i inua. Psa 69.21
35 Ale lara la vosaea na talopeilopei moiso, la asehi na nona ruru isara na nora roro matea. Psa 22.18
36 Moiso la sakele la lo kilaua la lo saovia hin jara atu. 37 La vosae na retiaria matea aulu na patuna mo verea mara,
Haranike nahai enia Iesu
Supe nona Jew
38 Hin rani atu la vosae na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho mo rua tinapua na talopeilopei peresia, matea na matuana ale matea na marauna. 39 Ale la haratu la lo hahau roto jara atu la lo vaivaia, la lo pulapulahi na patura isana Psa 22.7; 109.25 40 lara, “Engko sei vara o pa komo na Temple, ale a pa mele voroa na rani i tolu purongo, o hasem juriho! Vara engko Natun God, o sevuti hin talopeilopei sei!” Mt 26.61; Jn 2.19
41 Ale moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu sohena la vaivaia lara, 42 “Mo lo juri na tamlohi tinapua: mo sopo er̃i juria hasena. Enia Supe non Israel, r̃a hitea vara i sevuti nakerihi na talopeilopei, ale r̃a pa er̃i rasua. 43 Enia mo tau na nona rasu hin God, mo r̃uhu vara God i pa juria nakerihi vara na masalona, matan mo lo verea mara, ‘Enau Natun God.’ ” Psa 22.8 44 Ale la tamlohi mata vili na tamlohi mata vavanaho atu sohena la vaivaia hin malele atu.
Iesu Mo Mate
(Mk 15.33–41; Lk 23.44–49; Jn 19.28–30)
45 Ale na livuha rani r̃or̃oha tavera matea mo tavuni na jara tari mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi. 46 mariviti na matan alo mo tolu na ravravi, Iesu mo ulo aulu na leo r̃ilangi matea mara, “Eli, Eli, lema sabatani?” R̃aramina, ‘Noku God, noku God, mata sava ko rovo hiniau?’ Psa 22.1
47 Ale tamlohi hai la lo turu mariviti atu la rongoa lara, “Tamlohi nike, mo lo tovi Elijah.” 48 Ale vahatea purongo, vonara matea mo maro vano mo lavi na tavalu ruru matea la r̃ur̃unia na waen hohona, ale mo sohaia na mavuro mo sahe isana vara i inua. Psa 69.21
49 Pani tatuara lara, “O lo saovi tako, r̃a pa hitea vara Elijah i pa sinai i juria teni i vono!”
50 Ale Iesu mo mele ulo r̃ilangi na leo tavera matea, ale maromarona mo isoiso.
51 Ale vahatea purongo, ruru tavera atu na lolo Temple mo mar̃ari mo rua mo tapulo aulu mo tikeli atano. Ale lepa mo hisu, ale vatu la mavua. Exo 26.31–33
52 Ale taptap la roi moiso, ale tapuhi matuvana non God sei la mate moiso la mele turu, 53 ale la malue na tapura hitahu na sauteterahi non Iesu, ale la unu Jerusalem la pala isana tamlohi matuvana ea.
54 Na rani captain mata tamlohi vuro peresi la haratu la lo kilau saovi Iesu, lara la hite na mihi, ale sava mo masese, la mar̃urahi tavera jea lara, “Varar̃uhu, tamlohi nike, enia Natun God!”
55 Hin rani atu, har̃ai matuvana sei la tai Galilee la lo usuri Iesu la lo tuenia la lo turu asau la lo kilaua. 56 Mary Magdalene peresi Mary tinan James enia Joseph, ale tinan la natun Zebedee, James enia John, la lo toho hin vao atu.
La Tau Iesu Na Tapuna
(Mk 15.42–47; Lk 23.50–56; Jn 19.38–42)
57 Mo lo ravravi tamlohi tavtav matea mo tai Arimathea mo mai hijana Joseph, enia sohena tamlohi usuri non Iesu matea. 58 Enia mo vano mo hite Pilate mo usia vara i er̃i lavi na tarapen Iesu. Ale Pilate mo retileu vara la silea isana. 59 Moiso Joseph mo lavi tarape atu, mo leputia na ruru lulu matea mo vokevoke, 60 ale mo taua na tapuna paro sei mo taia na vatu. Mo kuresi horo na vatu tavera matea na mataruan tapu atu, ale mo mele vano. 61 Mary tinapua atu peresi Mary Magdalene la lo toho atu la lo sakele na tavalu taptap.
62 Mo mele rani sahe, hin rani atu mo usuri na rani mata Tatamahu mata Passover, moli mata pr̃is peresi na Pharisee la pulutahi na nahon Pilate. 63 Ale lara, “Tamlohi tavera, kama r̃omr̃omia vara tamlohi halu atu mo verea na rani mo pa lo mauri mara, ‘Rani i tolu i vano moiso, a pa mele turu’. 64 Matana, o retileu vara la turuhoro na tapuna i tikeli na hatolu rani, vara i vono, nona tamlohi usuri la pa vano la vanaho na tarapena, ale la pa verea isana tamlohi vara, ‘Mo mele turu na nona mateia.’ Ale halu atu hitahu i pa mele sati jea i jeu haratu tiroma.”
65 Pilate mo verea isara mara, “Kamim nomim tamlohi kilau hai, ha vano ha kilau mamahunia sohena ha er̃i vaia.” 66 Ale la vano la kaluti horo na vatu mataruan taptap atu, ale la tau na tamlohi kilau la lo kilaua.