9
“Aᵽóstolmarĩka Ᵽablote ime”, ãrĩkarãte “Ikuᵽaka sime”, Ᵽablote ãrĩka
Ritaja Tuᵽarãte mare jãjibaabeyua yibaajĩkareka, marã imabeyua. ¿Aᵽóstolmarĩka ñime bai je'e? ¿I'suᵽakajaoka maiᵽamaki Jesúre ĩaeka mirãmarĩka ñime bai je'e? I'suᵽakajaoka aᵽea, “Ᵽablote wãrõmaka ã'mitiritirã Jesúre mayi'riũ'muraᵽe”, ¿mija ãrĩbeyu bai?* “Aᵽóstolmarĩka Ᵽablote ime”, aᵽerãte ãrĩko'omakaja mijareka ᵽuri i'suᵽaka ᵽuᵽajoarika imabeyua je'e. Yiwãrõraᵽaka ã'mitiritirã Jesúre mija yi'raᵽaka simamaka, “Cristo ᵽũatarimaki kime Ᵽablo”, ãñurã mija ᵽuri.
3-4 Ᵽo'imajare yire kẽrãjaimaka ã'mitiritirã ikuᵽaka nare yiyi'yu: Aᵽóstolrãka yija imakaka mija ᵽuᵽajoabe. Mijare wãrõrimaja yija imamaka, yijare mija ji'aika, okoa yijare mija sĩaika e'etoririmaja yija ima mija õñu. 5-6 Mia, aᵽóstolrãka, Ᵽedro, Jesús be'erõ'õkarã narõmiaᵽitiyika Jesúre yi'yurãte turirijayu ᵽoto nare jeyobaarũkirã. Suᵽa imarĩ ritaja nare mija jeyobaaika uᵽakajaoka mija baarũkirã yija ime. Aᵽóstolrãka imarĩ, mijare yija wãrõko'omakaja ¿yijare ruku mija jeyobaaberijĩñu bai je'e? I'suᵽaka simako'omakaja, Bernabéka ba'irabetirã yija yaᵽaika yija tõᵽorijayu. Mija õᵽe. Waᵽa tõᵽoirã nime surararãka. I'suᵽakajaoka, iyaka õteiki sarikayu ᵽoto ¿kãkaerãmarĩa sakiõteyu bai je'e? Aᵽea mia: Oveja ĩarĩrĩrimaji sũᵽeokoa kibikerijayu ᵽoto ¿sukuberijĩki bai je'e mijareka? 8-9 I'suᵽakamarĩa sime, maba'irabeikaᵽi ãrĩwa'ri sawaᵽa matõᵽoyu. Yija takajamarĩa imarã i'suᵽaka ãñurã. Tuᵽarãrika bojariroka o'oeka ᵽũñurãoka i'suᵽakaja sabojayu. Tuᵽarã ikuᵽaka Moisés imaekakite kio'orũjeka: “Trigo yaᵽea wa'ibikirãwẽkoa rĩ'kati'baaruirãka ‘Sakaka kũᵽajĩ kiba'arũ’, ãrĩwa'ri kiõmea mija ᵽi'ᵽea'si”, ãrĩwa'ri sabojayu Tuᵽarã oka ᵽũñurã. “Wa'ibikirãwẽko takaja jia kimarũ”, ãrĩwa'rimarĩa i'suᵽaka Tuᵽarãte bojaeka. 10 Ᵽo'imajaro'si ᵽariji ᵽuᵽajoawa'ri i'suᵽaka Tuᵽarãte bojaeka. Ã'mitirikõrĩ je'e: Rioa ba'iraberimaja, suᵽabatirã trigo yaᵽea ka'rerimajaoka “Sakaka kũᵽajĩ yitõᵽoye'e yiro'sioka”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri sanaba'irabeyu. 11 Suᵽa imarĩ Tuᵽarãrika mijare wãrõũ'muraᵽarã imarĩ, “Mare najeyobaarũ”, mijareka yija ãrĩᵽuᵽajoaika, ¿jiamarĩa sime bai je'e? 12 Aᵽerã Jesucristorika wãrõrimajare “Mare wãrõrimaja nimarũ”, ãrĩwa'ri “Nare majeyobaaerã”, ãrĩᵽuᵽajoairã mija ime. I'suᵽaka mija ᵽuᵽajoaika simamaka, “Mamarĩtaka mare wãrõũ'muraᵽarã nime Ᵽablorãka. Suᵽa simamaka nare majeyobaatiyaye'e”, aᵽerãte tẽrĩwa'ribaji yijareka mija ãrĩᵽuᵽajoatiyarũkirã yija ime. I'suᵽaka simamaka “Yijare mija jeyobaabe”, mijare yija ãrĩjĩka, jia simakoᵽeyu.
I'suᵽaka simako'omakaja, mijare yija jẽñeberaᵽe. “Niñerũ tõᵽoerã Ᵽablorãkare Jesúrika bojariroka wãrõyu”, ᵽo'imajare ãrĩᵽuᵽajoarikareka yija wãrõika na'mitiriᵽẽaberijããeka. Suᵽa imarĩ rĩkimakaja yija yaᵽaika imako'omakaja sarakajeᵽããwa'ri mijare yija jẽñeberaᵽe. 13 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã wa'iro'sia ᵽo'imajare kiro'si tarijayu. Sajããtirã kiro'si najoeĩjirijayuakakaja torã ba'iraberimajare ba'arijayua jia õñurã mija ime. Bikijarãja “Yire najoeĩjirãkakaka naba'arãñu”, Tuᵽarãte ãrĩtika. 14 I'suᵽakaja sime Jesúrika bojariroka wãrõrimajaro'si. Maiᵽamaki Jesúre ãrĩka “Nawãrõeka waᵽa koᵽakaja nare jeyobaarũkirã nime naka wãrũekarã.” 15 “Tuᵽarã ᵽũatairãre majeyobaaye'e”, ãrĩka simako'omakaja ĩ'rãkurioka mijare yijẽñeberaᵽe. Yiwãrõriwaᵽa mijare jẽñebeyuka imarĩ, kẽsia yijĩrĩkoᵽejĩka marã imabeyua yiro'si. Ikuᵽaka mijaro'si yo'oika “Yire mija ĩjibe”, ãrĩwa'rimarĩa sayo'oyu. “Waᵽamarĩaja Jesúrika bojariroka yibojataᵽarijayu”, ãrĩwa'ri jĩjimaka ñime.
16 I'suᵽaka ᵽuᵽajoaiki imariᵽotojo Jesúrika bojariroka ᵽo'imajare wãrõiki imarĩ, “Jiitaki ñime”, ñarĩᵽuᵽajoabeyu. Kirika yibojataᵽaerã Jesucristore ᵽũatariki imarĩ, yire kijã'meka uᵽakaja baarijarirũkika ñime. Ᵽo'imajare kirika yiwãrõberirikareka yire kijã'meka uᵽaka baabeyuka ñimajĩñu. 17 Ñoñu uᵽakaja ᵽuᵽajoatirã yiwãrõrikareka ᵽuri, “Sawaᵽa yire nijirũ”, ñarĩjããeka. I'suᵽakamarĩa sime. Cristore yire jã'meka uᵽakaja baaiki imarĩ, aᵽerãte yiwãrõrijayu. Suᵽa imarĩ yire najeyobaamaka, suᵽabatirã najeyobaaberikoᵽemakaoka nare yiwãrõrijarirãñu. 18 Ikuᵽaka sime yiro'si: Sawaᵽa tõᵽorikoᵽakaja, “Kire ã'mitiriᵽẽairãre Tuᵽarãte tããrũ”, ãᵽaraka yiwãrõyu. Suᵽa imarĩ mijare yiwãrõika waᵽa yiwaᵽajẽñejĩka simako'omakaja mijare yiwaᵽajẽñeberaᵽe. I'suᵽaka baaiki imarĩ, jĩjimaka ñime.
19 Suᵽa imarĩ yire nawaᵽaĩjibeyua simamaka marãkã'ã baatirã ᵽo'imajare yire jã'mewãrũbeyu. I'suᵽaka simako'omakaja jia ᵽuᵽaiki imarĩ, “Rĩkimabaji ᵽo'imaja Jesucristore na'mitiriᵽẽarijarirũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka yibaayu. 20 Mija ĩabe: Judíotatarãka ñima ᵽoto, nima uᵽakaja ñimarijayu. I'suᵽaka ñimamaka “Jesúrika bojariroka nare yibojarãka ᵽoto yire ã'mitiriᵽe'yorimarĩaja, sanayi'rirũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka ñimarijayu. I'suᵽakajaoka Moisés imaekakite jã'meka yi'yurãka ñima ᵽoto nuᵽakaja ñimarijayu. I'siakaka yi'riberirũkika imariᵽotojo Jesúre na'mitiriᵽẽarika yaᵽawa'ri, i'suᵽaka yibaayu. 21 Judíotatamarĩrã imarĩ Moisére jã'meka õrĩbeyurãte Jesúrika bojariroka yibojarijayu. Naka ñima nuᵽakaja baariᵽotojo, Tuᵽarãte ĩamaka ba'ia baabekaja, Jesucristore yaᵽaika uᵽakaja yibaarijayu “Jia Jesucristore nayi'rirũ”, ãrĩwa'ri. 22 Jia Tuᵽarãrika õrĩwaᵽu'aberiwa'ri “Iroka takaᵽi imawa'ri jia kika maimajĩñu je'e”, ãñurãka ñima ᵽoto, nuᵽakaja ñimarijayu. Ritaja najãjibaaikakaka niaika wãjitãji baabeyuka yi'i. Jia naka ñimamaka, yiwãrõika ã'mitiritirã “Jiibaji Jesucristore na'mitiriᵽẽarũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka naka ñimarijayu. Ᵽo'imaja aᵽetatarãka ñima ᵽoto nuᵽakaja ñimarijayu. I'suᵽaka yibaarijayu “Kire ã'mitiriᵽẽairãte Jesúre tããrãñu”, ãrĩwa'ri yiwãrõika ã'mitiritirã ĩ'rãrimarãre kire yi'yaokaro'si. 23 “Kire ã'mitiriᵽẽairãte Jesúre tããrãñu”, ãñuakaka ᵽo'imajare ã'mitiriᵽataokaro'si i'siakaka yiba'irabeyu. “Naᵽitiyika yijare jia Tuᵽarãte baarũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka yibaarijayu.
24 “Tuᵽarã ᵽõ'irã jía yija tõᵽorãñu”, ãrĩwa'ri kiyaᵽaika uᵽakaja baabaraka mija imarijaᵽe. Ã'mitirikõrĩ je'e. Rĩrĩrika ᵽo'imajare koyu ᵽoto, rĩkimarãja nime rĩrĩrimaja. Nakaki ĩ'rĩkaja imaki tẽrĩrũkika. Iki imaki jãjia rĩrĩtirã aᵽerãte ruᵽubajirã eyaiki imarĩ, sawaᵽa tõᵽoiki. Mamarĩ eyaũ'muiki uᵽaka jia okajãjiaᵽi Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja baabaraka mija imabe. 25 Narĩrĩrã baaika ruᵽu “Aᵽerãte yitẽrĩye'e”, ãrĩwa'ri ĩ'rãrĩmi uᵽakaja narĩrĩkoririjayu. Rĩrĩkoᵽaraka ka'wisitaka najũayu sawaᵽa tõᵽoerã. Suᵽa imarĩ rĩᵽaraka tẽñukate ᵽũñuakaka kĩkeka bu'ya nijiyu kiruᵽuko'arã tuaokaro'si. Ᵽũñuakaka imarĩ, ñoaka imarũkimarĩa sime. I'suᵽakamarĩa sime maro'si ᵽuri. Sawaᵽa imajiᵽarũkia mo'abaraka maimarijayu. 26 “Ikuᵽaka yibaarika Tuᵽarãte yaᵽayu”, ãrĩᵽuᵽajoawãrũtirã Tuᵽarãrika yiba'irabeyu. Ĩ'rĩka waᵽuju rĩrĩkoᵽeiki uᵽakamarĩa yibaayu. Aᵽea ĩakõrĩ je'e. Ĩ'rĩkaka yitutebu'ajĩka ᵽoto, waᵽuju kotorõ'õrãja tuteberijĩki yi'i. “Ikuᵽaka Tuᵽarãte yaᵽayu”, ãrĩwãrũtirã kirika yiba'irabeyu. 27 I'suᵽaka ñimarijayu nare yiwãrõeka be'erõ'õ i'yoa yiᵽo'ia yibaakoreka. Suᵽa imarĩ “Jia Tuᵽarãrika yiba'iraberũ”, ãrĩwa'ri ka'wisijũariᵽotojo yirakajeᵽããrijayu. Jia kirika yiba'irabeika waᵽa kiᵽõ'irã yitõᵽoye'e ãrĩwa'ri.
* 9:1 Pablo está afirmando que él es apóstol. Algunos en Corinto, por alegar que Pablo no era un aᵽóstol, no prestaron atención a sus instrucciones y enseñanzas.