26
Isak ila ineep izi ndug Gerar
(Mbnp 12:10-20, 20:1-18)
Sawa pida inim ila, ghoro pitool tiina ivot muul izi taan suruvu to Kanaan, inimale muuŋ ivot ila sawa to Abaram. Tovenen Isak imundig ighaze ighau izila pa Isip. Ye ilaagh ila le ivot izi ndug Gerar. Ndug tonowen ineep ila taan to yes Pilistia, ve kinik Abimelek iŋgin di. Isak inepneep tonowe, ve Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Uzila pa Isip malep. Uneep izi taan to you naghaze yom uneep pani. Tovenen uneep unum loom izi sualen. You pale naneep toman ghom, ve naghur poia tiou iza tiom. Pasa, you naghaze nagham taan isob tonene payom ve papaghu tiom to muri pale tivot. Leso nagham saveeŋ to muuŋ nambua toman Abaram ne anoŋa ivot. You pale nagham papaghu tiom tivot tinim naol kat tinimale pitum to sambam paroŋania, ve nagham taan tonene isob inim ledi. Ve papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan. Mbnp 12:2, 15:5, 22:16-18
Pasa, tamam Abaram, ye ilooŋ aliŋag ve itaghon ataam tiou. Tutuuŋ tiou, toman saveeŋ isob to you nasavia pani ve avog iyaryaaŋ pani naghaze itaghoni, ye mata kisini ve itaghoni kat.”
Tauto Isak izila Isip maau. Ye ineep moghon izi ndug Gerar. Tinepneep tonowe, ve sawa to nditamoot to ndug tonowen tighason Isak pa azuwa, ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene you livug.” Ye isaav tovene pasa, Rebeka, ye liva paghuna kat. Tovenen Isak imatughez ighaze pale tirabi imaat ve tigham azuwa. Isak ineep mala ris izi ndug tonowen. Sawa eez, Abimelek to kinik to yes Pilistia, inepneep ruum lolo, ve mata ivot pa marai saambu, le ighita Isak isavag Rebeka. Tovenen Abimelek ipoi Isak inim, ve isaav pani: “Wai, liva tonanan, yom azuwam! Pughu vena to utoom ughaze yom livum?”
Isak ipamuul aliŋa ighaze: “You namatughez naghaze pale arab ghou namaat ve agham azuwag. Tauto nasaav naghaze nene you livug.”
10 Tovenen Abimelek iyaana ighaze: “Wai, utombaan ghei tovene pasa? Inimale nditamoot tiei eta ila to azuwam, tone yom taum unum pughu pa sosor to yei nighami.” 11 Ghoro Abimelek isaav ariaŋa pa tamtoghon toni tisob ighaze: “Alooŋ! Ighaze tamtoghon eta igham samin ŋgeu tonene, ma azuwa, ye pale imaat.”
Ŋoŋaaŋ ivot pa ya taiŋ
12 Ndaman tonenen, Isak ivazog aniiŋ ila taan tonowen le aniiŋ pughu eŋaeŋa anoŋadi tivot irau tamoot liim (100). Pasa, Yoova ighur poia tiina iza toni. 13 Tovenen Isak a aniiŋ ve le mbeb katindi, ve iza tiina. Mbeb toni ivotvot, le ye inim mbaliiŋ tau kat. 14 Ye le sipsip, mekmek, ve makau katindi. Ve mbesooŋa toni paam, katindi. Yes Pilistia tighita mbeb toni le ireu lolodi. 15 Tauto tilalal mulin ya taiŋ tisob to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di. 16 Ghoro kinik Abimelek isaav pa Isak ighaze: “Upul taan tiei, ve ughau ula. Pasa, tapirim ilib payei wa.”
17 Tovenen Isak ipul di, ve ila ivot izi taan raapa to Gerar, ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe. 18 Ve ya taiŋ to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di ve yes Pilistia tilalal di, ye itai mulin di, ve iwaat izadi to muuŋ tama Abaram iwaat di. 19 Ghoro yes mbesooŋa toni tila titai saambu ite izi ndug tonowen, le ya bokia iza. 20 Eemoghon yes ŋginiiŋ ŋgaia to ndug Gerar toman yes ŋginiiŋ ŋgaia to Isak tiwazoran di pa ya tonowen. Yes Gerara avodi iyaryaaŋ tighaze nene ya todi. Tauto Isak iwaat ya taiŋ tonenen iza Esek. *
Pasa, tiŋooŋ pa ya tonowen.
21 Tovenen yes mbesooŋa to Isak tila titai ya paghu. Eemoghon ndiran pida tinim ve yesŋa mbesooŋa to Isak tiparzoor pa ya tonowen paam. Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Sitna. 22 Isak ipul ndug tonowen, ve ila itai ya ite inim tol pani. Ya taiŋ tonowen, le saveeŋa maau. Tovenen Isak iwaat iza Reobot,
ve isaav ighaze: “Aa ghara Yoova ighur soso tiina pait pa taneep pani! Nene pale taneep pooi izi taan tonene, ve tamasa tanim naol.”
Maaron ivot to Isak
23 Muri ghoro, Isak imundig muul, ve izala pa ndug Ber-Seba. 24 Ila ivot tonowe, ve mboŋ, Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “You Maaron to tamam Abaram. Umatughez malep. Pasa, you naneep toman ghom. Tamam Abaram to mbesooŋa tiou ne ndamo payom, tauto you pale naghur poia tiou iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.” Mbnp 12:2
25 Tovenen Isak indou yaam inim artaal, ve isuŋ pa Yoova izi ndug tonowen. Ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe, ve mbesooŋa toni titai ya ite paam izi ndug tonowen.
Isak yesuru Abimelek timbua saveeŋ
26 Muri ghoro, Abimelek ipul ndug Gerar, ve inim ighaze ighita Isak. Ye inim toman ŋgeu ŋgara eez, iza Ausat, ve daba to yes ndaaba toni, iza Pikol. Yes tol tinim tivot to Isak, 27 ve ye ighason di ighaze: “Yam aghur koi payou, ve azurun ghou pa taan tiam wa. Vena to anim tiou muul?”
28 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighilaal ghom nighaze Yoova ineep toman ghom. Tovenen nighaze itiŋa tambua saveeŋ ariaŋa pa talup ghiit tanim ee moghon. 29 Ve nighaze yom umbua saveeŋ payei ughaze irau uwaghamun ghei maau. Ughita. Yei nigham samin ghom maau, ve nigham ŋgar popoia moghon payom le nighur ghom ula toman lolom poia. Ve aazne, poia to Yoova inepneep toman ghom.”
30 Tovenen Isak igharaat aniiŋ tiina, ve yesŋa tighanghan. 31 Mboŋ le ndugizau, mboŋmaagh kat, ve timundig ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi le iyaryaaŋ kat. Ghoro Isak ighur di timuul tila pa ndug todi toman lolodi poia. 32 Ndag ee moghon tonenen, mbesooŋa to Isak tinim ve tipaes pani tighaze: “Tiina tiei, saambu to yei nitaii ne, nighita ya bokbokia iza pani!” 33 Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Seba. Tauto tiwaat ndug to ineep igharau ya tonowen iza Ber-Seba. §
Iza tonene inepneep sone.
Esau ndizuwa
34 Esau ndaman toni irau tamoot ru (40), ghoro ivai Hit tidi ru, izadi Yudit ve Basemat. Yudit, ye Beri natu liva. Ve Basemat, ye Elon natu liva. 35 Eemoghon loom tidi ru tonowen ŋgar todi irau rawadi Isak ve rawadi liva Rebeka lolodi maau. Tauto tigham di lolodi ipataŋan kat.
* 26:20 Esek pughu tovene: ‘ya to ŋoŋaaŋ.’ 26:21 Sitna pughu tovene: ‘ya to parzoraaŋ.’ 26:22 Reobot pughu tovene: ‘soso tiina.’ § 26:33 Ber-Seba pughu tovene: ‘ya taiŋ to saveeŋ mbuaaŋ’ ma ‘Ya taiŋ liim ve ru.’