2
Mataad izi pa tamtoghon ve taveleg di malep
Yam toŋvetaz, yam aghur ila to Tiina toit Yesu Krisi aghaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Tovenen ighaze yam avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene deŋia maau.
Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Agham ŋgar pa tamtoghon ru. Eez, ye mbaliiŋ tau. Nonogiiŋa toni, nene paghuna, ve igharaat tau le poia kat. Ve ite, ye ŋgeu sorok to nonogiiŋa toni mareprepaiŋa. Ighaze tamtoghon ru tovene tilooŋ tila pa lupuuŋ tiam, yam aghamgham tovene: Ŋgeu to nonogiiŋa toni paghuna kat, yam apakuri ve asaav pani aghaze: “Olman, unum mbolem izi ndug poia tonene.” Eemoghon ŋgeu mbolaaŋa, yam asaav pani aghaze: “Ai, yom ula uyoon tonowe,” ma “Unum mbolem izi taan to agheg pughu ne.” Aghita. Ŋgar tovene poia? Maau. Ighaze aŋgabiiz nditamim ve avureer di tovene, yam agham ŋgar samia, ve gabizooŋ tiam deŋia maau.
Yam toŋvetaz, lolog payam kat. Alooŋ. Yes mbolaaŋa to tamtoghon to taan matadi izi padi, nene Maaron isia di tinim le, ve igham di tighur ila toni ariaŋa. Tauto izadi pa ghamuuŋ nepooŋ poia toman Maaron izi ndug toni sambam. Ndug tonowen, ye imbua saveeŋ pa yes to lolodi pani ne, ighaze ye pale igham di tila tineep pani. Lu 6:20; 1Kor 1:26+
Eemoghon yam, ghoro agham mayaŋiiŋa pa yes mbolaaŋa. Laak, naghason gham: Sa ndiran to titatan gham, ve tiweuweu gham ala pa savsaveeŋ? Nene yes mbaliiŋ taudi. Ve Krisi iza poia to iza tiam, sei masin to tivevelegi, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia pani? Nene yes tonowen. Aghita wa?
Kinik toit Maaron isavia tutuuŋ toni tiina eez. Ineep ila saveeŋ toni to timbooda. Isaav ighaze:
“Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” Wkp 19:18
Ighaze ataghon katin tutuuŋ ee moghon tonene, nene pale agham ŋgar poia. Mt 22:36+; Ro 13:8+; Ga 5:14
Eemoghon ighaze avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene yam amalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni, ve asosor. 10 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta itaghon tutuuŋ to naol ne, ve imalaaŋ pa ee moghon kat, nene ye le sosor ila Maaron mata raraate inimale tamtoghon to imalaaŋ pa tutuuŋ to naol ne. Mt 5:19; Ga 3:10
11 Pasa, Maaron ee moghon to isaav ighaze: “Ughur maat malep,” ve isaav paam ighaze: “Urab tamtoghon imaat malep.” Tovenen ighaze yom ughur maat maau, eemoghon urab tamtoghon imaat, tau tonene. Yom umalaaŋ pa tutuuŋ wa. Igham 20:13+; Ro 13:9
12 Tovenen matamim iŋgal. Saveeŋ tiam toman ŋgar isob to aghami, nene irau itaghon tutuuŋ to Krisi. Pasa, tutuuŋ tonowen irau ipas ghiit pa samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. Ve sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz ghiit itaghon tutuuŋ tonenen. 13 Tovenen yes to lolodi isamin tamtoghon maau, yes paam, Maaron pale lolo isamin di maau, ve ighur atia iŋarua di pa sosor todi. Eemoghon yes to lolodi isasamin tamtoghon ve tiuluul di, nene pale tinidi iza ve lolodi poia. Pasa, sawa to Maaron iŋgabiiz di, ye pale lolo isamin di, ve ireu sosor todi. Mt 5:7, 18:32+; Yo 13:34+; Yems 1:25+
Ighaze ghurla toit ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene imaat wa
14 Yam toŋvetaz, aghita. Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye ighur ila to Krisi, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene pale iuuli vena? Maau. Ghurla tovene irau inim ataam pani pa Maaron igham mulini ne maau. Mt 7:21; Yems 1:22+
15 Laak, ighaze toŋvetaz tiam eta ilat, ve ye le nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau, ve imbool pa aniiŋ. Lu 3:11; 1Yo 3:17+
16 Ve ighaze yam auuli maau, ve ambaaŋa ila, ve asaav pani aghaze: “Ŋgeu tiou, ula toman lolom poia, ve ukaal lem nonogiiŋa eta to moŋeŋaaŋ ve undud ghom pani. Leso umoŋeeŋ sob. Ve ughan le apom isuŋ.” Nene pale saveeŋ tiam tonanan iuuli vena? Maau. 17 Nene raraate moghon pa ghurla toit. Ighaze taghur ila moghon, ve ghurla toit ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia maau, nene imaat wa.
18 You nawatag: Tamtoghon eta pale imundig ve izoor saveeŋ tiou ighaze: “Tamtoghon pida tiyoon ariaŋa pa ataam to ghurla, ve pida tigham ŋgar ve uraat popoia, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata.” Eemoghon you pale napamuul saveeŋ tonenen tovene: Ighaze yom ughur ila, eemoghon ughamgham ŋgar poia maau, nene pale naghilaal ghurla tiom vena? Upatooŋa ivot ighazooŋ, ghoro nawatagi. Pasa, you naghita naghaze ŋgar popoia to naghamgham di ne, tauto tipatooŋ ghurla tiou. 19 Ve yom to usaav ughaze: “You naghur ila naghaze Maaron ee moghon to inepneep.” Saveeŋ tiom poia. Eemoghon avuvu samsamiadi tighur ila tovene paam. Tauto atedi imbumbu, ve matughezaaŋ tiina igham di! Mk 1:24
20 Yom ugham ŋgar to borouŋa! Ighaze ughur ila to Maaron, ve ughamgham ŋgar poia maau, ghurla tiom, nene mbeb sorok. Le anoŋa maau. Vena? Ughaze napaghazoŋan ghom pa saveeŋ tiou tonene pughu?
21 Matam iŋgal ŋgar to muuŋ timbuud Abaram ighami. Ye ighur natu Isak izala artaal, ve ighaze irabi imaat inim watooŋrau. Ŋgar toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. Mbnp 22:1+; Hib 11:17+
22 Ughita wa? Ŋgar to Abaram ighami, nene itaghon ghurla toni. Tovenen igham ghurla toni ivot kat ve inim mbeb tau. 23 Tauto Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
“Abaram ighur ila to Maaron. Tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.” Mbnp 15:6; Ro 4:3
Pughu tonene to tiwaat Abaram tighaze ye Maaron ita ite. Is 41:8
24 Aghita wa? Ighaze taghur ila moghon, nene iraua maau. Iit irau taghur ila, ve tagham ŋgar poia itaghon ghurla toit, ghoro taneep deŋiaad ila Maaron mata.
25 Ve agham ŋgar pa Reap paam. Ye liva to ataam. Eemoghon sawa to Yosua imbaaŋ sandiri pida tila pa tindaŋgat ndug Yeriko, Reap igham di ve iŋgin poian di, le ipaghau di titaghon ataam ite tila. Ŋgar to Reap ighami, tauto Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata. Yos 2:1+, 6:17,25; Hib 11:31
26 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighur ila, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene ghurla toni imaat wa. Inimale iit tamtoghon. Ighaze avuvuud isob, nene tamaat.