19
Yes ndaaba tilos Yesu ve tipamogherani inimale ye kinik
(Mt 27:27-31; Mk 15:16-20)
Tovenen Piladus isaav pa ndaaba toni, ve tigham Yesu ve tilosi.*
2-3 Ve tigham waar mata mata ve titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar to yes kinik. Ve tindudi pa nonogiiŋa eez to bodeeŋa inimale aindan
izala pogho. Ghoro tamtoghon todi eŋaeŋa tila tiyoon ila mata, ve tisaav pani tighaze: “Aa, kinik to yes Yuda, ghagharaar poia! Yei nipakur ghom!” ve tipambar paŋa.
Piladus isaav ighaze tirab Yesu imaat
(Mt 27:24-25; Mk 15:15; Lu 23:24-25)
Tighamgham tovene, ve Piladus ivot ila pumuri, ve isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita. You pale nagham ŋgeu tonowen ivot inim tiam. Leso awatag aghaze you naghita naghaze ye le sosor eta maau.” Tovenen Piladus igham Yesu ivot ila pumuri. Waar mata mata ineep ila daba, ve nonogiiŋa to bodeeŋa inimale aindan ineep ila tini. Ghoro Piladus isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita! Tamtoghon tau tonene!”
Yes daba to watooŋrau toman uraata pida to Rumai Tiina tighita Yesu, ve timboob tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!”
Eemoghon Piladus isaav padi ighaze: “Yam taumim aghami ala, ve arabi izala ai pambarooŋ. Pasa, you naghita naghaze ye le sosor eta maau.” Mbaŋ 3:13+
Yes Yuda tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai tutuuŋ. Ve tutuuŋ tiei isaav ighaze: tamtoghon tovene, ye irau imaat. Pasa, ipakur tau ighaze ye Maaron Natu.”
Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, le matughezaaŋ tiina ighami. Tovenen ilooŋ ila ruum lolo muul, ve ighason Yesu ighaze: “Yom sa ŋgeu? Ulaagh vena to unum?” Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋa moghon. 10 Tovenen Piladus ighasoni muul ighaze: “Pughu vena to upamuul aliŋag maau? Yom ukankaan payou? Aazne, yom uneep ila nimag. You leg tapirig pa napul ghom ula, ve leg tapirig pa nasaav ve tirab ghom uzala ai pambarooŋ.”
11 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze Maaron to sambam ipul ghou nalat nimam maau, nene irau lem tapirim pa ugham mbeb eta payou maau. Tovenen ŋgeu to ighur ghou nalat nimam, sosor toni ilib pa sosor tiom.” Yo 10:18; Mbaŋ 2:23
12 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ghoro ikaal ataam pa ipul Yesu ila. Eemoghon yes Yuda timboob ila pani: “Ighaze yom upul ŋgeu tonanan ila, yom kinik tiina to Rom ŋgeu toni maau. Pasa, tamtoghon tisob to tipakur taudi tighaze yes kinik, nene tizoor kinik tiina to Rom pooz toni.” Lu 23:2
13 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham Yesu ve yesuru tivot tila pumuri, ghoro Piladus mbole ila ina to gharatooŋ saveeŋ. Ina tonowen ineep ndug to tiwaat iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Gabata’ (‘Gabata’ pughu tovene: ndug to tirau yaam babaŋadi ila inim ndug to nepooŋ.) 14 Sawa tonenen, nene sawa to gharatooŋ aniiŋ ma mbeb pa Pasova. Ve ndag iza inim bobodaaŋ wa. Piladus isaav pa yes Yuda ighaze: “Aghita. Kinik tiam tau tonene!”
15 Eemoghon timboob ila pani tighaze: “Maau. Ŋgeu tonanan ineep malep! Ughami ila, ve urabi imaat. Urabi izala ai pambarooŋ!”
Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Lolomim vena? Aghaze you narab kinik tiam tonene izala ai pambarooŋ?”
Yes daba to watooŋrau tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai kinik ite paam maau. Kinik tiina to Rom, ye moghon to kinik tiei.”
16 Tovenen Piladus ilooŋ aliŋadi, ve ipul Yesu ila ndaaba toni nimadi. Leso tirabi izala ai pambarooŋ.
Tirab Yesu izala ai pambarooŋ
(Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Lu 23:26-43)
17 Tovenen tigham Yesu tila, ve tau imbaad ai pambarooŋ toni. Tipul ndug tiina Yerusalem, ve tivot tila pumuri, ghoro tinau pa ndug mbuŋa eez, iza ‘Daba rubruuba.’ Tiwaat ndug tonowen iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Golgata.’§ Hib 13:12
18 Tila tivot tonowe, ghoro tirab Yesu toman ndiran ru paam tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Ndiran ru tonowen, eez imonau ila pa Yesu nima ŋas, ve ite imonau ila pa nima waan, ve Yesu ineep bodbodaaŋ.
19 Ve timbood mateeŋ toni pughu ila ndiu suruvu, ve tirabi izala ai pambarooŋ toni daba, titaghon saveeŋ to Piladus isavia padi. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Yesu to Nasaret, kinik to yes Yuda.” 20 Saveeŋ tonene, timbooda ila saveeŋ Hibru, Roma aliŋadi, ve yes Grika aliŋadi paam.*
Ndug to tineep pani ve tirab Yesu izala ai pambarooŋ, nene ineep igharau Yerusalem. Tovenen yes Yuda ival tinim tighita saveeŋ tonenen, ve tiwaata.
21 Tauto yes daba to watooŋrau tila to Piladus, ve tisaav pani tighaze: “Yom umbood ughaze ‘kinik to yes Yuda’ malep. Yom irau umbood saveeŋ tovene: ‘Ŋgeu tonene tau isaav ighaze ye kinik to yes Yuda.’ ”
22 Eemoghon Piladus ipamuul aliŋadi ighaze: “Maau. Saveeŋ to nambooda, pale ineep tovene.”
23 Ndaaba tonenen tirab Yesu izala ai pambarooŋ le isob, ghoro tigham nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida paam, ve tivalag di tinim paaŋ, ve tireii irau di. Eemoghon nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ, nene saiŋ maau. 24 Tovenen ndaaba tonenen tiwasavon di tighaze: “Nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ tonene, tareepa malep. Ineep tovene ve taŋgozŋgooz ve taghita: Sei pale ighami?” Tovenen Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Isaav tovene:
“Yes tirei nonogiiŋa tiou toman mbeb pida irau di.
Ve nonogiiŋa tiou to moŋeŋaaŋ, nene tigham mogheraaŋ eez pani. Leso tighita sei to pale ighami.” Mbo 22:18
Ŋgar to ndaaba tighami, nene deŋia pa saveeŋ tonene.
25-26 Yesu tina Maria yesuru taziliva, ve Maria ite to Klopas azuwa, ve Maria to ndug Magdala, ve taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, yes liim tiyondyood tigharau ai pambarooŋ toni pughu. Yesu mata izi le ighita tina yesuru taghoniiŋa toni tonowen tiyondyood. Tovenen isaav pa tina ighaze: “Tinaŋ, ughita. Nanan natum.” Yo 13:23
27 Ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ughita. Nanan yom tinam.” Tauto sawa tonenen ve ila, taghoniiŋa tonenen igham Yesu tina ila ruum toni, ve iŋgini.
Yesu imaat
(Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Lu 23:44-49)
28 Yesu isavsaav pa tina ve taghoniiŋa toni tonenen le isob, ghoro iwatag ighaze ye ipasob uraat toni isob wa. Tovenen isaav ighaze: “You murun ghou!” Saveeŋ tonene, ye isavia leso Maaron aliŋa to timbooda ne anoŋa ivot. 29 Uur eez toman vaen maŋiŋi ineep igharau. Tovenen tigham momosan ve tizeeva izila vaen tonowen. Ghoro tidadaaŋa ila ai isop boga, ve tizuzuuna izala pa Yesu avo. Mbo 22:15, 69:21
30 Yesu iyavoon vaen tonenen le isob, ve isaav ighaze: “Uraat tiou, nene isob wa.” Ghoro lua itap, ipul avuvu ila, ve imaat.
Tiŋgeer Yesu waria
31 Sawa tonenen, nene sawa to titartar taudi pa umbom patabuaŋ to ighaze ivot. Umbom tonenen, nene patabuaŋ kat. Tovenen daba to yes Yuda tila to Piladus, ve tighasoni tighaze ye isaav ila pa yes ndaaba, ve tirab polin yes to timomonau ila ai pambarooŋ ne aghedi. Leso timaat rikia, ve tizugua di tizi, ve tila titavia di. Le isob, ghoro umbom patabuaŋ ivot. 32 Tovenen ndaaba tila, ve tirab polin ndiran ru to tirab di toman Yesu ne aghedi. 33 Tirab polin yesuru aghedi le isob, ghoro tila pa Yesu ana. Eemoghon tighita imaat wa. Tauto tirab polin aghe maau. 34 Eemoghon ndaaba eez igham iiz, ve iŋgeer Yesu waria. Ve rikia moghon siŋ toman ya imaliŋ. 1Yo 5:6+
35 Ŋgeu to ighita mbeb tonenen pa tau mata, tauto isavia. Ve ye iwatag: Saveeŋ toni, nene onoon. Pasa, ye ighita katin mbeb tonenen. Tauto ipariaaŋ saveeŋa, leso yam paam aghur ila. 36 Mbeb tonenen tivot pa Yesu, leso Maaron aliŋa waaro eez to timbooda ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
“Tua eta irau ipol maau.” Igham 12:46; Mbo 34:20
37 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene:
“Pale matadi ila pa ŋgeu to tiŋgeera ne.” Mbo 22:16+; Sek 12:10; Syg 1:7
Tighur Yesu paatu ila naal lolo
(Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Lu 23:50-56)
38 Mbeb tonenen tivot le isob, ghoro Yosep to ndug Arimatea ila ighason Piladus ighaze iyokia Yesu paatu pani, leso ighami ila ve ighuri ilooŋ ila naal. Yosep, ye taghoniiŋa eez to Yesu. Eemoghon ivotia ghurla toni ivot ighazooŋ maau. Pasa, imatughez pa yes Yuda. Piladus iyok pani, tauto ye ila pa igham Yesu paatu. 39 Ve Nikodemus to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav pa mboŋ, ye paam ila toman Yosep. Ye igham ŋgoreeŋ tiina to vuzi poia ne, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, pataŋani toni tiina, irau 30 kilogram ma venen. Yo 3:1+, 7:50
40 Yesuru tila tigham Yesu paatu, ve tila tigharaata itaghon yes Yuda gabuadi to moghon moghon tighamgham pa mateeŋa todi. Timusil ŋgoreeŋ tonenen pida izala Yesu paatu, ve pida ila uli, ve tikaukaui. 41 Ndug to tirab Yesu pani, ndug paghuna eez ineep igharau. Ve yaam saambu paghu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa, nene ineep tonowe. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone. 42 Sawa tonenen, nene sawa to yes Yuda titartar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi, ve umbom patabuaŋ ighaze ivot. Yaam saambu tonenen ineep igharau. Tovenen tigham Yesu paatu, ve tighuri ilooŋ ila.
* 19:1 Ravraav to yes Roma tiloslos tamtoghon pani, poia maau. Timbit mbeb matadi ila, leso iwaghamun tamtoghon kat. 19:2-3 Yes kinik tindud di pa nonogiiŋa to bodeeŋa inimale aindan. 19:15 Maaron saveeŋ toni isaav tovene: Maaron, ye kinik to yes Israela. Eemoghon saveeŋ waaro tonene, nene yes Yuda tizurun Maaron to kinik todi kat, ve tighaze kinik to Rom to iŋgin di. § 19:17 Saveeŋ ‘daba rubruuba,’ yes Roma tiwaata ila aliŋadi Latin tighaze ‘Kalvari.’ * 19:20 Saveeŋ to timbooda, nene vene: Yeshua Nasaret, Hamelech Yehudah (saveeŋ Hibru), Yesus Ho Nazaraios, Ho Basileus Toon Yudaion (Grika aliŋadi), Iesus Nazarenus Reks Iudaeorum (saveeŋ Latin). Saveeŋ Latin tonene, tuku toni nene INRI. Yesu anunu to tineep ila rumai pida lolodi, timbood saveeŋ INRI ila. 19:39 Ŋgoreeŋ to Nikodemus ighami, nene tigharaata pa mbeb ru, izadi miir, ve aloe. Muuŋ, sawa to Maria ipoop Yesu, yes ŋgara to ndag iza tigham miir pa Yesu. Ughita Mt 2:11.