7
Yesu nditazi tighur ila toni maau
Muri pa nenen, Yesu lolo pa ilaagh izi Yudea muul maau. Pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda to tineep nowe ne, tikalkaal ataam pa tirabi imaat. Tovenen ilaghlaagh izi Galilaia moghon. Sawa tonenen, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda inim igharau. Lupuuŋ tonenen, to matadi iŋgal pa sawa to nditimbudi tilaghlaagh izi ndug balim ve tinepneep ila dur moghon. Wkp 23:34+
Tovenen Yesu nditazi tisaav pani tighaze: “Upul ndug tonene, ve ula pa Yudea. Leso ndiran tiom pida to tinepneep tonowe paam tighita uraat to yom ughamgham di ne. Ighaze ŋgeu eta ighaze varu ilaan irau ndug, nene irau igham uraat toni inim ŋgozaaŋ maau. Tovenen ighaze yom ugham uraat tovene, yom irau upatooŋ naghom pa ival tiina.”
Onoon, Yesu nditazi kat. Eemoghon yes tighur ila toni sone. Tauto tisaav pani tovene. Mbo 69:8; Mk 3:21
Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Sawa sine to aghaze ala, yam irau ala. Ve sawa tiou to nala, nene sone. Tamtoghon to taan ledi pughu eta to tighur koi payam maau. Eemoghon you, ghoro tighurghur koi payou. Pasa, ŋgar samsamia naol to tighamgham di ne, you navotia di tighazooŋ. Yo 3:19+, 15:18+
Tovenen yam moghon azala pa lupuuŋ tiina tonowen. You irau nalat maau. Pale naneep. Pasa, sawa tiou to nazala, nene sone.” Yesu isaav padi tovene, ve ineep izi Galilaia.
Yesu izala pa Yerusalem, ve ighita lupuuŋ tiina to Dur*
10 Tovenen Yesu nditazi tizala pa lupuuŋ tiina tonenen. Muri ghoro, ye paam ana imundig ve itaghon di izala. Eemoghon ilaagh ghazooŋa maau. Ilaagh inim yoŋgaaŋ, ve ila ivot. 11 Daba to yes Yuda to tineep pa lupuuŋ tiina tonowen, tikaal Yesu, ve tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonowen ineep sine?”
12 Ve ival tiina tiwazoran di pani paam. Pida tighaze: “Ye ŋgeu poia.” Ve pida tighaze: “Maau, ye iwatombanon ival tiina le tiyel pa ataam to Maaron.” 13 Eemoghon saveeŋ to tisasavia pa Yesu, nene tisavia ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez pa daba to yes Yuda.
14 Tinim bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tonenen, ghoro Yesu inim peria, ve malmali izala pa Rumai Tiina, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. 15 Daba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza. Ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ila to patoŋaaŋ eta maau. Pughu vena to ye le ŋgar tiina tovene?” Mt 13:54
16 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to napatoot gham pa Maaron aliŋa, saveeŋ to navovotia payam, nene taug saveeŋ tiou maau. Nene saveeŋ to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim. Yo 14:24
17 Ighaze tamtoghon eta ighaze itaghon Maaron lolo, ye pale ighilaal: Saveeŋ to you napatoot gham pani, nene inim pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tiou? 18 Ighaze tamtoghon eta isasavia saveeŋ itaghon tau ŋgar toni, nene taghilaal taghaze ye ighamgham pa tau iza moghon. Eemoghon ighaze tamtoghon eta izuaria tau pa pakuruuŋ Ŋgeu to imbaaŋa inim ne iza, nene ye avo onoon, ve ŋgar toni deŋia moghon. Kaarom eta ineep ila lolo maau. 19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa nditimbumim. Eemoghon tiam eta itaghoni kat maau. Pughu vena to aazne azuaria gham aghaze arab ghou namaat?” Mbaŋ 7:38,53; Ro 2:17+
20 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, sei ighaze irab ghom umaat? Avuvu samia eta avaat izeev ghom. Tauto ŋgar tiom iwaghamgham.” Mk 3:22
21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nagham mbeb gharatooŋ ee moghon, ve yam asob ruŋamim iza pani ve agham ŋgar naol. Yo 5:2+
22-23 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to zirooŋ ndipain. Eemoghon ye ipamundigin ŋgar tonowen maau. Nditimbumim Abaram, Isak, ve Yakop, tauto tipamundigini. Muri ghoro, Mose isavia ŋgar tonenen tutuuŋa payam. Yam aghaze ataghon tutuuŋ toni tonenen, tauto azir ndinatumim. Eemoghon sawa pida, yam agham uraat tonenen ila umbom patabuaŋ to Maaron. Pa vene, amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose.
Laak, ighaze yam taumim aghamgham tovene, pughu vena to atemim yabyab payou? You nanim pa ghamuuŋ uraat to ulaaŋ. Tauto nagharaat narape eez tini isob poia ila sawa to umbom patabuaŋ. Mbnp 17:9+; Wkp 12:3
24 Yam aŋgabiiz mbeb to potla moghon malep. Aneep ve aŋgabiiz poian lolo toni paam. Leso gabizooŋ tiam deŋia.”
Tamtoghon tiwazoran di pa Yesu: Ye Mesia, ma maau?
25 Tamtoghon pida to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ toni ve tisaav tighaze: “Vena, ŋgeu to daba toit tizuaria di pa tirabi imaat, tau tonene? Yo 5:18
26 Aghita. Aazne, ye isavsaav ila ival tiina matadi. Eemoghon daba toit tisavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋadi moghon. Vena, yes avaat tiwatagi tighaze ye Mesia? 27 Eemoghon ŋgeu tonene, iit tawatag ndug to ye inim pani. Ve sawa to Mesia tau inim, tamtoghon eta pale iwatag ndug to ye inim pani ne maau.”
28 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi Rumai Tiina nagho, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Vena, yam agham ŋgar aghaze awatag ghou, ve awatag ndug to nanim pani ne? Alooŋ. You nataghon taug lolog ve nanim maau. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim. Ye avo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Yam awatagi maau. 29 Eemoghon you, ghoro nawatagi. Pasa, naneep toni, ve ye imbaaŋ ghou nanim.” Mt 11:27; Yo 10:15
30 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon eta kokor iza pani maau. Pasa, sawa toni ivot sone. 31 Tamtoghon katindi to tineep ila ival tiina lolodi ve tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighur ila toni, ve tisaav tighaze: “Mesia to tasasaŋani ne, ighaze inim, pale irau ilib pa ŋgeu tonene pa ghamuuŋ mbeb gharatooŋadi? Maau. Ye tau tonene.”
Yes daba tighaze tikis Yesu
32 Ndiran tutuuŋa tilooŋ ival tiina tikamuun pa Yesu tighaze ye Mesia. Tovenen yesŋa yes daba to watooŋrau timbaaŋ uraata pida to Rumai Tiina tila pa kisiiŋi.
33 Yesu isaav padi ighaze: “You pale itiŋa taneep ris, ghoro napul gham, ve namuul nala to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim. Yo 12:35
34 Muri, yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Pasa, ndug to you pale nala pani, yam irau ala pani maau.” Yo 8:21, 13:33+
35 Tovenen daba to yes Yuda tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonene pale ila sine ve taghita muul maau? Ma ye ighaze ila to nditaad pida to tila tineep ila yes Grika lolodi we, leso ipatoot yes Grika paam pa Maaron aliŋa? 36 Saveeŋ toni tonene, pughu vena? Pasa, ye isaav pait ighaze: ‘Yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Ve ndug to you nala pani, nene yam irau ala pani maau.’ ”
Yesu irau igham ya to nepooŋ mataad yaryaara pait
37 Sawa to lupuuŋ tonenen ighaze isob, nene sawa tiina kat to tilup di pa suŋuuŋ. Sawa tonenen, Yesu imundig, ve isaav aliŋa tiina tovene: “Ighaze tamtoghon eta muruni, ghoro inim tiou. You pale nagham a ya pa ighun. Is 55:1; Yo 4:10,14; Syg 22:17
38 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: Tamtoghon tovene, ya to nepooŋ mata yaryaara pale ivon ila lolo, ve ireer ivot.” Is 12:3, 44:3, 58:11; Ezek 47:1+
39 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Maaron Avuvu. Muri, ye igham Avuvu tonowen pa tamtoghon tisob to tighur ila toni. Eemoghon sawa to ye isavia saveeŋ tonene, ival tiina tigham Avuvu Patabuaŋ sone. Pasa, sawa to Yesu ipatooŋ iza tiina ivot ighazooŋ, nene ivot sone. Yoel 2:28; Yo 14:16+; Mbaŋ 2:4
Tamtoghon tigham ŋgar naol pa Yesu
40 Ival tiina tilooŋ Yesu aliŋa tonene, ve tamtoghon pida timundig ve tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tasasaŋani ne, tau tonene!” Lo 18:15+; Yo 6:14
41 Ve pida tighaze: “Maau. Ŋgeu tonene, ye Mesia.” Ve pida tizoor di tighaze: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan suruvu to Galilaia? Maau. 42 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze Mesia pale ivot ila siŋ to David, ve tipoopa izi David ndug toni Betelem.” Mbo 132:11; Mika 5:2; Mt 2:5+
43 Tovenen ival tiina tonowen tigham ŋgar naol naol pa Yesu le tivalag taudi. 44 Pida tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon tamtoghon eta kokor iza pani maau.
Daba to yes Yuda tighur ila to Yesu maau
45 Tovenen yes uraata to timbaaŋ di tila pa kisiiŋ Yesu ne, timuul tila sorok to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa. Daba tonowen tighita di, ve tighason di tighaze: “Pughu vena to akis ŋgeu tonowen ve aghami anim maau?”
46 Yes uraata tonowen tisaav padi tighaze: “Wai, to muuŋ ve inim, tamtoghon eta isavsaav inimale ŋgeu tonowen maau.” Mt 7:28+
47 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen tiyaan di tighaze: “Wai, kaarom toni ighamun ŋgar tiam paam? 48 Aghita. Daba toit ma ndiran tutuuŋa, todi eta ighur ila to ŋgeu tonowen? Maau. Yo 12:42; 1Kor 1:26, 2:8
49 Nowe ival tiina to tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauto tighur ila toni. Ve tambaŋ di paam. Muri, mbalmbali to Maaron pale iza todi.”
50 Yes daba tonowen, tamtoghon todi eez to yesŋa tinepneep ne, iza Nikodemus. Ye ŋgeu to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav. Ye isaav padi ighaze: Yo 3:1+, 19:39
51 “Ou, tutuuŋ toit isaav vena? Irau tasaav sorok taghaze tamtoghon eta igham sosor? Maau. Iit irau talooŋ saveeŋ toni, ve taŋgabiiz poian ŋgar to ye ighamghami, ghoro taghur atia pani.” Lo 1:16+
52 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, ighaze venen, yom paam avaat Galilaia taamdi? Utiir poian Maaron saveeŋ toni, ve ugham ŋgar pani pooi. Propet eta irau ivot izi taan suruvu to Galilaia maau.” 53 Ghoro yes tisob tighau mbiriis tila pa ruum todi todi.
* 7:9 Lupuuŋ tiina to Dur ivotvot pa Septemba ma Oktoba. Sawa tonenen, nene sawa to tiyou oliv ve vaen anoŋa. Sawa to lupuuŋ tonowen, yes Yuda ival tizala pa Yerusalem pa suŋuuŋ, ve tigharaat dur eŋaeŋa le irau di, ve tineep ilooŋ ila irau wik eez. Lupuuŋ to Dur ŋgara tovene: Yes Yuda lolodi poia pa oliv ve vaen anoŋa to tiyou di, ve tipait Maaron pani. Ve matadi iŋgal sawa to nditimbudi tilaghlaagh izi ndug balim to le ya maau, ve Maaron igham ya ivot ila yaam tiina eez ve ireer, leso tighun. 7:22-23 Yuda tidi tipoop ndinatudi nditamoot ve mboŋ inim liim ve tol pani, ghoro uraat to zirooŋ ndinatudi tonenen ivot. Tovenen ighaze tipoop di pa Fraide, nene Sarere to wik muri, yes pale tizir di. Eemoghon Sarere, nene umbom patabuaŋ to Maaron.