11
Ataam to suŋuuŋ
(Mt 6:9-13)
Sawa eez, Yesu isuŋsuŋ izi ndug eez. Isuŋ le isob, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Tiina, yei nighaze upatooŋ ghei pa ataam to suŋuuŋ inimale Yoan ipatooŋ taghoniiŋa toni.”
Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to yam aghaze asuŋ, asaav tovene:
‘Tamamai, ugham tamtoghon tisob tipatab pa yom izam.
Pooz tiom inim irau ndug le isob. Syg 11:15
 
Ugham aniiŋ to aazne payei.* Mbo 23:1; Pil 4:19; 1Tim 6:8
 
Upul sosor tiei. Pasa, tamtoghon tisob to tigham sosor payei, yei nipul sosor todi paam.
Upul tovaaŋ ivot payei malep.’ ” Mt 18:21+; Yo 17:15; Ep 4:32; 2Tes 3:3
Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toit
(Mt 7:7-11)
5-6 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze tiam eta loom toni inim pa mboŋ anoŋa, ve a aniiŋ eta pa igham pani maau, nene pale igham vena? Ye pale ila to ita ite eta, ve ighasoni ighaze: ‘Ou, itag ite, ugham ag mberet tolta tinim. Leso nagham di pa loom tiou. Pasa, ye ineep ndug mala inim, ve ag aniiŋ eta to nagham pani ne maau. Pale nayati muri.’
“Ve ighaze ita ite to ineep ruum lolo, iyasiil pani ighaze: ‘Ah, upararai ghou pasa? You napoon ataam ila ivool, ve toman ndinatug nigheen wa. Irau namundig ve nauul ghom maau.’ ”
Ve Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Vena? Ighaze ita ite ipamuul aliŋa tovene, pale ŋgeu tonenen ipuli? Maau. Ye pale inoknok ghasoniiŋi. Ve you nasaav payam. Ita ite tonenen pale ilooŋ aliŋa, ve imundig ve igham mbeb tisob to ŋgeu tonenen imbool pani. Onoon, ye mata iŋgal ighaze ŋgeu tonenen, ye ita ite ve iuuli ne maau. Pale iuuli pasa, ŋgeu tonenen maya maau, ve inoknok ghasoniiŋi.” Lu 18:1+
Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Aghason, ghoro aghami. Akaala, ghoro andeeŋa. Apit ataam, ghoro ataam ikaak payam. Mk 11:24; Yo 15:7; 1Yo 5:14+
10 “Pasa, tamtoghon tisob to tighason, nene pale tighami. Ve ighaze tikaala, nene pale tindeeŋa. Ve ighaze tipit ataam, nene pale ataam ikaak padi. 11 Vena? Ighaze tamtoghon tiam eta natu ighason tama pa iigh, pale tama igham moot pani? 12 Ma ighaze ye ighason tama pa man atulu, pale tama igham skorpion pani? Maau. 13 Aghita. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Eemoghon aghamgham mbeb popoiadi moghon pa ndinatumim. Ve Tamamim to ineep sambam, poia toni, nene ilib payam kat. Tovenen tamtoghon tisob to tighasoni pa Avuvu Patabuaŋ, ye pale ilooŋ di, ve igham padi.” Yo 4:10, 7:38+; Mbaŋ 2:38
Yesu koia tighaze ye igham uraat toman Sadan tapiri
(Mt 12:22-30; Mk 3:22-27)
14 Ŋgeu eez, avuvu samia izeeva ve ighami avo ivool. Yesu indiir avuvu samia tonowen ighau pani, ghoro ŋgeu tonenen avo ikaak ve isavsaav. Yes to tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob. 15 Eemoghon tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.” 16 Ve tamtoghon pida tighaze titoov Yesu. Tovenen tizoorndug tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi. Leso tiwatag tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni. Mt 16:1; Mk 8:11
17 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ruum paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale tireu mbirisan ruum todi, ve lupuuŋ todi isami.
18 “Sadan tovene paam. Ighaze tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau. Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri. 19 Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau. 20 Eemoghon ighaze you nandiir avuvu samsamiadi pa Maaron tapiri, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa. Igham 8:19
21 “Ighaze ŋgeu ariaŋa eta igharaat tau pa malmal, ve iyoon ariaŋa pa ŋginiiŋ ruum toni, nene pale mbeb toni tisob tineep pooi. 22 Eemoghon ighaze tamtoghon eta to tapiri ilib pa ŋgeu ariaŋa tonenen ila peria toni, ve igham malmal le ilib pani, nene pale iyou mbeb tisob to malmal to ŋgeu ariaŋa tonenen inumeer di ne, toman mbeb toni pida, ve irei di pa ndita. Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4; Syg 20:2
23 “Ighaze tamtoghon eta inim toman ghou maau, ye inim koiag. Ve ighaze ŋgeu eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis.” Mk 9:40; Lu 9:50
Saveeŋ palelaaŋ to avuvu samia to ighau ila ve imuul inim
(Mt 12:43-45)
24-25 Yesu isaav padi muul: “Ighaze avuvu samia ipul ŋgeu eta ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh izi ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina pa ineep pani ve ate izi. Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot, ve ighita tizaar ruum lolo, ve tigharaata le paghuna kat, 26 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat!” Yo 5:14; Hib 6:4+; 2Pe 2:20+
Poia to Maaron iza to sei?
27 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve liva eez to ineep ila ival tiina lolodi, imboob ila pani ighaze: “Liva to ipoop ghom ve igham payamyam payom, ye avaat tini iza pa poia to Maaron to iza toni.” Lu 1:28,42,48
28 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni, nene pale tinidi iza kat pa poia to Maaron to iza todi.” Mt 7:21; Lu 8:15; Yo 14:21; Yems 1:25
Yesu inim ghilalooŋ pa tamtoghon itaghon ŋgar to muuŋ Yona ighami
(Mt 12:38-42)
29 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tiketkeet tila to Yesu. Tovenen ye isaav padi ighaze: “Ndiran to aazne, samsamiadi kat. Pasa, tizuaria di tighaze le tighita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi, ghoro tighur ila. Ve mbeb ee moghon kat to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ padi. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa sawa to propet Yona. 30 Yona toman saveeŋ toni inim ghilalooŋ pa tamtoghon to Ninive. Tamtoghon Natu tovene paam. Pale inim ghilalooŋ pa ndiran to aazne. Yona 1:17, 2:10, 3:4
31 “Muuŋ, garawaat tidi (o kwin) to igham pooz pa taan suruvu to ineep ila pa daudau pughu ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ. 1King 10:1+; 2Sto 9:1+
32 “Yes Ninivea
tovene paam. Muuŋ, tilooŋ saveeŋ to Yona ivotia ne, ve rikia moghon tighilaal sosor todi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa ŋgar to Yona ighami, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, yes Ninivea pale timundig toman yam ndiran to aazne, ghoro tivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.” Yona 3:5+
Ghazooŋa ve ndoroom
(Mt 5:14-16, 6:22-23)
33 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale iŋgooza, ma ipakudi pa uur? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso ŋguruba igham ndug ighazooŋ pa yes to tilooŋ tila pa ruum. Mk 4:21; Lu 8:16; Pil 2:15+
34 Mataad, nene inimale lam to ineep ila anoŋaad. Pasa, taghita ghazooŋa pani. Tovenen ighaze matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. Eemoghon ighaze matam ipis, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron maau, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. 35 Tovenen upatum ghom. Pa vene, unumeer sorok ughaze ghazooŋa to Maaron ineep ila lolom wa. Eemoghon maau. Lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom sone. 36 Ighaze ndoroom rita ineep toman anoŋam pida eta maau, ve anoŋam isob itaghon ŋgar to ghazooŋa moghon, nene pale gabuam isob ipatooŋ ghazooŋa to Maaron inimale lam ŋguruba igham ndug ighazooŋ.”
Yesu iyaan ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40)
37 Yesu isavsaav, ve ŋgeu eez to tutuuŋ ighasoni ighaze yesuru tila ruum toni ve tighan. Tovenen tilooŋ tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ. 38 Ŋgeu tonowen ighita Yesu itaghon tutuuŋ todi to menuuŋ nimadi maau, ve igham aniiŋ ve ighan moghon. Tovenen ruŋa iza ve igham ŋgar naol. Mt 15:1+; Mk 7:1+
39 Tiina toit Yesu isaav pani ighaze: “Yam ndiran tutuuŋa animale tamtoghon to imen rubruub dige le iŋgalaaŋ kat. Eemoghon lolo, nene muun inepneep. Pasa, ŋgar to yam aghamgham di ila tamtoghon matadi, nene agharaat di le popoia kat. Eemoghon lolomim, nene ivon pa ŋgar to yubuuŋ ve ŋgar samsamia naol naol. Mk 7:4; Tit 1:15
40 Yam lemim ŋgar maau! Vena, Maaron ighur mbeb to tineep ghazooŋa moghon, ve ighur mbeb lolodi maau? 41 Eemoghon ighaze lolomim isamin yes mbolaaŋa ve arei mbeb tiam pida padi, nene pale ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ, ve mbeb eta irau igham gham asami ila Maaron mata maau. Is 58:6+; Lu 12:33; Yems 1:27
42 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Onoon, ndoor soroksorok to aghagharaat sur pani, nene matamim iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve aghamgham ndouŋ eŋaeŋa ila pa Maaron. Nene poia. Ŋgar tonenen, apuli malep. Eemoghon tutuuŋ to tintina kat ila Maaron mata, nene lolomim imaghmaagh padi. Tutuuŋ tovene: ‘Uŋgabiiz poian pataŋani to tamtoghon, ve ugharaata le deŋia,’ ve ‘Lolom pa Maaron.’ Tutuuŋ tovene, yam ataghon di paam, ghoro poia. Lo 6:5; Mika 6:8
43 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Pasa, sawa to yam alooŋ ala rumai, aghaze le aneep ila watiiŋ popoiadi moghon to tighur di pa yes to izadi tintina. Ve ighaze alaagh ila maran ate, aghaze tamtoghon tighita gham, ve tisavia saveeŋ popoia payam inimale pakuruuŋ gham. Lu 14:7, 20:46
44 Onoon kat, yam akaria taumim wa! Yam animale naal§
to tamtoghon tiwatag di maau, tovenen tighaze pa ndug poia moghon ve tilaghlaagh izala poghodi.”
45 Ghoro ŋgeu ŋgara eez to tutuuŋ, imundig ve ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to yom upiyaava, nene inimale yom uveleg ghei paam!”
46 Yesu isaav pani ighaze: “Yam ŋgara to tutuuŋ paam, akaria taumim wa! Pasa, yam aseeŋ Maaron tutuuŋ toni pa tutuuŋ naol itaghon taumim ŋgar tiam. Tauto agham pataŋani naol pa tamtoghon tinimale ai posaaŋ tintina to ipataŋan kat pa badooŋ di. Eemoghon yam auul di rita pa badooŋ di maau. Mbaŋ 15:10; Ga 5:1
47-48 “Yam akaria taumim wa! Agham ŋgar pa yes propeta to muuŋ nditimbumim tighur koi padi ve tirab di timatmaat. Ndiran tonowen to aazne yam agharaat naal todi poghodi le paghunadi kat. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam paam ayok pa ŋgar samsamia to nditimbumim tigham di aghaze nene ŋgar poia. Mbaŋ 7:51+
49 Pughu tonene, to Maaron ivotia ŋgar toni ighaze: ‘You pale nambaaŋ yes propeta toman mbaŋooŋa tiou tila pa ndiran tonowen. Eemoghon yes pale tighur koi padi, ve tirab pida timatmaat, ve tighur pataŋani naol pa pida, ve tinaan di itaghon ndug ndug ve tila.’ 50-51 Tovenen atia to pale iza to tamtoghon to aazne, nene pale tiina kat. Pasa, propeta tisob to tamtoghon tirab di timatmaat, siŋ todi atia pale iza to tamtoghon to aazne. You nasaav payam kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan, inim mateeŋ to Abel, ve itaghoni taghoni inim le mateeŋ to propet Sakaria to ineep ila Rumai Tiina lolo igharau artaal ve tirabi imaat ne, tamtoghon to aazne siŋ todi pale imaliŋ inimale yatuuŋ siŋ to yes tisob tonowen. Mbnp 4:8; 2Sto 24:20+
52 “Yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Pasa, ki to ikaak ataam pa tamtoghon leso tiwatag katin Maaron, yam aŋguaaza padi. Yam taumim alooŋ ala maau. Ve yes to tizuaria di tighaze tiwatag katin Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene yam aponpoon ataam padi.”
53-54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob ghoro imundig ve ivot ila pumuri. Ndiran tutuuŋa toman yes ŋgara to tutuuŋ tonenen atedi yabyab kat pani. Tovenen sawa tonenen ve ila, tinoknok ghasoniiŋi pa mbeb naol naol, ve tisasaŋan. Tighaze ye isavia saveeŋ eta isosor, ghoro inim le pughu pa tikisi.
* 11:3 Saveeŋ tonene isaav pa aniiŋ moghon maau. Aniiŋ ilup mbeb naol to iuul ghiit pa nepooŋ toit. Tovenen sa mbeb to aazne tambool pani, nene tasuŋ Maaron pani, leso iuul ghiit pa mbeb tonenen. 11:4 Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Upul ghei nitap pa tovaaŋ malep.” 11:32 Ninive, nene ndug tiina to yes Asiria. Yes Ninivea, Yuda maau, ve tiwatag Maaron maau. Ival tiina irau ndug ndug timatughez padi pasa, ndaaba todi lolodi isamin tamtoghon maau, ve tighurghur pataŋani naol padi. § 11:44 Yes Yuda tighita tighaze mateeŋa inadi, nene ndug samia to igham di tisami ila Maaron mata. Tovenen lolodi pa tigharau ndug tovene maau.