20
Yes daba tighason Yesu pa sei to ighuri pa uraat toni
(Mt 21:23-27; Mk 11:27-33)
Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho, ve ivotia varu poia padi. Tovenen yes daba to watooŋrau, toman ŋgara pida to tutuuŋ ve pooza pida tilup di ve tila tivot toni, ve tighasoni tighaze: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?” Yo 2:18; Mbaŋ 4:7
Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?”
Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’ Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ nene pale ival tiina tonene tisob timundig ve tirab ghiit pa yaam. Pasa, yes tighur ila ariaŋa tighaze: Yoan, ye propet to Maaron.” Mt 14:5; Lu 7:26
Tovenen yes tisaav pa Yesu tighaze tikankaan pa Yoan uraat toni pughu. Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou tonene ne maau.”
Saveeŋ palelaaŋ to uraata samsamiadi to tiŋgin uum vaen
(Mt 21:33-46; Mk 12:1-12)
Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa ival tiina ighaze:
“Sawa eez, ŋgeu eez igharaat taan toni, ve ivazog vaen ila.*
Ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite. Mbo 80:8+; Is 5:1+
10 Ineep tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni eez ila to yes uraata tonowen. Leso iŋgig di, ve igham vaen anoŋa pida to tighuri pa uum tau. Eemoghon sawa to mbesooŋa tonowen ila peria todi, yes timundig ve tirabi, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila. 11 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite ila. Eemoghon ye paam, tirabi, tipamayaŋini, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila. 12 Ghoro uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite inim tol pani ana ila. Ye paam, tirab katini le ighun siŋ, ve tizuruni imuul ila.
13 “Muri ghoro, uum tau isaav ighaze: ‘Wai, nene pale nagham vena? You pale nambaaŋ taug natug to lolog pani kat ne ila. Ighaze ye ila, avaat pale tiroron pani, ve tilooŋ aliŋa.’
14 “Tovenen imbaaŋ tau natu ila. Eemoghon sawa to uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita! Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’ 15 Tovenen tila tikisi, tiweua ivot ila saguan pa uum vaen, ve tirabi imaat.” Hib 13:12
Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Pale uum vaen tau igham vena pa yes uraata tonowen? 16 Ye pale inim, ve irab di tisob timatmaat, ve ighur uum vaen toni ila ndiran pida nimadi, leso tiŋgin poiani.”
Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Wai, usaav vene malep!” Mbaŋ 13:46, 28:28
17 Yesu mata ila padi, ve isaav ighaze: “Nene pale vena pa Maaron aliŋa waaro eez to timbooda? Isaav ighaze:
‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.’ Mbo 118:22
18 Tamtoghon tisob to ighaze titap ve tirab taudi izala yaam tonowen, nene pale tuadi ipolpol. Ve ighaze yaam tonenen itap izala tamtoghon eta pogho, nene pale imbiriis le ŋeneŋ ŋeneŋia.” Is 8:14+; Dan 2:34+
19 Ŋgara pida to tutuuŋ, toman yes daba to watooŋrau tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina, tauto tipuli ineep.
Ghasoniiŋ to piyavooŋ takes ila pa kinik tiina to Rom
(Mt 22:15-22; Mk 12:13-17)
20 Yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tonenen matadi ilala pa Yesu. Tauto timbaaŋ ndiran pida, leso tindaŋgati. Ndiran tonowen titoom tighaze lolodi pa taghoniiŋ ŋgar deŋia, ve tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Eemoghon maau. Yes tila pa titombaana pa savsaveeŋ. Ighaze ipiyaav saveeŋ sosori eta, ghoro inim pughu pa tikisi, ve tighuri ila gavana to Rom nima. 21 Tovenen tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Saveeŋ tiom toman ŋgar isob to yom upatoot tamtoghon pani, nene deŋia moghon. Ve ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. Ve ighaze upatoot tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob, nene onoon moghon. 22 Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
23 Eemoghon Yesu iwatag kaarom todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: 24 “Yaam to tapiyaava pa takes ne, apatooŋ eta ve naghita. Laak, sei anunu ve iza tonene?”
Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.”
25 Yesu isaav padi muul ighaze: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.” Mbnp 1:27; Ro 13:7; 1Pe 2:17
26 Tovenen yes titoova pa titombaana pa savsaveeŋ, leso ipiyaav saveeŋ sosori eta ila ival tiina matadi. Eemoghon tiraua maau. Tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani ve neneeŋadi.
Ghasoniiŋ pa mundigiiŋ to yes mateeŋa
(Mt 22:23-33; Mk 12:18-27)
27 Yes Sadusi tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Tovenen Sadusi pida tila to Yesu, ve tighasoni tighaze: Mbaŋ 23:8
28 “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose imbood tutuuŋ pait tovene: Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau, ve tamoot imaat, nene tazi eta irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni. Lo 25:5
29 “Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tinepneep. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau, ve imaat. 30 Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. 31 Ghoro tazidi ite to inim tol padi, ana igham naar tonenen ve ivaii. Tighamgham tovene, le yes liim ve ru tivai liva ee moghon tonenen, ve tisob timaat. Ve ledi ndinatudi maau. 32 Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat. 33 Laak, sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.”
34 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamtoghon to sawa tonene tivaivai. 35-36 Eemoghon sawa paghu to pale ivot muri, yes to Maaron ighita di ighaze yes popoiadi irau to ipamundigin di pa mateeŋ, nene pale tivai muul maau. Pasa, irau timaat muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela. Ndiran tovene, mundigiiŋ todi pale ipatooŋ di ighaze yes tinim Maaron ndinatu. 1Kor 15:42+
37 Ve mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasa, sawa to Maaron ivot toni inimale yab ighanghan ila ai kainaŋen duba, ye iwaat Ŋgeu Tiina ighaze ye Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop. Igham 3:6
38 Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar. Ve ye tau to inim pughu pa nepooŋ to tamtoghon tisob.” Mbnp 2:7; Yo 1:3-4; Ro 14:8+; 1Kor 8:6
39 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ tiom deŋia moghon.”
40 Tovenen sawa tonenen ve ila, tamtoghon tighason Yesu pa mbeb eta muul maau. Pasa, timatughez pa saveeŋ toni.
Ighaze Mesia ivot ila siŋ to kinik David, pale iza irau ilib pa David vena?
(Mt 22:41-46; Mk 12:35-37)
41 Ghoro Yesu ana ighason di ighaze: “Pughu vena to tighaze Mesia pale ivot ila siŋ to kinik David? 42 Pasa muuŋ, David imbood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighaze:
‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan,
43 le irau natatan koiamŋa, ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’ Mbo 110:1; Mbaŋ 2:34+; Hib 1:13
44 Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?”§
Yesu iveivei pa tamtoghon pa ŋgar pakuruuŋ to yes ŋgara to tutuuŋ
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40; Yo 11:37-54)
45 Ival tiina tinepneep, ve tilooŋ Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: 46 “Apatum gham pa yes ŋgara to tutuuŋ. Yes tighaze tindud di pa nonogiiŋa mamala, ve tilaagh taghon maran ate. Leso tamtoghon tighita di ve tisavia saveeŋ popoia pa tipakur di. Ve ighaze tilooŋ tila rumai, ma tila pa ghanghaniiŋ, nene tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. 47 Yes tiwatombanon ndinaara ve tigham ruum todi toman mbeb todi to naol ne tinim ledi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ todi le mala kat. Leso tamtoghon tighita di tighaze yes ndiran patabuaŋa. Tovenen atia to pale iza todi, nene tiina le tiina kat.”
* 20:9 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 21:33. 20:25 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:21. 20:37 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:32. § 20:44 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:45.