8
Ndiliva pida tilaghlaagh toman Yesu ve tiuluuli
Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh irau ndug tintina ve geegeu, ve ivovotia varu poia pa pooz to Maaron. Taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru, toman ndiliva pida tilaagh tomani. Ndiliva tonowen, muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi tighau padi ve igharaat di pa moroghooŋ todi. Todi eez, nene Maria to ndug Magdala. Muuŋ, Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani. Ve Yoana to azuwa Kuza iŋgin uraat pida to Erod, ve Susana, toman ndiliva pida paam. Yes tiuluul Yesu toman taghoniiŋa toni pa adi aniiŋ ve mbeb pida paam. Mt 27:55
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv
(Mt 13:1-9; Mk 4:1-9)
Sawa eez, ival tiina kat to ndug ndug tikeet tila to Yesu, ve ye isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze:
“Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen tamtoghon tivazag di, ve man tiroov tila ve tighan suvun di. Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. Eemoghon mala maau rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, taan tonowen lolo mamaasa. Ya maau. Ve uuv pida, titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le timatmaat. Eemoghon uuv pida titaptap tizala taan poia. Tovenen titub pooi tiza, ve tisob anoŋadi katindi irau tamoot liim (100).”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ghoro isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
Pughu to Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ
(Mt 13:10-17; Mk 4:10-12)
Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighasoni pa pughu.
10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham, ve ipaghazoŋan pooz toni ŋgara le ighazooŋ payam. Ve tamtoghon pida, yes tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.]
‘Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau.
Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau.’ ” Is 6:9+; Mbaŋ 28:26; Ro 11:8
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv pughu
(Mt 13:18-23; Mk 4:13-20)
11 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ palelaaŋ tonene, pughu tovene: Wit uve, nene iza to Maaron saveeŋ toni. 1Pe 1:23
12 Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi. Pa vene, tighur ila to Maaron ve igham mulin di. 13 Ve uuv pida to titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve tighami toman lolodi poia kat. Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tighur ila sawa tuku moghon, ve ighaze tovaaŋ eta ivot padi, nene rikia moghon titap, ve tipul muridi pa Maaron. 14 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon pataŋani naol to taan nepooŋa, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi, nene ighur anoŋa eta ivot maau. Yes tinimale uuv to itub iza, eemoghon anoŋa imatu maau. 1Tim 6:9+,17; 2Tim 4:10
15 Ve uuv pida to titap tizala taan poia, nene iza to yes to ŋgar todi poia, ve lolodi ee moghon ila pa Maaron. Tovenen tilooŋ saveeŋ toni, ve tikisi ariaŋa ila lolodi, ve ghurla todi ighurghur anoŋa popoia.” Hib 10:36; Yems 1:25
Saveeŋ palelaaŋ to lam
(Mt 5:14-16; Mk 4:21-25)
16 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale ipakudi pa oon, ma izeeva ila watiŋ samba? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso iyaryaar pa yes to tilooŋ tila ruum lolo. Mt 5:15; Lu 11:33
17 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivotia di le tighazooŋ. Ve ŋgar to yoŋgaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ, ve ival tiina tiwatagi. Mt 10:26; Lu 12:2
18 Tovenen aghur taliŋamim ve agham ŋgar pooi pa saveeŋ to aloŋlooŋa ne. Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli, ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta inumeer sorok ighaze ye iwatag Maaron aliŋa, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.” Mt 13:12, 25:29
Yesu tina ve nditazi
(Mt 12:46-50; Mk 3:31-35)
19 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tighaze tighita. Eemoghon ival tiina tiluvuti ve tipoon di. 20 Tovenen tipaes pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.”
21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ ve nditazig, nene yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni.” Yo 15:14+; Ro 8:29; Hib 2:11+
Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat
(Mt 8:23-27; Mk 4:35-41)
22 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ, ve isaav padi ighaze: “Yo, tala tavool pa ya naliu paŋa ite.” Tovenen tivot tila. 23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le lolo imaagh kat. Mala maau ve yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo, le rismoghon timarub ve tilaledi.
24 Tovenen taghoniiŋa toni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, Tiina, umundig lak! Paam tamarub ve talaleed tonene!” Yesu imundig ve isaav ariaŋa pa yaghur ve dibom inimale yanooŋ di, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi. 25 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ghurla tiam ineep sine?”
Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di ve ŋgar todi isob. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliŋa ve titaghoni?” Mbo 65:7, 89:9, 107:29
Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez izi ndug Gerasa
(Mt 8:28-34; Mk 5:1-20)
26 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite. 27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋgeu eez to ndug tonowen ilaagh iŋarua ila. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva le ŋgar toni iwaghamgham kat. Tovenen muuŋ ve inim, ye indudi pa uli eta maau. Ilaghlaagh tini ŋginiŋa. Ve ineep ila ruum eta maau. Inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa.
28-29 Ye ighita Yesu, le iyak samia, ve itap izi Yesu nagho. Yesu isaav ariaŋa pa avuvu samia to izeev ŋgeu tonowen ighaze ipuli ve ighau ila. Eemoghon ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Aii Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom. Ughur yabyabuuŋ payou malep!” Ŋgeu tonenen, sawa naol to avuvu samia tonowen imundig pani, tamtoghon titoova pa tikaui pa ravraav toman sen. Leso ineep le ate izi. Eemoghon mbeb eta irau ikisi maau. Ye ikuup motmotin ravraav ve sen tonenen tizi, ve avuvu samia ipamundigini, ve ighau ila pa ndug balim muul.
30 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?”
Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag ‘Legion’*
(o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” Ye isaav tovene pasa, avuvu samsamiadi to tizeeva, yes ival kat. 31 Ghoro titaŋ roran Yesu muul tighaze indiir di tila tineep saambu samia to le pughu maau ne malep. Syg 9:2, 20:1-3
32 Ndug tonowen, ŋgai ketooŋ tiina eez tinepneep ila lolooz dige ve tighanghan. Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze iyok padi, leso tizeev di tilooŋ tila ŋgai tonowen lolodi. 33 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila, le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro ŋgai tonowen tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyaat tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat.
34 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi ndug todi ve ndug pida to tigharau di ne paam. 35 Tovenen tamtoghon tisob tikeet tila tighaze tighita mbeb to ivot ne. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ŋgar toni poia ivot wa. Ye indudi pa nonogiiŋa eez, ve mbole izi igharau Yesu aghe. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di.
36 Ghoro yes to tighita mbeb to ivot ne tipaes pa ival tiina pa ataam to Yesu igharaat ŋgeu tonenen, ve indiir avuvu samsamiadi tighau pani. 37 Ival tiina to ndug Gerasa ve ndug pida to tineep tigharau, tilooŋ paesiiŋ todi tonenen, le matughezaaŋ tiina kat igham di. Tovenen tighason Yesu tighaze ipul di, ve ila pa ndug ite paam. Tovenen Yesu toman taghoniiŋa toni tipul di, ve tiza waaŋ todi tighaze timuul tila.
38 Ve ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ye inim ve ighason Yesu ariaŋa ighaze iyok pani, ve yesŋa tila. Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze: 39 “Umuul ula pa ndug tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom.” Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu le irau ndug.
Yesu igharaat liva eez, ve ipamundigin Yairus natu liva pa mateeŋ
(Mt 9:18-26; Mk 5:21-43)
40 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa to papazogi tineep pani. Ival tiina tineep tonowe ve tisasaŋani. Tovenen tighita inim peria, ve tighami toman lolodi poia. 41 Mala maau ve daba eez to iŋgin rumai todi ne, inim ivot todi paam. Iza Yairus. Ye iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze yesuru tila ruum toni. 42 Pasa, natu liva imorooŋ le ighaze imaat. Ye natu liva ee moghon kat. Ve ndaman toni irau saaŋgul ve ru.
Tovenen Yesu itaghoni ve tila. Tilaagh tila, ve ival tiina titaghon di, ve tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam. 43 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Ye ipul yaam toni isob pa gholiiŋ yes uraata to gharatooŋ moroghooŋa. Eemoghon eta irau iuuli maau. 44 Ye itaghon Yesu, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni avo dige. Rikia moghon siŋ imot pani, ve tini poia muul.
45 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Ai, sei ikis ghou?”
Yes tisob tipamuul aliŋa tighaze: “Yei maau.”
Ve Petrus isaav pani ighaze: “Tiina, ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Tauto eta avaat igiriŋ ghom.”
46 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Todi eta avaat ikis ghou. Pasa, nayamaan taug naghaze tapirig to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa.”
47 Liva tonowen ighilaal ighaze ye irau iŋgooz tau muul maau. Tovenen matughezaaŋ ighami le tini irur, ve ila itap izi Yesu nagho. Ghoro ivotia pughu to ye ikis Yesu, ila ival tiina tonowen matadi. Ve ipaes padi paam pa Yesu tapiri to iuuli le rikia moghon moroghooŋ toni isob. 48 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.”
49 Yesu isavsaav sone, ve ŋgeu eez ineep Yairus ruum toni ve inim, ve ipaes pa Yairus ighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim malep. Pasa, natum liva imaat wa.”
50 Yesu ilooŋ saveeŋ tonenen, ve isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa, ghoro natum liva imundig muul.”
51 Tila peria ruum, ve Yesu iŋgalsekin tamtoghon ighaze eta ilooŋ ila ruum lolo toman di malep. Ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, toman liva kainaŋen tama ve tina, ve yes moghon tilooŋ tila. 52 Sawa tonenen, ival tiina to tineep pumuri, titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina. Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Yam ataŋ malep. Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.” Yo 11:11+
53 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Pasa, yes tiwatag: Liva kainaŋen imaat wa. 54 Eemoghon Yesu ila ikis nima, ve isaav pani toman aliŋa tiina ighaze: “Liva kainaŋen, umundig!” Yo 11:43+
55 Rikia moghon liva kainaŋen avuvu imuul inim, ve imundig. Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Agham a aniiŋ inim ve ighan.” 56 Liva kainaŋen tina ve tama tighita mbeb gharatooŋa tonenen le ŋgar todi isob. Ve Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb to ivot ne varu pa tamtoghon eta malep. Lu 5:14
* 8:30 Ndaaba rouŋ eez to irau tamtoghon 6000, nene yes Roma tiwaat di tighaze ‘Legion.’