13
Yesu isaav pa rewaaŋ Rumai Tiina to Yerusalem
(Mt 24:1-2; Lu 21:5-6)
Yesu ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ughita. Tirei katin rumai tonowen pa yaam tintina to ŋgeretuŋadi popoia kat! Ve ruum pida to tiyoon tigharau we paam, paghunadi kat.”
Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Ughita ruum tintina tonowen? You nasaav payom: Muri pale tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.” Lu 19:44
Pataŋani naol pale tivot muuŋ, ghoro tireu Rumai Tiina izi
(Mt 10:17-22, 24:3-14; Lu 21:7-19)
Yes tilaagh tizala lolooz Oliv, ghoro Yesu mbole izi tonowen, ve mata ila pa Rumai Tiina to iyondyood we. Petrus, Yakobus, Yoan, ve Andreas tila toni, ve yes moghon tineep tomani, ghoro tisaav pani tighaze: “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ to usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, pale ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve ighaze sawa to mbeb tonenen igharau, pale sa mbeb inim ghilalooŋ pani?”
Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham. Pa vene, tamtoghon eta iweu gham, ve apul ataam tiou. Ep 4:14; 2Tes 2:1+; 1Yo 4:1
Pasa, muri tamtoghon naol pale tinim ve tiwaat sorokin izag, ve tighaze: ‘Ŋgeu to yam asasaŋani, nene taug tonene.’ Ve tamtoghon katindi pale tighur ila kaarom todi tonowen, ve tipul ataam tiou. Mbaŋ 5:36+; 1Yo 2:18
“Ighaze yam alooŋ malmal tintina varudi, ma alooŋ saveeŋ yaghur tighaze malmal tintina pale tivot, yam asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone. Tovenen ndug tintina pale tigham malmal pa ndug tintina pida. Ve kinik pida pale tigham malmal pa kinik to ndug pida. Ve yoŋgyoog pale itok taan, ve pitool ivot izi ndug pida. Pataŋani naol tonenen, nene tinimale yabyabuuŋ to ndiliva tiyamaana muuŋ, ghoro tipoop.*
Tamtoghon pale tighur pataŋani pa yes to titaghon Yesu
“Apatum gham. Pasa, yes Yuda pale tipayoon gham pa savsaveeŋ ila daba todi matadi, ve tilos gham ilooŋ ila rumai todi. Mbaŋ 4:1+, 5:17+, 22:30+
Ve ndug ndug to tighur koi payou, pale tipayoon gham paam pa savsaveeŋ ila yes daba to taan ve kinik matadi. Pasa, yam ataghon ghou. Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou ila yes pooza tonowen matadi. Mbaŋ 16:19, 25:23+
10 Ve varu poia, pale tivotia irau ndug tisob itaghon Maaron ŋgar toni. Le isob, ghoro taan sawa ivot.
11 “Ighaze tikis gham ve tighur gham ila yes daba nimadi pa savsaveeŋ, yam lolomim imbumbu, ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa asavia padi malep. Sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, sa ŋgar to ighaze ivot payam, yam asavia moghon. Pasa, Maaron tau pale ipatooŋ gham pa sa saveeŋ to ye ighaze yam asavia. Tovenen yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tiam maau. Avuvu Patabuaŋ tau pale ivotia aliŋa ila yam avomim. Mt 10:19-20; Lu 12:11+
12 “Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tighur toŋvetaz todi ila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. Ve ndolman pale tigham ŋgar raraate moghon pa ndinatudi. Ve ndipain pale tighur koi pa nditamandi ve nditinandi paam, ve tighur di tila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. 13 Ival tisob pale tighur koi payam. Pasa, yam avotia you izag, ve ataghon ghou. Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa ve ikis ghurla toni tuŋia le irau sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi.” Yo 15:18,20; Syg 2:7,11, 3:5
Pataŋani tiina kat pale ivot pa Yerusalem
(Mt 24:15-28; Lu 21:20-24)
14 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita tamtoghon tipayoon mbeb samia kat ilooŋ ila ndug patabuaŋ pa tiwaghamuni. Ndug tonowen, mbeb tovene irau ilooŋ ila maau. Eemoghon pale tipayoonda iza iyoon tonowen, ghoro tipul ndug tonowen ineeple. (Yom sei to uwaat saveeŋ tonene, ugham ŋgar pani pooi.) Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau rikia moghon tighau tizala pa lolooz. Dan 9:27, 11:31, 12:11
15 Tovenen ighaze ŋgeu eta ineep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we,
nene irau imuul izila ruum lolo ve igham mbeb toni eta ne maau. Izi ve ighau malmali ila. Lu 17:31
16 Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tonenen ivot, ye paam. Irau imuul ila igham nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau. Ighau malmali ila. 17 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi, ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ. 18 Tovenen yam asuŋ Maaron. Leso ighur pataŋani tonenen ila sawa to ndug yauŋa sob, ve ighur soso payam pa aghau. 19 Pasa, pataŋani to sawa tonenen, pale tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan ve inim aazne, pataŋani tovene ivot pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau. Dan 12:1; Yoel 2:2
20 Ighaze Maaron iŋgoor sawa to pataŋani tonenen tuku maau, nene irau tamtoghon eta ineep maau. Tisob tilaledi. Eemoghon ye igham ŋgar pa yes to ye tau isia di tinim le ne. Tauto iŋgoor sawa tonenen inim tuku wa.
21 “Sawa tonenen, ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: ‘Aghita. Mesia tau tonene!’ ma isaav ighaze: ‘Ye ineep nowe!’ yam aghur ila saveeŋ toni malep. 2Tes 2:1+
22 Pasa, ndiran kaaromŋa pale timundig, ve pida titoom tighaze yes Mesia. Ve pida pale titoom tighaze yes propeta to tivotia Maaron aliŋa. Ve yes pale tigham mbeb gharatooŋadi toman ghilalooŋ pida tivot paam. Leso tiweu tamtoghon ve tipul ataam to Maaron. Yes to Maaron isia di tinim le ne paam. Ndiran kaaromŋa tonowen pale titoova pa tiweu di, leso tipul ataam to Maaron. Lo 13:1+; 2Tes 2:9+; Syg 13:13
23 “Alooŋ. Mbeb naol tonene tivot sone, ve you nasavia di payam pataghaaŋ. Tovenen apatum gham.
Mulaaŋ to Tamtoghon Natu
(Mt 24:29-31; Lu 21:25-28)
24 “Ighaze pataŋani to sawa tonenen tivotaar le isob, nene pale ndag ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom. Ve kaiyo paam, pale ighaaz muul maau. 25 Pitum to sambam paroŋania pale tipul inadi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina ne le tirur. 26 Ghoro tamtoghon matadi izala, ve tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat. Dan 7:13; 1Tes 4:16+; Syg 1:7
27 Ve ye pale imbaaŋ aŋela toni tila tirau taan dige paaŋ. Leso tiyou yes to ye isia di tinim le, ve tigham di tila toni. Pale tila pa rag pughu, daudau pughu, yavaar pughu, ve kagu pughu.”
Saveeŋ palelaaŋ to ai fik
(Mt 24:32-35; Lu 21:29-33)
28 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighaze boga mbiti, ve sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot. 29 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze yam aghita mbeb naol tonene tivotvot, ghoro awatag aghaze: Sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene inim igharau wa, inimale tamtoghon to iyoon ila ataam avo. 30 You nasaav payam kat: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonowen tisob tivotaar. 31 Sambam paroŋania ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.” Mbo 102:25+, 119:89; Mt 5:18
Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene tamtoghon eta iwatagi maau
(Mt 24:36-44; Lu 12:40)
32 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene tamtoghon eta iwatagi maau, aŋela to tineep izi sambam we tiwatagi maau, ve Natu paam, iwatagi maau. Tama Maaron moghon, to iwatagi. Mbaŋ 1:7; 1Tes 5:1+
Tapamaat ariaŋa ve tagham uraat to Maaron ighuri inim nimaad
33 “Tovenen apatum gham ve apamaat ariaŋa. Pasa, sawa tonenen, yam awatagi maau. 34 Pale ivot inimale ŋgeu eez to ighaze imundig ve ila pa ndug mala. Tovenen ighur uraat irau mbesooŋa toni, ve ipul ruum toman mbeb toni pida ila nimadi, leso tiŋgin di. Ve isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ataam ne ighaze ighur mata pani ve isaŋani. Ighur uraat padi le isob, ghoro ipul di, ve ila. Mt 25:14; Lu 12:35+
35 “Tovenen you nasaav payam. Apamaat ariaŋa. Pasa, sawa kat to ruum tau mulaaŋ toni, yam awatagi maau. Pale ilat pa rabrab kat, ma mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ma mboŋmaagh kat, nene yam awatagi maau. 36 Tovenen yam apamaat ariaŋa. Pa vene, aghengheen, ve ye ilat ve ikarmotin gham. 37 Tovenen saveeŋ to you nasavia payam, nene ila pa ival tisob paam: Apamaat ariaŋa.”
* 13:8 Yes Yuda tighur ila tighaze: Pataŋani naol pale tivot muuŋ itaghon Maaron ŋgar toni, ghoro Mesia inim ve igham nepooŋ poia ivot. 13:15 Yes Yuda, ruum todi poghodi babaŋadi. Tovenen tirourou tonowe inimale iit tarourou ila patar.