16
Yesu imundig pa mateeŋ
(Mt 28:1-8; Lu 24:1-12; Yo 20:1-10)
Umbom patabuaŋ isob, ghoro Maria to Magdala yesuru Maria ite to Yakobus tina, ve Salome, yes tol tila tighol naunauŋ toman ŋgoreeŋ to vuzi poia ne tighaze tighami tila, ve tiliŋi izala Yesu paatu. Tovenen ndag to imuuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh to ndag ghara iza, ve yes tol timundig ve tila pa naal to Yesu. Tilaghlaagh tila, ve tiwasavon di tighaze: “Sei pale iuul ghiit, ve ipatambulin yaam tiina ighau pa naal avo?” Tila tivot, ve matadi ila le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa dige wa. Tovenen ndiliva tonowen tilooŋ tila naal lolo, le tighita ŋgeu paghu eez mbole izi dige ila pa nimadi waan. Ye indudi pa nonogiiŋa pisosooŋa. Yes tighita, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob.
Ŋgeu tonowen isaav padi ighaze: “Yam agham ŋgar naol malep. You nawatag: Yam anim aghaze aghita Yesu to Nasaret to tirabi izala ai pambarooŋ ne paatu. Eemoghon ye ineep sualen muul maau. Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa! Aghita ina to tighur paatu igheen ila. Alooŋ. Yam ala ve apaesia mbeb tonene varu pa taghoniiŋa toni. Ve matamim iŋgal Petrus, ve apaes pani paam. Asaav padi aghaze: Yesu pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, ghoro aghita izi tonowe itaghon saveeŋ to muuŋ ye isavia payam.”
Ye isavsaav padi le isob, ghoro ndiliva tonenen tipul naal, ve tivot tila pumuri, ve tighau tila toman matughezaaŋ tiina. Pasa, mbeb to ivot padi, nene igham di ruŋadi iza le ŋgar todi isob. Tovenen tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta maau.*
Maria to Magdala ighita Yesu
(Mt 28:9-10; Yo 20:11-18)
Ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen (Sande), mboŋmaagh kat, ve Yesu imundig pa mateeŋ. Ghoro ila ivot to Maria to Magdala muuŋ. Ye liva to muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani. Lu 8:2
10 Maria ighita le isob, ghoro ila ipaes pa yes to muuŋ tilaghlaagh toman Yesu. Pasa, yes tineep toman lolodi ipataŋan ve titaŋtaŋ pani sone. 11 Ye isaav padi ighaze: “Yesu, imundig pa mateeŋ, ve ineep mata iyaryaar. You naghita pa taug matag kat.” Eemoghon yes tighur ila saveeŋ toni maau.
Taghoniiŋa ru tighita Yesu izi ataam luvuŋa
(Lu 24:13-35)
12 Muri ghoro, taghoniiŋa ru to Yesu tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, ve Yesu ivot todi. Eemoghon tighilaala rikia maau. Pasa, nagho itoora ite ris. 13 Sawa to tighilaala, timuul tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa taghoniiŋa toni pida. Eemoghon saveeŋ todi paam, nditadi tighur ila maau.
Yesu ivot to taghoniiŋa toni
(Yo 20:26-31)
14 Muri ghoro, taghoniiŋa toni saaŋgul ve eez (11) tilup di pa ghanghaniiŋ ve tinepneep. Mala maau ve Yesu tau ivot todi, ve iyaan di. Pasa, ye imundig pa mateeŋ, ve tamtoghon pida tighita ve tisavia varu padi wa. Eemoghon ŋgar todi iyaryaaŋ, ve tighur ila maau. 1Kor 15:5+
Yesu ighur uraat pa taghoniiŋa toni
(Mt 28:18-20; Lu 24:44-49; Mbaŋ 1:6-8)
15 Ve Yesu isaav padi ighaze: “Ala irau ndug tisob, ve avotia varu poia pa tamtoghon tisob to taan. Mt 28:19; Mbaŋ 1:8; Kol 1:23
16 Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou ve igham ya, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi. Eemoghon yes to tighur ila maau, nene pale Maaron ighur atia padi ve tilaledi. Yo 3:18,36; Mbaŋ 2:38; Ro 10:9
17 Yes to tighur inim tiou, nene pale nagham ledi tapiridi to tigham mbeb gharatooŋadi tivot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur inim tiou. Mbeb tovene: Pale tindiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon ila you izag, ve tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi to tiwatagi maau. Mbaŋ 2:6+, 5:16, 8:7, 10:46; 1Kor 12:9+,28
18 Ve ighaze tikis moot samia eta, ma tighun mbeb lili eta, nene pale iwaghamun di maau. Ve ighaze tighur nimadi izala moroghooŋa poghodi, ve tighason Maaron pa iuul di, ye pale igham di tinidi popoia muul.” Lu 10:19; Mbaŋ 3:7+, 28:3+; Yems 5:14+
Yesu izala pa sambam
(Lu 24:50-53; Mbaŋ 1:9-11)
19 Tiina toit Yesu isavsaav pa taghoniiŋa toni le isob, ghoro Tama Maaron ighami imuul iza ila pa sambam, ve mbole izi ila ye nima waan. Mbo 110:1; Mbaŋ 2:33+, 7:55; Ro 8:34; Hib 1:3
20 Ghoro taghoniiŋa toni tila tivotia varu poia irau ndug tisob. Ve Tiina toit ineep toman di pa uraat todi, ve igham mbeb gharatooŋadi pida tivot ila nimadi. Tauto ipariaaŋ saveeŋ todi, ve tamtoghon tighur ila tighaze saveeŋ tonenen, nene saveeŋ onoon. Mbaŋ 4:29, 14:3; Hib 2:3
* 16:8 Ndiran ŋgara katindi tighaze saveeŋ to Markus imbooda, inim imuul waaro 8 moghon. Eemoghon muri, tiseeŋ varu poia to Markus pa saveeŋ pida itaghon varu poia to Matayu ve Lukas. Saveeŋ tonowen to aazne ineep ila waaro 9 ila imuul waaro 20. Ve buk muŋginadi pida, saveeŋ waaro ite ipasob varu poia to Markus. Saveeŋ tovene: “Ndiliva tonenen timuul tila, ve tipaesia saveeŋ isob to aŋela isavia padi ne pa Petrus toman yes to tineep tomani. Muri ghoro, Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni tila pa tivotia saveeŋ patabuaŋ to Maaron irau ndug tisob. Yes to tineep ila pa ndag iza, ve yes to tineep ila pa ndag izila ne paam. Leso tiwatag ataam to Maaron igham mulin di, ve tineep matadi iyaryaar le alok. Saveeŋ toni tonenen irau isob ne maau. Ineep le alok.”