9
Yesu ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ
(Mt 17:1-13; Lu 9:28-36)
Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.”* Mt 16:28; Lu 9:27
Mboŋ liim ve eez inim ila, ghoro Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez to daba izala kat. Leso eŋgendi tineep. Tinepneep tonowe, ve Yesu nagho itoora ila yes tol matadi. Ve nonogiiŋa toni paam, ipisosooŋ kat ve isul tiina. Tamtoghon eta to taan irau igham uli ipisosooŋ kat tovene ne maau. Tinepneep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot ve tisavsaav toman Yesu.
Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia?” Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok. Pasa, toman ndita ru timatughez kat. Mala maau ve yaghur tae izi le ikau di. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan you taug Natug to lolog pani kat. Alooŋ aliŋa ve ataghoni!” Igham 40:34+; Mt 3:17; 2Pe 1:17+
Rikia moghon taghoniiŋa toni matadi ines, ve tighita tamtoghon eta muul maau. Yesu eŋgeni moghon.
Yes tipul lolooz, ve sawa to tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze mbeb to tighita izala lolooz, tivotia pa tamtoghon rikia malep. Ineep todi moghon, le sawa to Tamtoghon Natu imundig pa mateeŋ, ghoro tisavia. 10 Tovenen mbeb tonenen ineep to taudi moghon. Eemoghon tigham ŋgar naol pa saveeŋ to Yesu isavia pa mateeŋ toni tighaze: “Saveeŋ tonene, pughu vena?”
Taghoniiŋa to Yesu tighasoni pa mulaaŋ to propet Ilia
(Mt 17:10-13)
11 Ghoro taghoniiŋa toni tighasoni tighaze: “Pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze propet Ilia pale imuul inim muuŋ, ghoro Mesia tau inim?” Mal 4:5; Mt 11:14
12-13 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ todi tonenen, nene deŋia. Ilia pale inim muuŋ, ve igharaat mulin mbeb tisob to tisami. Ve you nasaav payam. Ilia, ye inim wa.
Ve matamim iŋgal ŋgar to tamtoghon tigham pani. Yes tighur pataŋani naol pani irau taudi lolodi itaghon saveeŋ muŋgina to ineep pataghaaŋ wa. Ve ighaze venen, pale vena pa Maaron aliŋa to timbooda iŋarua Tamtoghon Natu? Saveeŋ tonenen isaav tovene: Ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Maaron ŋgar toni, ve tamtoghon tivelegi ve tizuruni.” Mbo 22:1+; Is 53:3; Lu 1:17
Yesu indiir avuvu samia pa pain kainaŋen eez
(Mt 17:14-21; Lu 9:37-42)
14 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen timuul tila tivot to nditadi pida, ve tighita ival tiina tiluvut di. Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam, ve yesŋa tiwazoran di pa savsaveeŋ. 15 Ival tiina tonowen tighita Yesu, le tisob ruŋadi iza, ve rikia moghon tilaan tiŋarua tila, ve tighami toman lolodi poia. 16 Yesu ighason di ighaze: “Yamŋa ndiran tonene awazoran gham pa sa?”
17 Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonenen lolodi, ipamuul ghasoniiŋ to Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, avuvu samia izeev natug tonene, ve ighami avo ivool. Tauto naghami inim tiom, leso uuli. 18 Sawa isob to avuvu samia imundig pani, ipiyaava izila taan, ve livo kikikia, mbeera izizi, ve tua ikatotooŋ paam. Tovenen naghason taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”
19 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav padi ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ris ve aghilaal. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam aghamgham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia, agham pain kainaŋen inim.” 20 Tovenen tighami ila toni. Sawa to avuvu samia tonenen ighita Yesu, rikia moghon imundig pa pain kainaŋen le itap izi taan, ve itatambul toman tua ikatotooŋ, ve mbeera izi. 21 Tovenen Yesu ighason tama ighaze: “Pataŋani tonene ighami ris wa, ma ŋgaramus ne?”
Tama ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa to ye kainaŋen ve inim, mbeb tonene ighamghami. 22 Mbeb tonene, poia maau. Ighaze le iwaghamuni kat. Sawa naol, ighami itaptap izala yab. Ve sawa pida, ighami itap izila ya lolo. Tovenen ighaze yom uraua, ghoro lolom isamin ghei, ve uul ghei.”
23 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, pughu vena to yom usaav ughaze: ‘Ighaze yom uraua, uul ghei.’ Nene ineep ila ghurla tiom moghon. Tamtoghon to ighaze ighur ila, mbeb eta irau ila muri maau.” Mk 11:23; Yo 11:40
24 Tovenen pain kainaŋen tama rikia moghon ve itaŋ roran Yesu ighaze: “You naghur ila. Eemoghon ghurla tiou, nene iraua maau. Uul ghou lak!”
25 Yesu ighita ival tiina tilaan tiŋarua di tinim, tovenen iyaan avuvu samia tonenen, ve indiira ighaze: “Yom to uwaghamun pain kainaŋen tonene, ve avo ve taliŋa ivool, you nasaav payom: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul malep.” 26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iyak sami, ve iwatoktokin pain kainaŋen le itap izi taan. Ghoro ipuli, ve ighau. Sawa to ipuli, pain kainaŋen mata iborboor, ve iwamatmaat. Tovenen ival tiina tighita ve tighaze: “Waii, imaat ghora wa!” 27 Eemoghon Yesu ikis nima, ve iiti imundig iyoon.
28 Ghoro Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa taghoniiŋa toni moghon tinepneep, ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yei irau nindiir avuvu samia tonowen maau?”
29 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Tasuŋ, ghoro irau tandiir mbeb tovene. Ataam ite paam maau.”
Yesu isaav muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni
(Mt 17:22-23; Lu 9:43-45)
30-31 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug tonowen, ve tilaagh inimale yoŋgaaŋ, ve timbut taan suruvu to Galilaia. Yesu lolo pa tamtoghon tiwatag laghooŋ todi malep. Pasa, ye ighaze ipatoot taghoniiŋa toni moghon pa ŋgar to pale ivot pani. Ye isaav padi ighaze: “Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi, leso tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.” 32 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tikankaan pa pughu. Eemoghon timatughez pa ghasoniiŋ Yesu.
Sei to iza tiina kat?
(Mt 18:1-5; Lu 9:46-48)
33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tilooŋ tila ruum lolo, ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, sawa to talaghlaagh taghon ataam tanim, yam awasavon gham pa sa?” 34 Yes neneeŋadi moghon. Pasa, tiwasavon di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob. 35 Tovenen Yesu mbole izi, ve ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve isaav padi ighaze: “Tamtoghon to ighaze iza inim tiina ilib pa ndita tisob, ye irau itatan tau iza izi kat inimale yes to ledi izadi maau, ve imbees pa tamtoghon tisob.” Mt 20:26+, 23:11; Mk 10:43+
36 Ghoro Yesu igham pain kainaŋen eez, ipayoonda iyoon ila lolodi, ve iiti iza imbaada. Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni muul: 37 “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain kainaŋen eta tovene, ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, ye igham ghou moghon maau. Igham Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” Mt 10:40; Yo 13:20
Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, ye inim itaad ite
(Lu 9:49-50)
38 Yoan imundig ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.”
39 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep! Pasa, ighaze ŋgeu eta igham mbeb gharatooŋa tiina eta pa you izag, nene ye irau rikia moghon itoor aliŋa muul, ve isavia saveeŋ samia payou ne maau. 1Kor 12:3
40 Alooŋ. Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, ye inim itaad ite, ve irau iuul ghiit. Mt 12:30; Lu 11:23
41 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ighaze yam tamtoghon to Krisi, ve igham amim ya rita ila rubruub pa ghunuuŋ, nene Maaron irau lolo imaagh pani maau. Ye pale igham le atia poia.” Mt 10:42
Tagham nditaad titap pa ghurla todi malep
(Mt 18:6-9; Lu 17:1-2)
42 Yesu isaav muul ighaze: “Ndipain to tighur inim tiou ne, ighaze tamtoghon eta iwat todi eta, ve ighami itap pa ghurla toni, ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila te lolo ve ilale.
43-44 “Ighaze nimam eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze nimam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob. Yab tonowen, irau imaat maau. Mt 5:30
45-46 “Ve ighaze aghem eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze aghem rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob.
47 “Ve matam tovene paam. Ighaze matam dige eta igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa upeii ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale matam atulu ee moghon. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula uneep Maaron ndug toni. Ve ighaze matam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani. Mt 5:29
48 Motmoot to ndug tonowen timatmaat maau. Tighanghan tamtoghon irau sawa isob. Ve yab to ndug tonowen tovene paam. Irau tirabi imaat maau. Ighanghan irau sawa isob. Is 66:24
49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau pogho, leso iŋgalaaŋ ila Maaron mata. Le isob, ghoro yab ighani. Ŋgar tovene pale ivot pa tamtoghon tisob. Ezek 43:24
50 “Te nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob, ve itete muul maau, pale tagharaata vena? Maau. Yam irau anim te poia, ve apatooŋ ŋgar luuma to Maaron pa tamtoghon. Leso yamŋa awalupun gham anim ee moghon, ve aneep pooi.”§ Mt 5:13; Lu 14:34+; Ro 12:18
* 9:1 Ŋgara katindi tighaze Yesu isavia sawa to yesŋa taghoniiŋa toni tol tizala lolooz, ve ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ. Ve ŋgara pida tighaze ye isavia sawa to Pentekos ve inim. Pasa, sawa tonenen, uraat to votiaaŋ varu poia ilaan toman tapiri tiina. 9:12-13 Yesu isavia Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Pasa, uraat pida to Yoan, nene raraate inimale uraat to muuŋ Ilia ighami. 9:49 Muuŋ, Maaron isaav pa yes Israela ighaze tighur te (o sol) izala watooŋrau todi inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toni (Wok Pris 2:13). Yab inim ghilalooŋ pa: 1) atia to Maaron pale ighuri pa tamtoghon pa Mboŋ Muri, 2) uraat to Avuvu Patabuaŋ, ve 3) pataŋani naol to titoov ghurla toit ve tigham ghiit tagharaat tauud, leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata. § 9:50 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 5:13.