13
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv
(Mk 4:1-20; Lu 8:4-8)
Ndag ee moghon tonenen, Yesu ipul ruum, ve ivot gha izila pa ya naliu Galilaia, ve mbole izi naari. Ve ival tiina kat tila tiluvuti tighaze tilooŋ saveeŋ toni. Tovenen ye iza waaŋ eez, ve tipanduura ivot ila ris, ghoro mbole izi ve ivotia Maaron aliŋa padi. Ival tiina tonowen tiyondyood izi naari, ve tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni. Yesu ipatoot di pa mbeb naol ila saveeŋ palelaaŋ. Ye isaav padi ighaze:
“Alooŋ. Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen man tiroov tila, ve tighan suvun di. Ve pida titaptap tizi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. Eemoghon sawa to ndag ighaaz ve taan ituntun, wit tonowen rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, wariadi tizila kat maau. Ve uuv pida titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le timatmaat. Eemoghon uuv pida titap tizala taan poia. Tovenen titub pooi tiza, ve anoŋadi katindi. Pida anoŋadi irau tamoot liim (100), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30).”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ve ipariaaŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
Pughu to Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ
(Mk 4:10-12; Lu 8:9-10)
10 Muri ghoro, taghoniiŋa toni tila toni, ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yom usavsaav pa tamtoghon ila saveeŋ palelaaŋ moghon?”
11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham, ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonenen. Ve tamtoghon pida, ye igham tovene padi maau. 1Yo 2:27
12 Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Leso tamtoghon tonenen iraua kat pa ŋgar. Eemoghon ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron aliŋa rita, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni ris moghon tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok. Mt 25:29; Mk 4:25; Lu 19:26
13 Pughu to nasavsaav padi ila saveeŋ palelaaŋ, nene tovene:
‘Matadi tighitghita mbeb, eemoghon tighilaal pughu maau.
Ve taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemoghon tigham ŋgar pani maau.’ Lo 29:4
14 “Ŋgar to tighami, nene deŋia kat pa Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia. Isaav tovene:
‘Yam pale alooŋ saveeŋ.
Eemoghon ŋgar tiam irau ivot pani maau.
Ve matamim aghita mbeb.
Eemoghon irau aghilaal pughu maau. Is 6:9+; Yo 12:39+
15 Pasa, ndiran tonene, ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Lolodi pa tighilaal mbeb eta maau.
Tinidi imum pa loŋaaŋ saveeŋ.
Ve tiponpoon matadi, leso tighilaal mbeb to ivotvot ne pughu sob.
Ve inimale lolodi pa tigham ŋgar, tone tighilaal mbeb to matadi tighita ve taliŋadi tilooŋa ne, ve tighazooŋ pa pughu, ve titoor ŋgar todi. Leso nauul di ve nareu sosor todi.’ ”
16 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Tovenen yam tonene, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa, mbeb to matamim aghita, ve taliŋamim alooŋa, yam aghazooŋ pa pughu. Lu 10:23+
17 You nasaav payam kat. Muuŋ, propeta naol toman ndiran deŋiadi katindi tighaze le tighita mbeb to aazne yam aghita di ne. Eemoghon tighita di maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa ne. Eemoghon tilooŋa maau.”
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv pughu
(Mk 4:13-20; Lu 8:11-15)
18 Yesu isaav padi muul ighaze: “Alooŋ. Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ wit uve, nene pughu tovene: 19 Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ pa pooz to ndug sambam, eemoghon ŋgar todi ighazooŋ pani maau. Tovenen Ŋgeu Samia ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi. 20 Ve uuv pida to titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve rikia moghon tighami toman lolodi poia. 21 Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to wariadi izila kat taan lolo maau. Tovenen tiyoon tuŋia ris, ve ighaze tamtoghon tigham samin di, ma pataŋani ite paam ivot padi pasa, yes titaghon Maaron aliŋa, nene rikia moghon titap ve tighur muridi pa Maaron. 22 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ to Maaron. Eemoghon pataŋani naol to taan, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to taan to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi ne, ighur anoŋa eta ivot maau. 1Tim 6:9-10,17; 2Tim 4:10; Yems 1:27, 4:4
23 Ve uuv pida to ŋgeu tonenen isuruuv di ila taan poia, nene iza to yes to tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tighazooŋ pani. Tovenen ghurla todi ighur anoŋa popoia katindi. Pida, anoŋadi tivot irau tamoot liim (100), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30).” Ga 5:22-23; Yems 1:25
Saveeŋ palelaaŋ to wit olia to titub ila uum
24 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to isuruuv wit uvedi popoia ila uum toni. 25 Eemoghon sawa to ival tiina tigheen le lolodi imaagh, ŋgeu tonenen koia ila isuruuv wit olia uvedi ilooŋ ila wit lolodi, ghoro ighau ila. Wit olia tonowen, ghitooŋa raraate inimale wit tau. Eemoghon nene kikiliiŋ samia. 26 Sawa to wit titub tiza ve tighur anoŋadi, ghoro tighilaal wit olia tonenen. 27 Tovenen yes mbesooŋa to uum tau tila toni, ve tipaes pani tighaze: ‘Wai, tiina, ŋgaramus nighilaal wit olia to titub toman wit tiom! Pughu vena to titub tonowe? Pasa, yom usuruuv wit uvedi popoia moghon.’
28 “Ye ipamuul aliŋadi ighaze: ‘Koiag eta avaat igham ŋgar tonene.’
Tovenen mbesooŋa toni tighasoni muul tighaze: ‘Vena, pale nila nikurub wit olia tonowen, ve nisuruuv di tilaledi?’
29 “Eemoghon ye isaav padi ighaze: ‘Agham vene malep. Pale akurub wit anoŋa popoia pida toman di. 30 Apul di tineep toman wit tau, le sawa to ndebooŋ wit, ghoro nasaav pa uraata tiou, ve tila tikurub wit olia tonowen, ve tiyou di tila tilup di, leso tisuruuv di tila yab. Ghoro tindou poian wit tau anoŋadi, ve tighur di tilooŋ tila mbeez tiou.’ ” Mt 3:12
Saveeŋ palelaaŋ to mastet uve
(Mk 4:30-32; Lu 13:18-19)
31 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale mastet uve to ŋgeu eez ighami, ve ila ipiyaava ila uum toni. 32 Mastet uve, nene kainaŋen kat.*
Mbeb tisob uvedi tintina tilib pani. Eemoghon sawa to itub iza, nene tiina inimale ai le ilib pa ndoor tisob to uum. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, tila tirei rumadi izala boga.” Mt 24:14
Saveeŋ palelaaŋ to yis
(Lu 13:20-21)
33 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale yis ris to liva eez imbuula toman palawa tiina. Yis rismoghon tonenen indil irau palawa tonowen lolo, le ighami isar.”
34 Ŋgar naol tonenen, Yesu isavia di pa ival tiina ila saveeŋ palelaaŋ moghon. Ye isavia saveeŋ eta ighazooŋ padi maau. Sawa isob, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ moghon. 35 Tovenen Maaron aliŋa to propet eez ivotia, anoŋa ivot. Isaav tovene:
Avog pale ikaak, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ.
Ŋgar pida to tiyooŋ indeeŋ sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ve inim imuul aazne, you pale nasavia di tivot tighazooŋ. Mbo 78:2
Saveeŋ palelaaŋ to wit olia pughu
36 Yesu ipul ival tiina, ve ilooŋ ila ruum, ghoro taghoniiŋa toni tila toni, ve tighasoni tighaze: “Saveeŋ palelaaŋ to wit olia to yom usavia, irau upaghazoŋan ghei pa pughu?”
37 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to isuruuv wit uvedi popoia, nene Tamtoghon Natu. 38 Ve uum toni, nene iza to tamtoghon to taan. Uuv popoia, nene iza to yes to titaghon pooz to ndug sambam. Ve wit olia, nene iza to yes to titaghon ŋgar to Ŋgeu Samia. 1Yo 3:10
39 Uum tau koia to isuruuv wit olia uvedi, nene Ŋgeu Samia. Sawa to ndebooŋ wit, nene taan sawa. Ve yes uraata to tila tindou wit anoŋa, nene yes aŋela. 40 Taan sawa ighaze ivot, nene pale ŋgar raraate moghon ivot pa ndiran samsamiadi inimale yes uraata tigham pa wit olia tonowen. Pale tiyou di tila tilup di, ve yab ighan di. 41 Pasa, Tamtoghon Natu pale imbaaŋ aŋela toni tila tiyou tamtoghon tisob to tinim watiiŋ pa nditadi, toman tamtoghon tisob to timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve tigham di tila saguan pa yes to titaghon pooz toni. Mt 24:31
42 Ghoro tisuruuv di tizala yab tiina ighan di. Yes pale tinepneep tonowe, ve tiyakyak toman livodi kikikia. Mt 8:12; Syg 20:15
43 Eemoghon ndiran to tineep deŋiadi ila Maaron mata, yes pale tineep pooi izi ndug to Tamandi Maaron, ve ŋgurubadi tintiina tinimale ndag. Ŋgeu to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.” Dan 12:3; 1Kor 15:40+; Pil 3:21
Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu to ighita mbaliiŋ tau
44 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to ilaagh ila le ighita mbaliiŋ tau to tiŋgooza ilooŋ ila taan lolo. Ye ighita mbaliiŋ tonowen, ve isakia ŋgozaaŋi muul. Ghoro ila toman tini iza, ve igholia mbeb toni tisob, ve igham yaama, ve ighol motin taan tonowen. Leso mbaliiŋ tonenen inim le kat.” Pil 3:8
Saveeŋ palelaaŋ to ŋgool atulu
45 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu to raukoliiŋ to ilaghlaagh ve ikalkaal ŋgool atuludi popoia.
46 Ye ighita ŋgool atulu eez to poia kat ve atia tiina. Tovenen ila igholia mbeb toni tisob, ve igham yaama, ve ighol ŋgool atulu ee moghon tonowen.”
Saveeŋ palelaaŋ to malum
47 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale malum to tiweua ila te, ve iigh naol naol tiŋgudi. 48 Sawa to iigh ipel malum kat, yes uraata tiweu malum ilooŋ ila naari, mboledi izi, ve tipit iigh popoiadi ila malum, ve tinonog di tila nakaral pida. Eemoghon iigh samsamiadi, tisuruuv di tila saguan. 49 Taan sawa ighaze ivot, nene pale ŋgar raraate moghon ivot. Yes aŋela pale tipul ndug sambam, ve tizi tinim, ve tipas tamtoghon samsamiadi tighau pa ndiran deŋiadi lolodi, 50 ve tisuruuv di tila yab tiina ighan di. Yes pale tineep tonowe, ve tiyakyak toman livodi kikikia.” Mt 13:42
51 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Vena, saveeŋ isob tonene, pughu ighazooŋ payam, ma maau?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yei nighazooŋ pani wa.”
52 Yesu isaav padi muul ighaze: “Tovenen yes ŋgara to tutuuŋ to tipatoot di pa pooz to ndug sambam le tighazooŋ pani, nene yes tisob tinimale ruum tau to ipaspas mbaliiŋ papaghu ve muŋginadi pa katkaat toni.”
Tamtoghon to Nasaret matadi velegin Yesu
(Mk 6:1-6; Lu 4:16-30)
53-54 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ naol tonene le isob, ghoro imundig, ipul ndug tonowen, ve imuul ila pa ndug toni pughu. Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, le ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar tiina tonene sine? Ve igham tapiri to ghamuuŋ mbeb gharatooŋadi tintina tovene izi sine? Yo 7:15
55 Vena, ye to ndug ite, to takankaan pani ne? Tama, ye ŋgeu sorok to reiŋ ruum moghon. Tina Maria. Ve nditazi, nene Yakobus, Yosep, Simon, ve Yudas. Yo 6:42
56 Ve ndilivu to tinepneep toman ghiit ne. Ŋgeu tonene igham ŋgar tiina ve tapiri izi sine?” 57 Tovenen matadi velegini, ve lolodi pa tighur ila toni maau.
Tauto Yesu isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne, matadi velegini. Eemoghon ighaze ye ila ndug ite, nene pale titandag pani ve tiit varu.” Yo 4:44
58 Tovenen Yesu igham mbeb gharatooŋadi tintina naol izi tonowe maau. Pasa, yes tighur ila toni maau.
* 13:32 Mastet uve, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu ma mbuas uve. 13:45 Yes Israela tighita tighaze ŋgool atuludi nene mbaliiŋ tau kat. Ilib pa mbaliiŋ to naol.