9
Yesu igharaat ŋgeu narape eez ve ireu sosor toni
(Mk 2:1-12; Lu 5:17-26)
Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ muul, ve tiraav tivool tila pa Kapernaum, nene ndug to Yesu inepneep pani. Tila tilooŋ tonowe, ve mala maau, ndiran pida timbaad ŋgeu narape eez izala ndiu pogho ve tinim tighaze Yesu iuuli. Ŋgeu tonowen, aghe imaat. Irau ilaagh maau. Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonowen ighaze: “Tazig, umatughez malep. Sosor tiom, you nareua wa.”
Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Tilooŋ Yesu saveeŋ toni tonene, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene iveleg Maaron. Maaron moghon, ghoro isaav tovene.”
Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Pughu vena to ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim? Yo 2:25
5-6 Sa saveeŋ to rauraua pa you nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋgeu tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma naghaze: ‘Yom umundig ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: “Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.” Yo 5:8, 17:2
Ye isaav tovene, ve ŋgeu tonenen imundig, ipul di, ve imuul ila pa ruum toni. Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, ye ighur tapiri iza to tamtoghon, leso tigham uraat tovene izi taan.
Yesu ipoi Matayu inim taghoniiŋa toni
(Mk 2:13-17; Lu 5:27-32)
Yesu ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ris le ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Matayu. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.” Tovenen Matayu imundig, ve itaghon Yesu ve yesŋa tila.
10 Muri ghoro, Matayu igham ghanghaniiŋ izi ruum toni. Yesu toman taghoniiŋa toni tinim tineep toman di, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Sawa tonenen, Matayu ndita katindi to youŋ takes, toman ndiran naol to ghamuuŋ sosor tinim tineep toman di paam, ve yesŋa tilup di tonowe. 11 Ndiran tutuuŋa pida tighita di, ve tighason taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, pughu vena to tiina tiam, yesŋa ndiran to youŋ takes, ve ndiran to ghamuuŋ sosor tilup di pa ghanghaniiŋ?”
12 Yesu ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Yes to tinidi popoia ne, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi. 13 Yam irau ala ve agham ŋgar pooi pa Maaron aliŋa tonene pughu:
‘You lolog pa watooŋrau soroksorok maau. You naghaze yam lolomim isamin tamtoghon ve auul di.’
Alooŋ. You tonene nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa napoi yes ndiran to ghamuuŋ sosor.” Mt 12:7; Lu 19:10; 1Tim 1:5
Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauud pa ghaniiŋ aniiŋ
(Mk 2:18-20; Lu 5:33-35)
14 Sawa tonenen, taghoniiŋa pida to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa tiŋarua Yesu tila, ve tisaav pani tighaze: “Sawa naol, yei niŋgun taumai pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve ndiran tutuuŋa tighamgham tovene paam. Pughu vena to taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau?” Lu 18:12
15 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze ŋgeu eta ivai paghu, ve yesŋa ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale ndita lolodi ipataŋan? Maau. Pasa, itadi ite to ivai paghu, ye ineep toman di. Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
Ataam muŋgina irau ilup toman ataam paghu to Yesu maau
(Mk 2:21+; Lu 5:36+)
16 Yesu isaav muul ighaze: “Uli muŋgina to berekia, tamtoghon eta irau isai uli paghu suruvu izala pogho pa ipoona ne maau. Pasa, sawa to timen uli tonowen, nene pale uli paghu ighoon uli muŋgina, ve berekia le isami kat. 17 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila vaen patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Pasa, vaen paghu pale isar ve igham patu muŋgina diŋia ve berekia. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia. Leso vaen toman patudi tineep pooi.” Hib 8:13
Yesu igharaat liva eez, ve ipamundigin liva kainaŋen eez pa mateeŋ
(Mk 5:22-43; Lu 8:41-56)
18 Yesu isavsaav toman taghoniiŋa to Yoan tonenen, ve mala maau, daba eez ilaagh iŋarua ila, iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze: “Tiina tiou, natug liva, ŋgaramus imaat. Eemoghon ighaze yom unum ruum tiou ve ughur nimam izala pogho, ye pale imundig muul.” 19 Tovenen Yesu imundig, ve yesŋa taghoniiŋa toni titaghon ŋgeu tonowen ve tila.
20-21 Tilaghlaagh tila, ve liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ighami irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Tovenen mata iŋgal ighaze: “You nakis nonogiiŋa toni rita, ghoro moroghooŋ tiou tonene isob, ve tinig poia.” Tauto itaghon Yesu, ve indirndiir ila ila le ikis nonogiiŋa toni dige.
22 Yesu indaleel le ighita liva tonowen, ghoro isaav pani ighaze: “Livug, umatughez malep. Lolom poia. Pasa, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa.” Sawa kat tonenen, moroghooŋ to liva tonenen isob, ve tini poia.
23 Ghoro tisakia laghooŋ todi muul, ve tila tivot ruum to daba tonenen. Tilooŋ tila, ve Yesu ighita tamtoghon pida tivib mbouŋ to taŋizŋiiz ila sab. Ve ival tiina tighamgham oroor, ve tiloŋlooŋ ve tivotvot pa ruum. 24 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yam asob aghau avot ala pumuri. Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Yo 11:11
25 Yesu izurun di tisob tivot tila pumuri, ghoro ilooŋ ila to liva kainaŋen, ikis nima, ve rikia moghon mata iyaryaar ve imundig. Yo 11:43+
26 Muri, mbeb tonenen varu ilaan irau taan suruvu tonenen.
Yesu igharaat matadi pisi ru ve ŋgeu eez to avo maau
27 Yesu ipul ndug tonowen, ve isakia laghooŋ toni muul ila, ve ndiran ru to matadi pisi, titaghoni tinim, ve timboboob tighaze: “Oo, David Natu, lolom ghora, isamin ghei, ve uul ghei lak!” Mt 20:29+
28 Yesu ilooŋ ila ruum to ye inepneep pani, ve matadi pisi ru tonowen tila toni, ve ye ighason di ighaze: “Vena? Yamru aghur inim tiou aghaze you irau nagharaat matamim?”
Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Vee. Tiina, yeru nighur ilat tiom.”
29 Tovenen Yesu nima ila matadi, ve isaav padi ighaze: “Mbeb pale ivot pa yamru itaghon ghurla tiam.” 30 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve rikia moghon matadi pakia ve tighita ndug. Ghoro iŋgalsekin di ariaŋa ighaze: “Alooŋ. Asavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep.”
31 Eemoghon maau. Yesuru tipuli ve tila, ve tipaesia mbeb tonenen varu le irau taan suruvu tonowen isob.
32 Ndiran ru tonenen tipul Yesu ve tila, ve mala maau ve tamtoghon pida tigham ŋgeu ite paam ila to Yesu. Ye, avuvu samia ighami le avo ivool. 33 Yesu indiir avuvu samia tonowen ighau pani, ghoro ŋgeu tonenen avo ikaak ve isaav. Ival tiina to tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ruŋadi iza pani le ŋgar todi isob. Ve tisaav tighaze: “Wai, to muuŋ ve inim, iit Israela taghita mbeb eta tovene ivot izi ndug toit maau.” 34 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida tisaav tighaze: “Nowe, daba to avuvu samsamiadi ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir di tighau.”
Uraata to Maaron naol maau
35 Yesu ilaghlaagh irau ndug tintina ve ndug geegeu, ve ivovotia varu poia pa pooz to ndug sambam. Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve igharaat di pa moroghooŋ naol naol paam le tisob tinidi popoia. 36 Ye ighita ival tiina le lolo isamin di. Pasa, pataŋani naol titatan di le tapiridi isob, ve tiwaghamgham tinimale sipsip to ledi ŋginiiŋ maau. Nam 27:17; 1Pe 2:25
37 Tovenen isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Aniiŋ katindi timatu ila uum wa. Eemoghon uraata to youŋ aniiŋ, yes ival maau. Eŋaeŋa moghon. Lu 10:2; Yo 4:35
38 Tovenen aghason Tiina to iŋgin uraat to taitaiŋ ila suŋuuŋ tiam. Leso imbaaŋ uraata pida paam tila pa uraat to gogaaŋ aniiŋ toni.”