10
Aŋela ivot to Konili ila tandaghiiŋ
Daaba ee ilepleep izi nugh Sisarea, eeza Konili. I iŋgin zaaba to Rom irau ndiŋndiŋ ee (100) tau tilam pa taan Itali. Tauta tiwaat zaaba tawe tighe ‘Ŋgun to Itali.’ Konili, i Yuda mako. Eemon yesŋa tamtamon tisov tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. I iuluul yes Yuda tau mbolaaŋ igham zi na, ve isuŋsuŋ pa Maaron irau saawe.
Saawe ee, ravrav izi, aaz anunu igham tol ma vene, ve Konili itandagh ighe ighita aŋela ee to Maaron ivot ghazooŋa kat, ve iŋaruini ilam, ve ipoii ighe: “Konili.”
Konili idaad maata pani, ve roiŋ tiina kat ighamu. Ra ighason aŋela tawe ighe: “Tiina tsiau, mindai?”
Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Suŋuuŋ tsio tomania uleeŋ popoia tau ughamgham pa yes mbolaaŋa na, Maaron ighita, ve loolo poia pani imin watooŋrau poia. *
Ulooŋ. Ŋeer ee ilepleep izi nugh Yoppa, eeza Simon Petrus. Umbaaŋ tamtamon siriv tila tighamu ilam. I ileep to Simon ite tau ŋeer to gharatooŋ gabua pa ŋgai uuli na. Ruum tooni iyooz igharau nari.”
Aŋela isavsaav pani le isov, ra ipuli ve ila. Konili ipoi besooŋa tooni ru tau tighamgham uraat ila ruum tooni loolo, ve zaaba tooni ee tau monmon ilepleep tomania ve ighamgham uraat pani na. Zaaba tawe maata iŋgalŋgal Maaron. Konili ipaes pazi pa gabua isov tau ivot pani na le isov, ra imbaaŋ zi tila pa nugh Yoppa.
Petrus ighita tandaghiiŋ
(Mbaŋ 11:5-14)
Mboŋ le nughizau ve aaz izalam zegmatuugh ma vene, ra zeran tol tawe tila tigharau nugh Yoppa. Saawe tana, Petrus izala ruum paavo ighe isuŋ. 10 Isuŋsuŋ ila le iyamaan ghi ighe pitoola. Saawe tau tighagharaat aniiŋ, i isasaŋan ila le tandaghiiŋ ee ivot pani. 11 Maata izala le ighita sambam ikaak, ve gabua ee imin uuli tiina. Uuli tawe imin timbit maata paaŋ ve titughu izilam pa taan. 12 Ve gabua maata maata tileep ila uuli tawe loolo: Ŋgai maata maata, ve gabua tau tikakarau ila taan, ve man naol tau tirovroov ila taitai saamba na paam. 13 Malau mako ve Petrus ilooŋ saveeŋ ilam pani ighe: “Petrus, uburig, urav zi, ve ughan zi.”
14 Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai Tiina, irau naghan zi mako. Pa gabua siriv tawe, ene tiŋgalaaŋ ila matam mako, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ zi. Ta muuŋ ve ilam, avog itut gabua eta tauvene mako.” *
15 Ra saveeŋ ilam pani muul ighe: “Gabua tau Maaron ighamu iŋgalaaŋ wa, yo ughe saghati sov.” *
16 Gabua tana ivot pai tol le isov, ra rekia mon ve tiyau gabua tawe imuul izala pa sambam.
17 Saawe tau Petrus ighita tandaghiiŋ tana, zeran tol tau Konili imbaaŋ zi na, tila tivot nugh Yoppa, ve tighason pa Simon ruum tooni. Petrus ighamgham ŋgar pa tandaghiiŋ tana puughu, ve zeran tol tana tila tiyooz ila ruum naagho, 18 ve tighason pani toman aliŋazi tiina tighe: “Ou, Simon tau eeza ite Petrus na, ileep ta sene, ma mako?”
19 Petrus ighamgham ŋgar pa tandaghiiŋ tana puughu soone, ve Maaron Avuvu isaav pani ighe: “Simon, ulooŋ. Zeran tol tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom. 20 Uburig uzila toozi, ve yamŋa ala. Ugham ŋgar naol sov. Pa yau taug ta nambaaŋ zi tilam payo.”
21 Tauvene Petrus izila toozi, ve isaav pazi ighe: “Yau taug tane. Alam ail ghau pasaa? Lemim savsaveeŋ payau?”
22 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Daaba tsiei Konili tau iŋgin zaaba ndiŋndiŋ ee (100) na, i imbaaŋ ghei payo, ta nilam. I ŋeer duduuŋa ee, ve iroron pa Maaron ve itaghon ŋgar tooni. Tauvene Yuda tisov tipaiti. Noor mon, tandaghiiŋ ee ivot pani. I ighita aŋela patabuyaaŋ ee ivot tooni, ve isaav pani ighe i aat imbaaŋ payo ula ruum tooni. Leso igham saveeŋ siriv ila yo avom.” 23 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve igham loomba tana tiloŋ tila ruum, ve yesŋa tileep pa mboŋ.
Petrus ila ighita Konili
Nughizau, ra Petrus yesŋa zeran tol tana tiburig gha tila. Tamtamon siriv to Krisi tau tileep izi nugh Yoppa na tila tomani zi paam. 24 Tilaagh tila le tigheen izi eez livuugha. Mboŋoozo, ra tila tivot nugh Sisarea. Konili iyau ziiri waaro tooni tomania zeetŋa siriv tilam tilup zi izi ruum tooni, ve tisasaŋan zi. 25 Saawe tau Petrus ighe iloŋ ila pa ruum, Konili ilaagh ŋaruini ilam, ve iput aaghe izi Petrus aaghe puughu ve ipakuru. 26 Eemon Petrus iŋgalsekini ighe: “Wai, ugham vene sov! Uburig uyooz! Yau tamtamon raraate imin yo.” Ve iiti iburig. *
27-28 Ra yesuru tisavsaav, ve tiloŋ tila pa ruum loolo. Petrus ighita eval tiina tau tilup zi gha tilepleep na, ve isaav pazi ighe: “Yam awatagh. Yei Yuda, lemai tutuuŋ ariaaŋa tau iŋgalsekin ghei ighe: Yes tau Yuda mako na, irau nila toozi, ma nilup tomani zi ne mako. Yei aat nileep soghan pazi. Eemon Maaron ipaghazonai ŋgar tsiau ve aazne naghilaal wa. Irau naghe tamtamon eta isaghat ila Maaron maata ne mako. *
29 Tauta mbaŋooŋ tsiam ilam, ve nambuzir mako. Yau naburig nalam. Aiyo, naghe naghason gham. Puughu mindai ta ambaaŋ payau?”
30 Ra Konili aana isaav ighe: “Wai, wariiz, aaz anunu igham tol ma vene imin aazne, ve nasuŋsuŋ izi ruum tsiau. Malau mako ve naghita ŋeer ee ivot. Nonoghiiŋa tooni milmilia kat. I ilam iyooz ila naghog, ve isaav payau ighe: 31 ‘Konili, suŋuuŋ tsio, Maaron ilooŋa wa. Ve uleeŋ tau ughamgham pa yes mbolaaŋa na, i maata iŋgalŋgali. *
32 Tauvene umbaaŋ tamtamon siriv tila pa nugh Yoppa, ve tigham Simon tau eeza ite Petrus na ilam. I ilepleep tomania Simon ite tau ŋeer to gharatooŋ gabua pa ŋgai uuli na. Ruum tooni iyooz igharau nari.’
33 Aŋela isaav payau tauvene, tauta rekia mon ve nambaaŋ uraata tsiau tol tilat payo. Poia kat pa ulooŋ aliŋag ve ulam. Yei nisov nilam nilup ghei ta sene ila Maaron maata nighe nilooŋ saveeŋ isov tau Ŋeer Tiina isavia payo na. Aiyo, uvotia payei gha nilooŋa.”
Maaron izavaan eez pa yes tau Yuda mako na
34 Petrus ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Aa, ŋgarig gha ŋgar tsiau ighazooŋ. Onoon kat. Maaron ivool to tamtamon eta mako. I igham ŋgar raraate pa tamtamon tisov. *
35 I ighur loolo pa nughmariŋ tisov. Tauvene sei tau ighe iroron pani ve itaghon ŋgar tau iduduuŋ ila maata, ene pale Maaron loolo poia pani. *
36 Onoon, vaaru poia tau isavia eez to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon ve luuma tooni izaa toit, ene Maaron ighuru ilam to yei Israela imin maata. Eez tawe, ene uraat to Yesu Krisi. I Tiina to iit tasov. *
37-38 “Uraat tiina tau ivot irau taan isov to yei Israela na, yam aat alooŋ vaaru rigta wa. Saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ivovotia saveeŋ pa tamtamon ighe tigham yaa, Yesu to Nasaret ipaburigin uraat tooni izi Galilaia. I, Maaron ileep tomania. I ighuru pa uraat tooni, ve izeeva pa Avuvu Patabuyaaŋ, ve igham le tapiri tiina. Tauta Yesu ilaagh irau nugh naol, ve igham uraat popoia, ve igharaat tamtamon tisov tau Ŋeer Saghati ivaghamun zi na. *
39 “Uraat naol isov tau i ighamu izi taan sirivu to Yudea ve Yerusalem na, yei mbaŋooŋa nighit katini pa matamai. Tauta nivovotia saveeŋa, leso nipariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni. Uraat tooni tawe, tauta imin puughu pa tamtamon atezi yavyav pani, ve tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat. *
40 Eemon mboŋ imin tol, ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta itotoi tauu ivot ighazooŋ ila tamtamon siriv matazi 41 Saawe tau iburig pa mateegh, i ila ivot to eval mako. Yei mon, ta i ivot tsiei gha nighita. Ve yeŋa nilup ghei pa ghanghaniiŋ. Pasaa, Maaron isiigh ghei pataghaaŋ to nighita uraat tooni ve nipariaaŋ saveeŋa. *
42 Ve ighur uraat payei to nivotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: I ighur Yesu to igabiiz tamtamon tisov, ve ighur atuya pazi. Yes tau matazi yaryaare, ve yes mateegha paam. *
43 Propet tisov tipariaaŋ saveeŋ tooni tighe tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, ila i eeza, Maaron pale ireu sosor toozi ilale.” *
Yes tau Yuda mako na tigham Avuvu Patabuyaaŋ
44 Petrus ivovotia Maaron aliiŋa pazi soone, ve Avuvu Patabuyaaŋ izilam gha izeev tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ saveeŋ na. 45-46 Yuda siriv tau tighur ila to Krisi na, yesŋa Petrus tilam. Tilooŋ yes tawe tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi ve tipapait Maaron eeza, le tisov tirur ve avozi ikaak. Pasaa, Maaron irei Avuvu Patabuyaaŋ pa yes tau Yuda mako na. *
47 Ra Petrus iburig ve isaav ighe: “Sei irau iŋgalsekin zeran tane pa ghamuuŋ yaa? Mako. Pa yes tigham Avuvu Patabuyaaŋ wa raraate imin iit.” *
48 Tauvene Petrus aavo iyaryaaŋ pazi ighe yes aat tigham yaa ila Yesu Krisi eeza. Tigham yaa le isov, ra tiŋguruut Petrus gha yesŋa tileep rig ta sewe.
* 10:4 Pil 4:18; Hib 13:16; Syg 8:4 * 10:14 Wkp 11:1+ * 10:15 Mk 7:14+; Ro 14:14, 20; 1Tim 4:3+ * 10:26 Mbaŋ 14:15 * 10:27-28 Mbaŋ 15:8+; Ep 2:11+ * 10:31 Hib 6:10 * 10:34 Ro 2:10+ * 10:35 Ep 3:6; Kol 3:11 * 10:36 Ro 10:12; Ep 2:14; Kol 1:20 * 10:37-38 Is 61:1 * 10:39 Mbaŋ 2:32, 5:30 * 10:41 Lu 24:36+ * 10:42 Mbaŋ 17:31; Ro 14:9+; 2Kor 5:10 * 10:43 Is 53:5; Ro 10:9; 1Yo 2:2, 12 * 10:45-46 Mk 16:17; Mbaŋ 2:4; Ga 3:14 * 10:47 Mbaŋ 15:8+