2
Avuvu Patabuyaaŋ izilam
Tizaa pa saawe to Pentekos, *
ve yes tau tighur ila to Yesu na, tilup zi ila niazi eemon ve tilepleep. Malau mako ve tilooŋ gabua luutu imin yaghur tiina kat ipul sambam ve izilam le irau ruum loolo tau tilepleep pani na. *
Ra tighita gabua imin yav yaama ivot ve ivalagh ghi le irau yes tisov pavozi. *
Ve Avuvu Patabuyaaŋ ipavon zi tisov, ve ipaburigin zi gha tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi. *
Saawe tana, Yuda katini tau tileep irau nugh mariŋ na, tilam tilup zi izi Yerusalem paam. Zeran tawe matazi iŋgalŋgal Maaron, ve titaghon ŋgar tooni.
Gabua tau ivot na, eval tiina tilooŋ luutu. Tauvene tisov tilam tighe tighita. Eemon tilooŋ saveeŋ to yes tau Avuvu Patabuyaaŋ ipavon zi na, le ŋgar toozi imbool. Pasaa, yes eŋaeŋa tisov tilooŋ saveeŋ ila tauzi aliŋazi duduuŋ. Tauta avozi ikaak, ve tiil gabua tana ŋgara tighe: “Wai, yes tau tisavsaav ne, yes tisov to Galilaia. Mindai ta iit eŋaeŋa tasov talooŋ zi tisavsaav ila aliŋaan duduuŋ? Aghita. Saveeŋ tau tisasavia we, ene imin tamtamon to nugh toit duduuŋ tisavsaav. Iit tane tasov to nugh eemon mako. Iit siriv to taan sirivu to Partia, Midia, ve Elam. Ve siriv to Mesopotamia, Yudea, ve Kapadosia. Siriv to Pontus ve Asia, 10-11 ve siriv to Pirigia, Pampilia, Isip, ve taan sirivu to Libia tau igheen igharau Sairini na, ve siriv to sisi Krit, ve siriv to taan sirivu to Arabia. Iit loomba siriv taleep Rom ve talam paam. Tamtamon toit siriv, yes Yuda tauu. Ve iit siriv, Yuda mako. Eemon tatoor ŋgar toit ila pa Maaron ve tataghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi. Eemon saveeŋ tau zeran tawe tisasavia pa uraat ariaŋazi to Maaron, ene iit eŋaeŋa tasov talooŋa ila tauun aliŋaan duduuŋ.”
12 Tauvene yes eval tana tisov avozi ikaak, ve tigham ŋgar naol. Ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, gabua tane, puughu mindai?” 13 Eemon tamtamon siriv tiŋiŋ pa yes tau tighur ila to Yesu na tighe: “Ewe aat tighun vaen tiina, tauta tivayau avozi.”
Mos tau Petrus ivotia pa saawe to Pentekos
14 Petrus iyozyooz tomania zeetŋa saŋavul ve ee. I isaav pa eval tiina tana toman aliiŋa tiina ighe: “Yam tamtamon to Yuda, ve yam siriv tau alam aleep izi Yerusalem paam, asov aghur taliŋamim payau poi. Leso napaghazoŋai gham pa gabua tau ivot ne puughu ve aghazooŋ pani. 15 Mindai, yam aghe tamtamon tane tighun tiina le ŋgar toozi ivaghamgham? Mako. Aghita. Ŋgarig gha mboŋoozo. Aaz izalam geeg soone. Sei ighunghun pa saawe tauvene? 16 Alooŋ. Gabua tau ŋgarig ivot ne, ene itaghon Maaron aliiŋa tau muuŋ i ivotia ila propet Yoel aavo. Ighe:
17 ‘Maaron isaav tauvene: “Saawe murei
ighe ivot,
yau pale narei Avuvug irau tamtamon tisov.
Mako natmimŋa zitamoot ve zilivaa timin propet, ve tivotia aliŋag pa tamtamon.
Tauvene zitamoot tsiam paghpaaghu pale tighita gabua siriv ila tandaghiiŋ.
Ve zikooŋa tsiam pale tighita gabua siriv ila vivuuŋ. *
18 Yau pale narei Avuvug irau besooŋa tsiau tisov. Yes zitamoot ve zilivaa paam. Leso timin propet, ve tivotia aliŋag pa tamtamon. *
19 Ve yau pale nagham gabua ŋgeretazi tintiina siriv tivot ila sambam saamba,
ve nagham gabua ŋgeretazi tivot izi taan paam, leso natotoi taug pa tamtamon.
Siŋ pale imaliŋ, ve yav ighan nugh, ve mbuasa tiina izaa le ikau nugh.
20 Aaz pale ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom.
Ve kaiyo pale siŋsiŋaaŋ.
Mako saawe tiina to Ŋeer Tiina ivot, ve itotoi tapiri ve mbonari ivot ighazooŋ. *
21 Saawe tana ighe ivot, tamtamon tisov tau titaŋ rarai Maaron pa uleeŋ, ene pale igham mulin zi, ve tileep poi.” ’ *
22 “Tauvene yam zitamoot to Israel, aghur taliŋamim poi pa saveeŋ tsiau tane. Yam awatagh: Yesu to Nasaret igham uraat ariaŋazi ve gabua ŋgeretazi tintiina ila sosomim to itotoi tauu payam. Uraat naol tau Maaron igham zi tivot ila Yesu niima, ene eez tau Maaron ipaghazoŋaini ighe i imbaaŋo ta ilam. *
23 Ŋgar tau ivot pa Yesu na, Maaron igham ŋgar pani alok wa. I ighur Yesu ila nimamim itaghon tauu ŋgar tooni. Tauta akisi ve aghuru ila yes Roma tau tikankaan pa tutuuŋ tooni na nimazi, ve anazi tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat. *
24 Eemon Maaron igham mulini pa yavyavuuŋ to mateegh, ve ipaburigini. Pasaa, mateegh irau to ikisi ne mako. *
25 Muuŋ, kinik David isavia saveeŋ siriv tau iduduuŋ kat pa Yesu. Ighe:
‘Saawe isov, yau naghita Maaron ilepleep naghoge.
I ilepleep ila zigeg tapir ve ipapalot ghau.
Tauvene gabua eta irau igham ghau narur ne mako.
26 Tauta lolog poia kat,
ve napakuru ila avog toman tintinig.
Onoon, yau pale namaat. Pasaa, yau tamtamon to taan.
Eemon lolog ruru mako. Tauta naleep ve naghur matag pa uleeŋ tsio mon.
27 Pasaa, yo irau ughur murim payau ve upul ghau namaat gha nazila mateegha niazi ne mako.
Yau tamtamon tsio patabuyaaŋ. Tauvene yo irau upul ghau namaat ve patag imbuuz ila naal loolo ne mako.
28 Yo utotoi ghau pa eez to lepoogh poia.
Isaav ighe naleep tomani ghom, yo pale ugham ghau lolog poia le poia kat.’ *
29 “Aiyo, yam toŋvetaz, yau nasaav ghazooŋa payam: Timbuun David, i imaat gha titavia alok wa. Indeeŋ saawe tawe ve ilam aazne, naal tooni ighengheen tomani ghiit izi nugh tane. *
30 Eemon David, i propet to Maaron. Ve i iwatagh ighe Maaron imbu saveeŋ tomania, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighe i pale ighur paaghu tooni eta imin kinik. Leso aana igham pooz imin i tauu. *
31 Maaron ipaghazoŋai David pa gabua siriv tau murei pale ivot. Tauta i isavia burigiiŋ to Mesia, ve ighe Maaron irau ighur muuri pani ve ipuli imaat gha izila mateegha nugh toozi ne mako. Ve irau paata imbuuz ila naal loolo ne mako. *
32 “Yesu tau aazne nasasavia ne, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve yei nisov tane nighita pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni. 33 Ve Taama Maaron ighamu izala pa sambam, ve ighuru ileep ila niima tapir, ve igham Avuvu Patabuyaaŋ pani. Tauta aazne, Yesu aana isakia Avuvu tawe ilam irau ghei itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Avuvu tane, tauta imin puughu pa gabua tau aazne aghita ve alooŋa. *
34 Timbuun David, i izala sambam imin Yesu mako. Eemon i isavia gabua tau murei ivot pa Yesu na ighe:
‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe:
“Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir,
35 le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’ *
36 Ra Petrus aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Tauvene yam Israela asov irau awatagh kat tauvene: Yesu tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat, tauta Maaron ighuru imin Tiina ve Mesia.”
Eval tiina tighur ila to Yesu
37 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tane le iŋgal zi. Tauvene tighason Petrus tomania mbaŋooŋa siriv tighe: “Wai, toghmaiŋa, ighe tauvene, pale nigham mindai?” *
38 Petrus iyol aliŋazi ighe: “Yam asov irau apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron, ve agham yaa ila Yesu Krisi eeza. Leso Maaron ireu sosor tsiam ilale, ve irei Avuvu Patabuyaaŋ payam. *
39 Saveeŋ mbuaaŋ tane ilat pa yam Israela tomania natmimŋa, ve tamtamon tisov to nugh nugh tau tileep malau na paam. Pasaa, saveeŋ tane iŋarui tamtamon tisov tau Tiina toit Maaron ipoi zi to timin le.” *
40 Petrus isavia saveeŋ tane mon mako. I isaav ariaaŋ pazi pa saveeŋ siriv siriv paam. Pa ighe igham zi titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Tauvene isaav pazi ighe: “Ataŋ rarai Maaron, leso igham mulin gham! Mako pale alalemim tomania zeran sasaghati tau tileep pa saawe tane.” *
41 Saawe tana, tamtamon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tol (3,000) ma vene tighur ila Petrus aliiŋa, ve tigham yaa. Tauvene yes paam tiloŋ tila lupuuŋ to Krisi.
Yes tau tighur ila to Krisi imin maata na gabuazi
42 Yes tau tighur ila to Krisi na, monmon tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tau yes mbaŋooŋa tipaduduuŋ zi pani na, ve tighamgham ŋgar pani poi. Ve tivavaule zi, ve tiluplup zi pa suŋuuŋ tomania ghanghaniiŋ. 43 Maaron igham gabua ŋgeretazi naol tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimazi. Tauvene tamtamon tisov tau tighita Maaron tapiri na, roiŋ tiina igham zi. *
44 Yes tau tighur ila to Yesu na, tisov lolozi eemon, ve tivavaule zi. Eta iŋguruut gabua tooni mako. Tighita gabua toozi isov tighe ene gabua to eval tisov. 45 Tauvene tigholgholia taan ma gabua toozi siriv, ve tighamgham maeta pa yes tau mbolaaŋ igham zi na. Tauta tisov lezi gabua le irau zi. *
46-47 Mataaz ta naol ne, lolozi ve ŋgar toozi eemon, ve tiluplup zi ila Rumei Tiina naagho. Ve tiluplup zi pa suŋuuŋ tomania ghanghaniiŋ ila ruum toz toz paam. Saawe tau tilup zi pa ghanghaniiŋ, lolozi poia ve tipapait Maaron eeza. Tauta tamtamon tisov tighit zi ve lolozi poia pazi. Ve saawe isov, Tiina toit Yesu ighamgham uraat ila tamtamon siriv lolozi to igham mulin zi. Tauta tighur ila to Yesu, ve tiŋgaltarezai yes tau tighur ila imin maata na, le timin eval kat.
* 2:1 Pentekos, ene lupuuŋ tiina ee to yes Yuda. Ivotvot pa ndaman ta naol ne (Igham 23:16). Ene saawe tau yes Yuda tipakur Maaron pa mariri tau ivot pazi. Yes tilup zi pa Pasova, ve mboŋ tamoot ru saŋavul (50) isov, o lupuuŋ to Pentekos ivot. Yes Grika tiwaat tamoot ru saŋavul (50) ila tauzi aliŋazi tighe ‘pente.’ Tauta tiwaat lupuuŋ tawe eeza Pente-kost. * 2:2 Ezek 37:9+; Yo 3:8 * 2:3 Mt 3:11 * 2:4 Mk 16:17; Yo 7:37, 14:16; Mbaŋ 4:31, 10:44, 19:6 2:17 Saveeŋ ziiri ‘saawe murei’, ene iŋarui taan saawe mon mako. Ene saawe malaua. Iburig pa saawe tau Yesu imaat ve iburig pa mateegh, ve ila ila le taan saawe. Ilaal tiina to saawe murei, ene uraat to Avuvu Patabuyaaŋ. Saawe muŋgaana, ene saawe tau Maaron ipaburigin uraat tooni ila iit tamtamon sosoon, ve igham yes Israela tivot. Ve saawe murei (o ‘saawe paaghu’ o ‘last days’), ene saawe tau i ipasov uraat tooni, ve saveeŋ mbuaaŋ tooni naol isov tighur anooŋa. * 2:17 Is 44:3; Ezek 39:29 * 2:18 Mbaŋ 21:9 * 2:20 Mt 24:29, 27:45 * 2:21 Yoel 2:28+; Mbaŋ 4:12; Ro 10:13 * 2:22 Yo 5:36 * 2:23 Is 53:10; Mbaŋ 4:28 * 2:24 Lu 24:5; Mbaŋ 3:15 * 2:28 Mbo 16:8+ * 2:29 1King 2:10; Mbaŋ 13:35+ * 2:30 2Sam 7:12+; Mbo 89:3, 132:11 * 2:31 Mbo 16:10 * 2:33 Yo 14:26; Pil 2:9 * 2:35 Mbo 110:1 * 2:37 Hib 4:12 * 2:38 Mk 16:16; Lu 24:47; Mbaŋ 3:19 * 2:39 Is 57:19; Yo 10:16; Mbaŋ 14:27; Ep 2:13+ * 2:40 Ga 1:4 * 2:43 Mbaŋ 5:12; 2Kor 12:12 * 2:45 Lu 12:33; Mbaŋ 4:32+; 2Kor 8:13