23
Paulus isavia puughu tau i itaghon Yesu
Paulus maata deŋia pa yes daaba tau tileep ila lupuuŋ tawe, ve isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, yau nayamaan taug naghe ta muuŋ ve ilam aazne, laghooŋ tsiau, ene nataghon ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Maaron maata.” *
Daaba to watooŋrau, eeza Ananias, ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa yes tau tiyooz tigharau Paulus na, ve tiposai Paulus aavo. *
Tauvene Paulus isaav pani ighe: “Yo, Maaron pale irav ghom paam! Yo umin didiiŋ mbuuza, tau tikumu pa ko, leso tamtamon tighita tighe poia. Mbolem izi ta sena to ugabiiz ghau itaghon tutuuŋ toit. Eemon yo taum umalaaŋ pa tutuuŋ wa. Pasaa, usaav pazi gha tiposai sorokin ghau.” *
Tamtamon siriv tau tiyooz tigharau Paulus na, tisaav pani tighe: “Wai, daaba to watooŋrau, i uraata to Maaron. Mindai ta uroron pani mako, ve uveleghi?”
Paulus iyol aliŋazi ighe: “Yam toŋvetaz, yau naghilaalo naghe i daaba to watooŋrau mako. Imin ta naghilaalo, kanaŋ irau nasik saveeŋ tauvene pani mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe:
‘Asik saveeŋ saghati pa daaba tsiam eta sov.’ ” *
Paulus iwatagh: Yes tau tileep ila lupuuŋ tana, siriv, ene yes Sadusi, ve siriv, ene zeran tutuuŋa. Tauvene isaav pazi toman aliiŋa tiina ighe: “Yam toŋvetaz, alooŋ. Yau tane, ŋeer tutuuŋa ee paam. Ve tamaŋ gha tinaŋ ve tibugŋa paam, yes zeran tutuuŋa. Yau naghur matag pa burigiiŋ to yes mateegha, tauta aazne tipayooz ghau pa savsaveeŋ.” *
7-8 Paulus isik saveeŋ tane, le ireu zi ve parzoraaŋ tiina iburig ila sosozi. Pasaa, yes Sadusi tighur ila tighe: Yes mateegha irau tiburig muul mako. Ve tighe aŋela eta ileep mako, ve avuvu eta ileep mako. Eemon yes zeran tutuuŋa tighur ila gabua isov tana. Tauvene oroor tiina iburig, ve tivazorai zi ila ila le, tamtamon ŋgara siriv to yes zeran tutuuŋa tiburig tiyooz, ve tisaav ariaaŋ tighe: “Yei nighita nighe ŋeer tane, i igham sosor eta mako. Takankaan. Aat avuvu eta, ma aŋela eta isavsaav pani.”
10 Daaba tau iŋgin zaaba tisov to Rom na ighita saveeŋ toozi iparav kat. Tauvene iroi ighe tivatukai Paulus ila ilam, ene pale tiraŋgati ve imaat. Tauvene isaav pa zaaba tooni, ve tila tiŋguaaz Paulus ighau pa yes daaba tana, ve tighamu tiloŋ tila ruum toozi loolo muul.
11 Mboŋ tana, Tiina toit Yesu ivot to Paulus, iyooz igharauu, ve isaav pani ighe: “Paulus, uroi sov. Uyooz ariaaŋ. Pa varug tau uvotia izi Yerusalem na, yo aat uvotia izi Rom paam.” *
Yes Yuda timbu saveeŋ pa ravuuŋ Paulus imaat
12 Tileep le nughizau, ra Yuda siriv tilup zi, ve tiil eez pa ravuuŋ Paulus. Yes timbu saveeŋ ariaaŋ ila Maaron maata tighe: Yes aat irau tighan aniiŋ mako, ve tighun yaa mako, le irau tirav Paulus imaat. 13 Zeran tau timbu saveeŋ pa ravuuŋ Paulus na, yes irau tamoot ru ve geege. 14 Tauvene tiburig tila to yes daaba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa, ve tipaesia ŋgar toozi pazi tighe: “Yei tane nimbu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata wa. Nighe aazne ve ila, avomai aat itut aniiŋ eta mako, le irau nirav Paulus imaat. 15 Tauvene yamŋa daaba toit siriv ala to daaba tau iŋgin yes zaaba to Rom na, ve atombaana tauvene aghe: ‘Yei nighe ugham Paulus izilam payei. Leso nighason poghania pa saveeŋ tooni puughu ve nighazooŋ pani kat.’ Yam agham tauvene, ve yei aat nisaŋani izi eez livuugha. Saawe tau ilam peria tsiei, mako niravu imaat. Leso ilat ivot tsiam sov.”
16 Eemon Paulus waagha taliiŋa irav saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe. Tauvene ila ivot ruum to yes zaaba, ve iloŋ ila ighita waagha, ve ipaesia saveeŋ tana pani. 17 Paulus ilooŋ saveeŋ tooni, ve imbaaŋ ila pa daaba ee to yes zaaba ilam, ve isaav pani ighe: “Ugham ŋeer paaghu tane ila to daaba tsiam tau iŋgin yam zaaba asov na. Pa i le saveeŋ rig pani.” 18 Tauvene daaba tawe igham Paulus waagha ila to daaba tooni, ve isaav pani ighe: “Paulus tau nikisi ilepleep tomani ghei ne, imbaaŋ payau, tauta nala tooni. Ve ighason ghau ighe nagham ŋeer paaghu tane ilam ighit ghom. Pasaa, i le saveeŋ rig payo.”
19 Tauvene daaba tooni ikis Paulus waagha niima, ve yesuru tila ziige, ra ighasoni ighe: “Aiyo, saa saveeŋ tau ughe usavia payau ne?”
20 Paulus waagha isaav pani ighe: “Yes Yuda timbu saveeŋ tighe tilam tighason ghom, leso bogzo, mako ugham Paulus, ve yamru azila pa daaba to yes Yuda lupuuŋ toozi. Saawe tau tilam, yes pale tigham karom payo tighe i tauu aat ila toozi, leso tighasoni poi pa saveeŋ tooni ve tighazooŋ pa puughu. 21 Eemon ulooŋ zi sov. Pa tamtamon toozi irau tamoot ru ve geege pale tisaŋan pa ravuuŋni izi eez livuugha. Yes timbu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata tighe aat irau tighan aniiŋ mako, ve tighun yaa mako le irau tirav Paulus imaat. Yes tighurghur matazi payo ve tisasaŋan. Isaav ighe ulooŋ zi, ene aat tigham ŋgar tana.”
22 Daaba tana ilooŋ saveeŋ tooni, ve iŋgalsekini ighe: “Saveeŋ tau yo usavia payau ne, upaesia pa ite paam sov.” Isavsaav pani le isov, ra ipuli gha ila.
Yes Roma tipaghau Paulus izila pa nugh Sisarea
23-24 Daaba tana iburig, ve ipoi daaba ru to yes zaaba tilam, ve isaav pazi ighe: “Ala ayau yes zaaba irau ndiŋndiŋ ru (200), tomania zaaba tamoot tol saŋavul (70) tau tilalandoov hos na. Ve agham yes zaaba to kisiiŋ iiz paam, irau ndiŋndiŋ ru (200). Ve agharaat hos siriv pa Paulus paam. Mboŋ aazne, aaz anunu ighe igham liim ve paaŋ, mako agham Paulus, ve yamŋa aburig azila pa nugh Sisarea. Aŋgin poghania le ila ivot to gavana toit Feliks.” 25 I isavsaav tomani zi le isov, ra ibood paesiiŋ ila rau tauvene:
26 “O gavana Feliks, tiina tsiau. Yau Klodias Lisius nagham aaz poia payo.
27 “Ŋeer tau ilat na, yes Yuda tikisi, ve rigmon kanaŋ tiravu imaat. Eemon yau nalooŋ tighe i to Rom, tauvene nala tomania zaaba tsiau, ve nigham mulini ve niŋguaaza pazi. *
28 Yau naghe nawatagh: I igham saa ŋgar tau Yuda tighita tighe isosor. Tauvene naghamu ila, ve napayooze ila daaba to yes Yuda naghozi. 29 Yau naleep, ve nalooŋ saveeŋ toozi iparav ila ilam, ve naghita naghe i igham sosor tiina eta irau to taghuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ma taravu imaat ne mako. Yes tivazorai zi pa tauzi tutuuŋ toozi mon. *
30 Murei ra, tipaes payau tighe Yuda siriv tigham lilini tighe tiravu imaat. Tauta rekia mon napaghaua ilat. Leso anam utiir saveeŋ tooni. Ve nasaav pa yes tau tighe tipayooze pa savsaveeŋ na naghe tizilat tsio ta sena, o tivotia sosor tooni ila naghom. Aiyo, saveeŋ tsiau, tauta ilam imuul ta sene. Uleep toman lolom poia.”
31 Tauvene mboŋ tana, yes zaaba titaghon saveeŋ to tiina toozi, ve tigham Paulus gha yesŋa tila tivot nugh Antipatris. 32 Tileep ta sewe le nughizau, ra yes zaaba tau tilaagh taan na, timuul tila pa niazi ta Yerusalem we. 33 Ve yes tau tilandoov hos na, tigham Paulus gha malmalizi tila tivot nugh Sisarea. Tila peria, ra tizuzuun rau to Klodias ila to gavana Feliks, ve tighur Paulus ila niima. 34 Feliks iwaat rau tau Klodias iboode na le isov, ra ighason Paulus ighe: “Nugh tsio igheen taan sirivu sindei?”
Paulus ipaes pani ighe: “Yau nalam pa taan sirivu to Silisia.”
35 Feliks isaav pani ighe: “Poia. Uleep le irau yes tau tighe tipayooz ghom pa savsaveeŋ na tilam tivot, o nalooŋ saveeŋ tsiam.” Ra isaav pa zaaba siriv ighe tigham Paulus tila ruum tiina tau muuŋ Erod irao na, ve tiŋgini ta sewe.
* 23:1 Mbaŋ 24:16; 2Kor 1:12; 2Tim 1:3 * 23:2 Yo 18:22+ * 23:3 Lo 25:1+; Mt 23:27+ * 23:5 Igham 22:28 * 23:6 Mbaŋ 24:21, 26:5+; Pil 3:5 * 23:11 Mbaŋ 18:9, 27:23+ * 23:27 Mbaŋ 21:30+ * 23:29 Lu 23:14+; Mbaŋ 18:14, 25:25, 26:31