15
Krisi imaat ve iburig pa mateegh wa
Yam toŋvetaz, yau naghe napei ŋgar tsiam muul pa vaaru poia tau navotia payam gha aghamu wa. Vaaru poia tane, ta aazne ayozyooz ila. Vaaru poia tau muuŋ navotia payam na, isaav ighe aghur ila ve akisi tuŋia, ene aat imin eez payam to Maaron igham mulin gham. Eemon isaav ighe akisi mako, ene aat imin kaut sorok ve aghita ghuruuŋ ila tsiam anooŋa mako. *
Saveeŋ tiina kat tau muuŋ tisavia payau ve anag nasakia ilat payam, ene vene: Krisi, i igham niaan ve imaat pa sosor toit itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na. *
Ve titavia izila mateegha niazi ve mboŋ imin tol, ra Maaron ipaburigini pa mateegh. Ene paam itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na. *
Saawe tau iburig, i ila ivot to Petrus imin maata. Ra ila ivot to mbaŋooŋa tooni tisov gha tighita. *
Murei ra, i ila ivot to toŋvetaz tooni irau 500 ve geege siriv gha tisov tighita. Zeran tawe, katini tilepleep soone. Ve siriv timaat wa. Ra ivot to Yakobus *
gha ighita. Mako ila ivot muul to mbaŋooŋa tooni tisov. *
Yes mbaŋooŋa tooni tisov tighita ve ilam ilam le murei, ra ivot tsiau gha anag naghita paam, ve isov. Onoon, yau namin mbaŋooŋa tooni itaghon eez ite pa mbaŋooŋa siriv. Yau namin tamtamon tau tiina ipoopa ila saawe tooni duduuŋ mako. *
Mbaŋooŋa tisov to Krisi ezazi iliiv ghau. Onoon, yau mbaŋooŋa tooni paam. Eemon naghita taug naghe yau poiag irau to tiwaat ghau tighe mbaŋooŋa to Krisi mako. Pa muuŋ, naghur pataŋani naol pa Maaron lupuuŋ tooni. *
10 Eemon poia to Maaron itoor ghau, tauta namin mbaŋooŋa to Krisi ve aazne nataghon ŋgar tooni. Poia tooni izaa tsiau sorok mako. Ighur anooŋa. Pasaa, yau nagham katin uraat le naliiv mbaŋooŋa tisov. Eemon yau taug mako. Poia to Maaron igheen tsiau, tauta ipapalot ghau gha naghamgham uraat tane. *
11 Tauvene isaav ighe yau, ma mbaŋooŋa siriv nivotia vaaru poia pa tamtamon, ene yei nisov nisasavia saveeŋ tauvene pa mateegh ve burigiiŋ to Yesu Krisi. Ve saveeŋ tane, tauta yam alooŋa gha aghur ila.
Maaron pale ipaburigin yes mateegha
12 Yei nivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: “Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa.” Ighe tauvene, puughu mindai ta tsiam siriv tighe Maaron irau ipaburigin yes mateegha mako? *
13 Aghita. Isaav ighe saveeŋ toozi tawe onoon, ve mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako. 14 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, na saveeŋ tau yei nivovotia ne, ene saveeŋ sorok. Le anooŋa mako. Ve ghuruuŋ ila tsiam paam, ene gabua sorok. 15 Ve gabua ite. Isaav ighe Krisi iburig pa mateegh mako, ene yei tane nigham karom payam pa Maaron eeza. Pasaa, nipariaaŋ tamtamon to tighur ila tighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. Eemon isaav ighe saveeŋ tsiam tana onoon, ve mateegha irau tiburig mako, ene Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako. 16 Nayol saveeŋ tsiau muul. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, aat Maaron ipaburigini pa mateegh mako. 17 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua sorok. Le anooŋa mako. Ve sosor tsiam ighengheen soone. 18 Ve yes tau tighur ila to Krisi ve timaat na, yes paam tilalez wa. 19 Iit taghurghur mataan pa burigiiŋ to yes mateegha ve lepoogh poia tau pale Krisi igham pait. Eemon isaav ighe saveeŋ to lepoogh tawe, ene onoon mako, ve taghurghur mataan pani sorok, ene takaria tauun wa. Pasaa, saawe tau taleep izi taan, iit tabadbaad pataŋani naol. Tauvene tamtamon aat lolozi isaghatin ghiit iliiv tamtamon tisov to taan tau tileep saghat na.
20 Eemon mako! Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. I imin aniiŋ maata tau imatuugh ila uum imin maata. Pasaa, i ta imuuŋ pa mateegha tisov tau pale tiburig pa Mboŋ Murei. *
21 Aghita. Muuŋ, ŋeer ee ta imin eez pa mateegh ivot. Burigiiŋ to yes mateegha tauvene paam. Ŋeer ee ta imin eez pani gha ivot. Ene Krisi. *
22 Iit tamtamon tau tavot ila to Adam na, tasov taleep ila sosor tooni loolo. Tauta iit tasov tamatmaat. Ve yes tau timin Krisi le ve tileep tuŋia ila tooni na, tauvene paam. Murei, Maaron pale ipaburigin zi tisov, ve tileep matazi yaryaare. 23 Eemon tamtamon tisov aat titaghon saawe toz toz. Krisi ta iburig pa mateegh imin maata. Ve tala tala le saawe tau ighe i imuul ilam, mako tamtamon tooni tisov anazi tiburig. *
24 Gabua tawe isov, mako taan saawe ivot, ve i pale ipasov yes pooza, ve daaba tisov tau ezazi tintiina, tomania gabua isov tau tapirizi tiina na, le tisov tilalez. Mako ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Taama Maaron niima. 25 Pasaa, Krisi aat igham pooz itaghon Maaron ŋgar tooni le irau itatan koiŋa ve tapirizi isov kat, ve ivaghaaz zi ila aaghe saamba. *
26 Ve koia tau pale ipasovu murei geeg, ene mateegh. *
27 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Maaron ighur gabua tisov tileep ila i saamba wa.” Onoon, saveeŋ tane isaav ighe gabua tisov tileep ila Krisi saamba. Eemon Maaron, i ileep ila Krisi saamba mako. Pasaa, i ta ighur gabua tileep ila Krisi saamba. *
28 Murei, saawe tau gabua tisov tileep duduuŋ ila Naatu saamba, Naatu pale ighur tauu ila Taama Maaron saamba. Leso Maaron imin daaba pa gabua tisov, ve iŋginiir zi.
29 Laak, naghe naghason gham. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, puughu mindai ta yam siriv aghe agham mateegha tsiam niazi, ve tigham yaa payam? Aghamgham ŋgar tana pasaa? Pale iuul zi mindai? 30 Ve puughu mindai ta saawe isov, yei nibadbaad pataŋani pa Krisi eeza, ve nireirei taumai pa zaab. *
31 Yam toŋvetaz, yam agham ghau lolog poia pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa ivot ila sosomim gha amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Ila i maata, yau nasaav ghazooŋa payam naghe: Mateegh iŋaŋarui ghau irau saawe. *
32 Isaav ighe yau nataghon ŋgar to tamtamon mon pa uraat tau naghamghamu ne, puughu mindai ta narei taug gha yeŋa gabua sagsagŋa niparav izi nugh Epesus? Yau naghe nagham saa kat, ta nabaad pataŋani tawe? Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, o tambaaŋo. “Taghanghan, taghunghun, ve tail leen lepoogh poia izi taan. Pa bogzo ma ezau gha tamatmaat.” *
33 Yam ayamaan gham. Apul tamtamon titombaan gham sov!
“Pa ighe iit tau tataghon ŋgar poia ne, tapaak zeran sasaghati, ene pale tiyes ghiit pa ŋgar toozi, ve ŋgar toit isaghat paam.”
34 Ŋgar tsiam ikaukau irao! Agham ŋgar poi, ve apul ŋgar sasaghati ileple, ve ataghon ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata. Yau nasaav ghazooŋa payam: Mayamim. Pasaa, yam siriv awatagh Maaron rigta mako.
Anoŋaan paaghu pale ariaaŋa ve irau isaghat mako
35 Aiyo. Tamtamon eta aat ighason ghau tauvene: “Isaav ighe Maaron ipaburigin yes mateegha, pale ipaburigin zi mindai? Ve saawe tau tiburig, pale igham lezi anoŋazi paaghu ghitooŋa mindai?”
36 Yo borau! Lem ŋgar mako! Ughita. Isaav ighe tavazogh gabua eta uuve, ene aat uuli imbuuz gha ilale, mako paaghu tooni itum izaa. *
37 Ve isaav ighe tavazogh wit, ma gabua ite paam uuve, ene pale paaghu tooni tau murei itum izaa na ghitooŋa raraate imin uuv tau tavazoghi ne mako. Pale ghitooŋa ite. 38 Ve Maaron igham gabua tau tavazogh zi na titum tizaa, mako eŋaeŋa tighur ayazi, bogazi, rauazi, ruŋguzi, ve anoŋazi itaghon i tauu ŋgar tooni.
39 Gabua tau tileep izi taan ne, mizazi raraate mako. Iit tamtamon mizaan ite, ŋgai toozi ite, man toozi ite, ve iigh tauvene paam, mizazi ite.
40 Ve gabua tau tigheen ila sambam saamba na, anoŋazi ite. Ve gabua to taan, anoŋazi ite. Ve gabua to sambam saamba pabodeŋazi ite pa gabua to taan. 41 Aaz mbonari, ene ite pa kaiyo mbonari. Ve pitum tauvene paam. Mbonarizi ite pa aaz ve kaiyo mbonarizi. Ve pitum tisov raratezi mako. Pitum eŋaeŋa mbonarizi ite ite.
42 Burigiiŋ to yes mateegha, ene ŋgara raraate. Isaav ighe tamaat ve titavi ghiit, ene anoŋaan izila taan ve imbuuz gha ilale. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu. Anoŋaan paaghu tana pale ariaaŋa ve irau isaghat mako. 43 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene ghitooŋa poia geeg mako. Eemon murei, saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan tau poia le poia kat, ve mbonari tiina. Anoŋaan tau titavia izila taan ne, le tapiri mako. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu tau le tapiri tiina. *
44 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene gabua to taan. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, ila Maaron Avuvu tapiri, iit pale tagham leen anoŋaan paaghu tau irau to ileep izi sambam.
45 Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe:
“Adam, ŋeer tau Maaron ighuru imin maata na, iburig imin tamtamon, ve maata iyaryaar.” *
Ve Adam ite tau ivot murei
na, i Avuvu ta igham ghiit taleep mataan yaryaare le alok. *
46 Tauvene ŋeer to sambam imuuŋ mako. Ŋeer to taan tomania taan lepoogha ta ivot imin maata. Ra ŋeer to sambam ilam tomania lepoogh paaghu to Maaron Avuvu. 47 Adam tau ivot imin maata na, Maaron igharaata pa taan. Tauvene i tamtamon to taan. Ve Adam ite tau imin ru, i ileep nugh sambam ve izilam. *
48 Tamtamon tisov to taan, anoŋazi ve lepoghazi, ene imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve yes tau pale tileep izi nugh sambam na, anoŋazi paaghu ve lepoghazi, ene imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam. 49 Aazne, lepoogh toit, taleep imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve murei tauvene paam. Iit pale taleep imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam na. *
50 Yam toŋvetaz, yau nasaav payam tauvene: Anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh sambam mako. Pasaa, gabua to nugh sambam irau isaghat mako. Tauvene gabua tau isasaghat imin anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh tawe mako. Maaron aat igham leen anoŋaan paaghu, o tagham lepoogh tawe. *
Maaron igham ghiit taliiv mateegh
51 Alooŋ. Yau naghe napaghazoŋai gham pa gabua ee tau muuŋ iyooŋ, ve aazne Maaron isavia ivot ighazooŋ. Tamtamon toit siriv aat timaat mako. Pasaa, saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale itoor ghiit tasov ve tagham anoŋaan paaghu. 52 Tavuur tau Maaron ighuru to itaŋ murei geeg na, pale itaŋ, ve rekia mon Maaron ipaburigin yes mateegha, ve igham lezi anoŋazi paaghu tau irau isaghat mako. Mako iit tau tamaat soone ve talepleep ne, anaan, Maaron pale itoor ghiit, ve igham leen anoŋaan paaghu. *
53-54 Pasaa, anoŋaan to taan tau tisaghat gha timatmaat ne, Maaron aat itoor zi. Leso timin paaghu, ve irau tisaghat, ma timaat muul mako. Gabua tane ighe ivot, ene pale Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Isaav tauvene:
“Maaron iparav ariaaŋ, tauta iliiv mateegh tapiri, ve ipasovu le isov kat.” *
55 “Mateegh, tapirim to uliiv ghei igheen sindei?
Aa mateegh, iiz tsio to uŋgal ghei pani ne, igheen sindei? Mako.” *
56 Pasaa, iiz to mateegh, ene ŋgar saghati. Ve ŋgar saghati ighamgham tapiri ila tutuuŋ. *
57 Eemon iit tapait Maaron toman loloon poia! Pasaa, ila uraat to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham ghiit taliiv ŋgar saghati ve mateegh. *
58 Tauvene yam toŋvetaz tau lolog igheen tsiam kat na, yau nasaav payam: Ayooz ariaaŋ, akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve apul taumim kat pa uraat to Tiina toit irau saawe. Pa yam awatagh: Isaav ighe i ileep tomani gham pa uraat tsiam, na yam arav taumim sorok pa uraat mako. Uraat tsiam pale ighur anooŋa. *
* 15:2 Ro 1:16, 11:22; Hib 3:14 * 15:3 Is 53:5+; Ga 1:4; 1Pe 2:24 * 15:4 Lu 24:46 * 15:5 Mk 16:14; Lu 24:34+; Yo 20:19 * 15:7 Yakobus tane, ene Yesu taazi. * 15:7 Mbaŋ 1:3+ 15:8 Saawe tau Yesu ilepleep izi taan, mbaŋooŋa tooni siriv tilaghlaagh tomania. Tauvene tighita uraat tooni ve mateegh tooni paam. Ve saawe tana, Yesu ighur zi timin mbaŋooŋa tooni. Eemon Paulus, i ilaagh tomani zi mako. Yesu imuul izala pa sambam ve murei ra, ivot to Paulus ve ighuru imin mbaŋooŋa tooni. * 15:8 Mbaŋ 9:3+; 1Kor 9:1 * 15:9 Mbaŋ 8:3; Ga 1:13; 1Tim 1:13 * 15:10 2Kor 11:5, 23, 12:11+; Kol 1:29 * 15:12 Mbaŋ 2:32, 4:33, 5:30+ * 15:20 Mbaŋ 26:23; Kol 1:18; 1Pe 1:3; Syg 1:5 * 15:21 Gnp 3:1-19; Yo 11:25; Ro 5:12+ * 15:23 1Tes 4:15+ * 15:25 Mbo 110:1; Mt 22:44; Hib 1:13 * 15:26 1Kor 15:54-57; Syg 20:14, 21:4 * 15:27 Mbo 8:6; Mt 28:18; Hib 2:8; 1Pe 3:22 * 15:30 Ro 8:36; 2Kor 11:26 * 15:31 2Kor 4:10+ * 15:32 Mbaŋ 19:23+; 2Kor 1:8 * 15:36 Yo 12:24 * 15:43 Mt 13:43; Pil 3:20+; Kol 3:4 * 15:45 Gnp 2:7 15:45 Adam ite tau ivot murei na, ene Krisi. Ves 47 iwaato ighe: “Adam ite tau imin ru na.” Saveeŋ tane, ŋgara tauvene. Adam tau ivot imin maata na, iit tasov tavot ila tooni. I puughu toit. Tauvene saawe tau i igham sosor, iit taleep iloŋ ila sosor tawe paam. Krisi tauvene paam. I puughu to lupuuŋ paaghu, ene yes tamtamon tooni. Yes tau tipaako na, tileep ila mateegh ve burigiiŋ tooni loolo. * 15:45 Yo 5:21, 24; Ro 5:15+ * 15:47 Gnp 3:19; Yo 3:13, 31 * 15:49 Ro 8:29+; 1Yo 3:2 * 15:50 Yo 3:5+ * 15:52 Mt 24:31; Pil 3:21; 1Tes 4:15+ * 15:53-54 Is 25:8 * 15:55 Hos 13:14 * 15:56 Gnp 3:3; Ro 4:15, 5:12, 7:9+ * 15:57 Ro 8:37; 2Kor 2:14; 1Yo 5:4+ * 15:58 Ga 6:8; Hib 6:10; Syg 14:13