11
Paulus iveveen yes Korin pa mbaŋooŋa karomŋa
Yau naghe nagham ŋgar to borauŋa rig. Mindai, irau ayok payau? Aghita. Yau nasiigh gham pa Krisi wa. Ve ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon, ve naghur gham ala tooni, imin livaa mbiu tau tighuru ila to tamoot. Pasaa, Maaron ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe tamtamon tooni tighur lolozi ve ŋgar toozi isov ila pani mon. *
Aazne, yam ataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve aghur lolomim isov iŋarui Krisi. Eemon naroi pa aat tamtamon siriv tikau ŋgar tsiam, imin muuŋ moot igham karom pa Eva ve itombaana, mako apul ŋgar tana. *
Pasaa, yau nawatagh: Tamtamon siriv tilat tileep tomani gham, ve saveeŋ tau tivovotia pa Yesu na, ene raraate imin saveeŋ tau muuŋ yei nisavia payam na mako. Ve avuvu tau yes tighe yam aghamu, ene raraate imin Maaron Avuvu tau muuŋ aghamu na mako. Ve vaaru poia tau tivovotia payam na paam, ene raraate imin vaaru poia tau yei nisavia payam ve aghur ila na mako. Eemon yam agham zi toman lolomim poia, ve apul zi gha tighamgham uraat toozi tawe, ve aghur ila saveeŋ toozi. *
Alooŋ. Mbaŋooŋa siriv tau yam aghit zi aghe ezazi tintiina na, yes tiliiv ghau mako. Saa ŋgar tau yes tighamu, yau naghamu paam. *
Onoon, yau ŋeer to savsaveeŋ imin yes mako. Eemon ŋgar to Maaron, yau nambool pani mako. Saawe naol, ŋgar maata maata tau naghamghamu ne, ipaghazoŋai ghau ila matamim ighe yau naghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. *
Yam awatagh: Saawe tau navotia vaaru poia to Maaron payam, natatan taug, ve nagham uraat payam sorok. Nayok pa agham leg atuya mako. Yau nataghon eez tauvene to napakur gham. Laak, yam aghita mindai? Yau nasosor? *
Saawe tana, yau naleep ila lupuuŋ siriv to Krisi nimazi. Uleeŋ tau tigham payau na, ene iuluul ghau to nagham uratoi gham. Ŋgar tane, ene imin yau naum gabua toozi, ve nagham payam. Saawe tau itiŋa talepleep ve mbolaaŋ igham ghau, yau naghason gham pa uleeŋ eta mako. Pasaa, toŋvetaz siriv to Masedonia tilam, ve tiuul ghau pa saa gabua tau nambool pani na. Ve lolog pa nagham pataŋani eta payam mako. Tauta nayai ghau, ve naghason gham pa uleeŋ eta mako. Ve aazne ve taghon gha ila paam, pale nataghon ŋgar raraate mon. *
10 Alooŋ. Saveeŋ onoon to Krisi igheen ila lolog ve i tauu ighit ghau ve nasavia saveeŋ tane. Yam tamtamon to Akaia, tsiam eta irau igham ghau napul eez tau nataghoni pa uraat tsiau ne mako. Pa eez tane ta igham ghau tintinig ve napakur ghau pani. 11 Mindai, yam aghe yau lolog payam mako, tauta nataghon eez tane? Maaron iwatagh: Yau lolog igheen tsiam kat. 12 Tauvene irau nayok payam to auul ghau ne mako. Eez tau nataghoni pa uraat tsiau ne, ene pale ighengheen tauvene. Pa naghe napoon eez pa yes tau tipapait tauzi ezazi tighe yes raratezi imin yei.
Ŋgar tau mbaŋooŋa karomŋa tighamghamu
13 Zeran tawe, tigham tauzi timin mbaŋooŋa to Krisi. Eemon yes mbaŋooŋa tauu to Krisi mako! Tigham karom. *
14 Ve iit irau tarur pa karom toozi tawe mako. Pasaa, Sadan tauu irau itoor ghi imin aŋela ve itotoi ghazooŋa to Maaron, leso itombaan ghiit. *
15 Tauvene besooŋa tooni paam, irau tigham tauzi timin zeran tau titaghon ŋgar duduuŋa. Eemon tarur pazi sov. Murei, Maaron pale ighur atuya iŋarui zi pa ŋgar toozi.
Pataŋani naol tau Paulus ibaad zi, tauta ipaghazoŋaini ighe i mbaŋooŋa tauu to Krisi
16 Yau nasaav wa. Naghe nasavia saveeŋ rig imin borauŋa. Eemon tsiam eta ighit ghau imin borau sov. Ve isaav ighe aghit ghau imin borau, ene poia! Apul ghau ve nagham ŋgar imin yes borauŋa, ve napait taug ezag rig. 17 Yau nawatagh: Saveeŋ tau naghe nasavia to napait taug, ene itaghon ŋgar to Tiina toit mako. Saveeŋ tau naghe nasavia, ene imin saveeŋ to yes borauŋa tau lezi ŋgar mako. 18 Ve tambaaŋo. Pasaa, eval tiina tau yamŋa alepleep na, tipapait tauzi ezazi itaghon ŋgar to taan. Tauvene yau paam, anag naghe napait taug. 19 Aa yam Korin, yam aat ŋgar puughu! Tauta yes tau lezi ŋgar mako na, yam lolomim poia pazi, ve lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ to yes borauŋa! 20 Ve tane mon mako. Pa ighe tamtamon eta itatan gham ve izoornugh ighe ataghoni pa ŋgar tooni mon, ma ipasovuur gabua tsiam, ma igham gabua tsiam piind ee mon, ma ipapait tauu, ma iposai gham ve ipamayaŋin gham, na yam ayok pani mon, ve apuli ighamgham tauvene. 21 Zeran tana tiliiv ghei kat! Tigham ghei mayamai. Pasaa, ŋgar tau tighamghamu na, yei irau nitaghoni mako.
Aiyo, naghe naseeŋ saveeŋ tsiau borau tane. Pasaa, zeran siriv tau tileep tomani gham na mayazi mako ve tipapait tauzi ezazi. Tauvene yau aat nataghon ŋgar toozi ve napait taug ezag paam! *
22 Mindai, zeran tana yes Hibrua? Yau paam to Hibru. Ve yes to Israel? Yau paam to Israel. Ve yes tivot ila to Abaram? Yau paam navot ila to Abaram. * *
23 Ve yes besooŋa to Krisi? Yau paam, besooŋa tooni. Eemon yau naliiv zi. Aliŋag tane, yau nawatagh, ene saveeŋ to borauŋa. Eemon tambaaŋo! Yau narav taug pa uraat to Krisi le naliiv zi. Saawe naol tilos ghau le nasaghat, ve tighur ghau naloŋ nala ruum to yavyavuuŋ pai katini. Ve saawe naol, naghe paita namaat. Pataŋani naol tau nabaad zi ne, ene naliiv zeran tana. *
24 Daaba to yes Yuda tilos ghau pa ravraav pai liim wa. Ve saawe eŋaeŋa tau tilos ghau na, tilos ghau pai tamoot ee saŋavul liim ve paaŋ (39). *
25 Yes Roma tigham toon ve tilos ghau pai tol wa. Ve saawe ee, eval tikor maet ve tirav matin ghau. Pai tol, yau nazaa waaŋ ve niraav nila le waaŋ imbiriis ila te paavo. Ve saawe ee, namoghan ila te paavo pa mboŋ ee, ve mataaz ee. *
26 Saawe naol tau nalaghlaagh, saghatiiŋ maata maata iŋaŋarui ghau ve rigmon kanaŋ namaat. Yaa ivot toman tapiri le rigmon kanaŋ izugh ghau gha nalaleg. Monmon umbuuŋa, ve yes Yuda tau yeŋa nugh eemon, ve yes tau Yuda mako na paam tizuari zi tighe le tivaghamun ghau. Tauvene isaav ighe naleep ila nugh tintiina, ma nalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ma nazaa waaŋ ve naraav ila te paavo, ene pataŋani ighamgham ghau tauvene. Ve yes tau titoom ve tigham tauzi timin toŋvetaz to Krisi na, tighamgham pataŋani tiina payau paam. *
27 Monmon, yau narav taug pa uraat ve nagheen poi mako. Ve saawe naol naleep saghat, ve murun ghau ve pitool ghau. Leg aniiŋ mako. Ve ŋgoaaŋ ighamgham ghau pasaa, leg nonoghiiŋa poia eta to nanonogh ghau pani mako. *
28 Pataŋani naol tawe, to tinig mon. Ve gabua ite ighamgham pataŋani payau paam. Pasaa, saawe isov, yau naghamgham ŋgar naol pa lupuuŋ tisov to Krisi, ve lolog bubu pazi. 29 Isaav ighe tamtamon eta ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ mako, ene igham ghau nayamaan naghe tapirig isov. Ve ighe tigherev toit eta gha igham sosor, ene igham ghau ateg yavyav kat.
30 Isaav ighe ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe napait taug, ene poia. Yau aat nataghon ŋgar tsiam. Eemon saawe tau napakur ghau, yau aat nasavia gabua siriv tau titotoi tighe yau tapirig imbool. *
31 Maaron tau Tiina toit Yesu Krisi Taama na, iit aat tapait eeza irau saawe. I iwatagh: Saveeŋ tsiau tane, karom mako. Ene onoon mon. *
32 Saawe tau naleep izi nugh tiina Damaskus, gavana tau kinik Aretas ighuru pa ŋginiiŋ nugh tawe na, ighur zaaba siriv to tiŋgin ataman to nugh, leso tikis ghau. 33 Eemon naleep ila nakaral tiina loolo, ve zetagŋa titugh ghau itaghon sooso to yaghur tau igheen ila didiiŋ tiina to nugh, ve nazila. Tauta i ikis ghau mako, ve naghau. *
* 11:2 Ep 5:27; Kol 1:28; Syg 14:4 * 11:3 Gnp 3:1+; 2Pe 3:17 * 11:4 Ga 1:6+ * 11:5 1Kor 15:10; 2Kor 12:11; Ga 2:6+ * 11:6 1Kor 1:17, 2:1, 13; Ep 3:4 * 11:7 1Kor 9:12+ * 11:9 2Kor 12:13; Pil 4:15+; 1Tes 2:9 * 11:13 Mt 7:15+; Mbaŋ 20:29+; 2Kor 2:17 * 11:14 Ga 1:8 * 11:21 2Kor 10:10 * 11:22 Saveeŋ ‘Hibrua’ ve ‘Israela’, pughuzi ite ite. Hibrua, ene Abaram paaghu tooni. Ve saveeŋ ‘Israela’ ene iŋarui ghuruuŋ ila toozi. Yes tau Maaron igham zi timin i le, ve titaghon tutuuŋ tooni na tiwaat tauzi tighe yes Israela. Ve nugh nugh tiwaat zi tighe ‘Yuda’. * 11:22 Mbaŋ 22:3; Ro 11:1; Pil 3:4+ * 11:23 1Kor 4:9+; 2Kor 4:11, 6:4+ 11:24 Tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Isaav ighe tilos tamtamon eta, yes irau tilosi pa tamoot ru (40) ve izi. Irau timalaaŋ pa 40 ve izala mako. Tauvene saawe tau yes Yuda tilos Paulus, tiŋgal maata kat. * 11:24 Lo 25:3 * 11:25 Mbaŋ 14:19, 16:22, 27:41 * 11:26 Mbaŋ 9:23, 13:50, 20:3, 23:12+ * 11:27 Mbaŋ 20:31; 2Kor 6:5 * 11:30 2Kor 12:5, 9+ * 11:31 Ro 1:9+; 2Kor 1:23 * 11:33 Mbaŋ 9:23+