5
Paulus ipasawal ighe ŋeez o igham anooŋa paaghu to nugh sambam
Yei nighita anoŋamai to taan tane, ene imin dur sorok to anunumai ileep iloŋ ila. Ve yei niwatagh: Isaav ighe tireu dur tane, Maaron pale igham lemai ruum tauu tau igheen izi sambam. Ruum tawe, tamtamon tigharaata pa nimazi mako. Maaron tauu igharaata. Ve ruum tana pale igheen le alok. *
2-3 Tauvene aazne, yei nipasawal ve nitaŋ nighe: “Oyai, ŋeez o nileep ila niamai paaghu tawe?” Niamai tawe, ene anoŋamai paaghu to sambam. Saawe tau niloŋ nila, ene imin anunumai inonogh ghi pa nonoghiiŋa paaghu. Leso nileep tinimai ŋginaaŋa sov. *
Saawe tau nilepleep iloŋ ila dur tsiei to taan tane, lolomai ipataŋan ve nitaŋtaŋ pa lepoogh to nugh sambam. Eemon lolomai pa nipul anoŋamai to taan tane mako. Nighe anoŋamai to taan ighengheen tauvene, le malmalimai niloŋ nila anoŋamai paaghu to sambam tau pale igheen le alok. Leso anoŋamai to sambam iyol anoŋamai to taan tane, imin tanonogh ghiit pa nonoghiiŋa paaghu. * *
Maaron ighur ghiit to tagham lepoogh tauvene. Ve igham tauu Avuvu pait imin puughu pa gabua naol tau murei pale igham pait. *
Tauta saawe isov, yei niroi mako, ve niyooz ariaaŋ. Onoon saawe tau nileep tomania anoŋamai to taan, nileep soghan pa Tiina toit. Eemon yei niwatagh: Murei pale nila nileep tomania. *
Tauvene aazne, taghit katin gabua eta pa mataan soone. Lepoogh toit to taan, ene tataghon eez to ghuruuŋ ila. *
Nayol aliŋag muul. Yei niroi mako ve niyooz ariaaŋ. Ve lolomai nighe le nipul anoŋamai to taan tane, ve nila nileep tomania Tiina toit Yesu izi sambam. Pasaa, ene gabua poia kat iliiv lepoogh tsiei to taan. *
Tauta isaav ighe nileep soghan pa Tiina toit, ma nileep tomania izi nugh tooni, ene yei nizuari ghei pa ghamuuŋ ŋgar tau i loolo pani. *
10 Pa murei, iit tasov aat tayooz ila Krisi naagho. Leso igabiiz ghiit, ve ighur atuya pa iit eŋaeŋa itaghon ŋgar tau taghamu izi taan na. Ŋgar popoia, ve ŋgar sasaghati paam. *
Iit leen uraat to tauul tamtamon, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon
11 Tauvene yei niroi pa Ŋeer Tiina. Tauta nizuari ghei nighe le nigham tamtamon titoor ŋgar toozi ila pani. Lolomai tomania ŋgar tsiei, ene igheen ghazooŋa ila Maaron maata. Ve nighe yam paam aghazooŋ payei, ve aghilaal ila lolomim aghe yei nibesbees pa Maaron toman lolomai. *
12 Yam agham ŋgar pa saveeŋ tsiei tane mindai? Aghe nipait taumai muul, leso aghur ila aghe yei ezamai pa uraat tsiei? Mako. Yei nisavia saveeŋ tane, leso apakur ghei pa uraat tau nighamu ne, ve irau ayol saveeŋ to zeran siriv tau tileep tomani gham na. Zeran tana, tighamgham ŋgar pa tamtamon ezazi ve tipakur zi pa gabua to uliin mon. Ve gabua to loloon, yes tigham ŋgar pani mako. *
13 Tamtamon siriv tighit ghei tighe ŋgar tsiei ivaghamgham imin borauŋa. Ve siriv tighe ŋgar tsiei iduduuŋ. Ene poia. Tauzi gha tisavsaav! Eemon uraat tsiei tane, nighamghamu to nipakur Maaron eeza, ve niuul gham. *
14 Ŋgar to Krisi tau loolo igheen toit kat na, ene ighamgham pooz payei ve ipapaburigin ghei pa ghamuuŋ uraat tooni. Pasaa, yei nighur ila nighe ŋeer eemon tawe ta igham tamtamon tisov niazi, ve imaat pa sosor toozi. Tauta yes tau tipaako pa mateegh tooni na, tisov tipul lepoogh toozi muŋgaana wa. *
15 Krisi imaat pa tamtamon tisov, leso yes tau tigham lepoogh paaghu ila tooni na, tileep titaghon tauzi ŋgar toozi muul sov, ve tileep titaghon ŋgar tau i loolo pani. Pasaa, i imaat pa sosor toozi, ve iburig pa mateegh, leso iuul zi. *
16 Tauvene aazne, yei nigabiiz tamtamon eta itaghon ŋgar to taan muul mako. Onoon, muuŋ yei nigabiiz Krisi itaghon taan ŋgara. Eemon aazne, nigham ŋgar tauvene pani muul mako. 17 Isaav ighe tamtamon eta imin Krisi le, ve ileep ila tooni, ene Maaron igham gabua paaghu ivot. Ŋgar muŋgaana to tamtamon tana, ene isov, ve i igham lepoogh paaghu. *
18 Gabua isov tana ivot ila to Maaron. Aghita. Muuŋ, koi isap itiŋa Maaron sosoon. Eemon ila uraat to Krisi, aazne itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon wa. Ve i ighur uraat ila nimamai ighe niuul tamtamon, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. *
19 Muuŋ, koi isap iit tamtamon ve Maaron sosoon. Pasaa, tamamalaaŋ pa tutuuŋ tooni. Eemon ila uraat to Krisi, Maaron ireu sosor toit, ve ipasov koi tawe. Tauta aazne, maata kisin sosor toit muul mako, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon wa. Ve i ighur saveeŋ tooni ilam tsiei, leso nivotia pa tamtamon, ve tiwatagh eez to yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. *
20 Tauvene yei nigham Krisi naagho, ve Maaron ivovotia aliiŋa payam ila avomai. Yei nitaŋ rarai gham pa Krisi eeza nighe: “Atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon.” 21 Aghita. Krisi, i le sosor eta mako. Eemon Maaron ighur sosor toit izaa tooni ve imaat imin watooŋrau to ireua. Leso iit tau tapaak Krisi ne, tamin tamtamon duduŋazi ila Maaron maata. *
* 5:1 2Kor 4:7 * 5:2-3 Ro 8:23 * 5:4 Saveeŋ ziiri tane ŋgara tauvene: Paulus loolo pa imaat, ve anunu mon ila nugh sambam mako. I ighe Krisi rekia imuul ilam. Leso imaat sov. Igham anooŋa paaghu ve malmali ila nugh sambam. * 5:4 Ro 8:11; 1Kor 15:53+ * 5:5 2Kor 1:22; Ep 1:13+ * 5:6 Hib 11:13+ * 5:7 1Kor 13:12; 2Kor 4:18; Hib 11:1 * 5:8 Pil 1:23 * 5:9 Kol 1:10; 1Tes 4:1 * 5:10 Mt 25:31+; Mbaŋ 17:31; Ro 2:16; Syg 20:12 * 5:11 Mbo 139:1+; Hib 10:31; Jud 23 * 5:12 2Kor 1:14+ * 5:13 1Kor 1:18-25 * 5:14 Ro 5:15, 6:11+; 1Tim 2:6 * 5:15 Ro 14:7+; Ga 2:20; 1Pe 4:2 * 5:17 Yo 3:3-7; Ro 6:4; Ga 6:15; Syg 21:4+ * 5:18 Ro 5:10; Kol 1:20; 1Yo 2:2 * 5:19 Mbo 32:1+; Ro 3:23+; Kol 1:19+ * 5:21 Is 53:6+; Ro 5:19; Ga 3:13; Pil 3:9; 1Yo 3:5