2
Paulus ighe yes Kolosia tiwatagh katin Krisi
Yau naghe yam awatagh tauvene: Yau narav taug pa uraat ve naparav ariaaŋ, leso nauul gham, tomania zetaanŋa siriv tau tileep izi nugh Laodisia na. Ve yam mon mako. Tamtamon tisov tau tighita naghog soone na paam, yau naghe nauul zi. *
Yau naghe napalot gham ve napariaaŋ ŋgar tsiam leso lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, ve alup lolomim imin eemon. Ve awatagh katin ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron tau aazne ivot ighazooŋ na, ve aghur ila ariaaŋ aghe ene onoon. Ŋgar tawe iŋarui Krisi. *
Pasaa, Maaron ŋgar tooni maata maata, ene tisov tighenaar ila to Krisi, imin kuaz tau tamtamon tighuru izala katkaat leso igheen poi. *
Saveeŋ tane, yau nasavia pasaa, naroi pa saveeŋ ŋgoreeŋ to zeran siriv. Onoon, tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ toozi, ve tighur ila. Eemon yam, aghur ila sov. *
Aghita, aazne yau naleep soghan payam. Eemon Maaron Avuvu ilup ghiit, ve ŋgar tsiau igheen tsiam imin ta itiŋa talepleep. Yau naghita naghe uraat tsiam ilaan duduuŋ, ve aghur ila to Krisi ariaaŋ. Tauta igham lolog poia le poia kat.
Tagham tapiriin ila to Krisi
Yam agham Yesu Krisi imin Tiina tsiam wa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat aleep tuŋia ila tooni, ve ataghon ŋgar tooni irau saawe. Lolomim isaghav Krisi kat, ve agham tapirimim ila tooni, imin ai tau waria izila kat. Ve ayooz tuŋia ila tooni, imin ruum tau tirao izala rir ariaŋazi. Ve aghur ila tooni ariaaŋ itaghon saveeŋ tau tipaduduuŋ gham pani na. Ve lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia tooni irau saawe. *
Paulus iveveen yes Kolosia pa zeran siriv tau tigherev zi to tighur murizi pa Krisi
Ayamaan gham pa yes karomŋa. Mako pale tigherev gham ve ataghon zi. Saveeŋ tau tisasavia na, ene saveeŋ tauu mako. Ene saveeŋ sorok tau itaghon ŋgar to timbuzŋa muuŋ ve ilam. Le anooŋa mako. Zeran tawe tighe titaghon ŋgar to avuvu maata maata tau tiŋgin gabua to sambam saamba ve taan. Eemon saveeŋ toozi itaghon Krisi ŋgar tooni mako. *
Krisi, i tamtamon imin iit. Eemon Maaron tapiri tomania eeza ve ŋgar tooni, ene isov ighenaar ila tooni. *
10 Ve gabua naol tau tapirizi tiina ve tighamgham pooz pait na, i imin daaba pazi ve iŋginiir zi. Tauvene yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, i ipavon gham kat pa Maaron tapiri ve ŋgar tooni isov, ve agham lepoogh poia kat ila tooni. *
11 Alooŋ. Yam tau apaak Krisi ve aleep tuŋia ila tooni na, ŋgar tauu to ravuuŋ waromim ivot payam wa. Ene nasavia ŋgar tau tamtamon tigham pa nimazi ne mako. Yau nasavia uraat tau Krisi ighamu ila lolomim, leso iziir ŋgar to lolomim muŋgaana ighau payam. *
12 Ŋgara tauvene: Saawe tau agham yaa, yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve titavi gham tomania Krisi. Ve Maaron igham gham apaak Krisi pa burigiiŋ tooni paam, tauta agham lepoogh paaghu ila tooni. Pasaa, yam aghur ila Maaron tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh. *
Uraat tiina tau Krisi ighamu izala ai pambarooŋ
13 Muuŋ, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana. Pasaa, saawe tana, Krisi irav motin ŋgar to lolomim muŋgaana soone. Tauvene lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Lemim ghilalooŋ pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Eemon aazne, Maaron ipaburigin gham tomania Krisi, ve agham lepoogh paaghu ila tooni wa. Pasaa, i ireu sosor toit isov ilale. *
14 Muuŋ, iit leen sosor tiina kat ila Maaron maata. Eemon aazne, Krisi ipasov sosor toit isov. Ene imin tibodeer ŋgar toit isov tau imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na ila rau, ve Maaron iravu izala ai pambarooŋ to Krisi. *
15 Ve avuvu ariaŋazi maata maata, tomania gabua naol tau tapirizi ve ezazi tintiina na paam. Saawe tau Krisi imaat izala ai pambarooŋ, Maaron iliiv zi ve ipasov tapirizi. Ra igherev zi tila, ipayooz zi ila eval tiina naghozi, ve ipamayaŋin zi. *
Tutuuŋ to tamtamon irau iuul ghiit to tawatagh Maaron ne mako
16 Tauvene isaav ighe zeran siriv tighit gham ataghon tutuuŋ toozi mako, ve tiyau avozi payam tighe yam agham sosor, na agham ŋgar naol pa saveeŋ toozi sov. Ene nasavia tutuuŋ toozi siriv tau iŋarui gabua tau aghanghani ve aghunghunu na, ve tutuuŋ toozi tau iŋarui lupuuŋ tintiina to suŋuuŋ, ma suŋuuŋ tau ivotvot ila saawe to kaiyo izaa paaghu, ve umbom patabuyaaŋ to Maaron. *
17 Pa gabua tau tisavia na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua tau pale ivot murei na anunu. Ve gabua tauu, ene Krisi. *
18 Zeran siriv, avozi iyaryaaŋ tighe yam aat atatan taumim ve avaghamunia taumim leso amin tamtamon patabuyaaŋa. Ve tighe aat asuŋ pa yes aŋela ve apakur zi. Zeran tauvene, isaav ighe toozi eta ivelegh gham, ve iposai gargari pa tandaghiiŋ tau i ighita, na yam aghur ila saveeŋ tooni sov. Pale igherev gham, ve asapir pa ghamuuŋ atuya poia tau isasaŋan gham. Tamtamon tauvene, i ipakur ghi sorok itaghon ŋgar to taan mon. 19 I ipaak Krisi mako. Eemon iit tawatagh: Krisi, i imin daaba pait to igham pooz pait. Ve iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, tamin i tauu anooŋa. Iit tamin Krisi seŋgaaŋa ve waaro eŋaeŋa tau tikis gabuaaŋa siriv tigheen tuŋia ila niazi. Ve i ipapalot ghiit ve ilup ghiit tamin eemon. Tauta ila Maaron tapiri, lupuuŋ to Krisi ivot imin tiina, ve iyaryaaŋ. *
20 Yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve apul lepoogh tsiam muŋgaana wa. Tauvene avuvu maata maata to sambam saamba ve taan, yam aleep ila sambazi muul mako. Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aleep imin yes to taan, ve ataghon tutuuŋ naol tau iŋarui gabua to taan ne? *
21 Tutuuŋ tauvene: “Gabua tane, yam aghamu sov, akisi sov, aghani sov.” *
22 Aghita. Tutuuŋ naol tau iŋarui aniiŋ ma gabua tauvene, ene tisavia gabua tau taghamu gha taghani, ve isov. Tutuuŋ tauvene, ene itaghon ŋgar to tamtamon mon. Pasaa, tamtamon ta tighur zi, ve tisaav pait tighe tataghon zi. *
23 Onoon, tutuuŋ tauvene, tamtamon siriv tighita tighe ene ŋgar poia. Pasaa, matazi iŋgal tighe: Isaav ighe tizuari zi kat pa Maaron, ve titatan tauzi, ve tivaghamunia tauzi anoŋazi, ene aat igham suŋuuŋ toozi poia kat ila Maaron maata. Eemon tutuuŋ tauvene irau iuul ghiit to tatatan ŋgar saghati to loloon muŋgaana ne mako.
* 2:1 Kol 4:13, 16; Syg 3:11+ * 2:2 Ep 3:18+; Pil 1:9 * 2:3 1Kor 1:24, 30 * 2:4 Ro 16:17+; Ep 5:6 * 2:7 Ep 2:20, 3:17; 1Tes 5:18 * 2:8 Mk 7:3; Ga 4:3, 9; 1Tim 4:1+; Hib 13:9 * 2:9 Yo 1:14+; Kol 1:15, 19 * 2:10 Yo 1:16; Ep 1:21+; 1Pe 3:22 * 2:11 Ro 2:29; Pil 3:3 * 2:12 Ro 6:3+; Ep 2:6, 3:7; Kol 3:1+ * 2:13 Ro 6:13; Ep 2:1, 5, 11 * 2:14 Ep 2:15+; 1Pe 2:24 * 2:15 Gnp 3:15; Lu 11:22; Yo 12:31 * 2:16 Mk 7:19; Ro 14:3+; 1Kor 8:8; Ga 4:9+ * 2:17 Hib 8:5, 10:1 * 2:19 Ep 1:22, 2:21, 4:15+ * 2:20 Ro 6:6; Ga 4:3, 4:9 * 2:21 1Tim 4:1+ * 2:22 Mt 15:9+