5
1-2 Maaron loolo igheen tsiam kat, ve igham gham amin i tauu natŋa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tooni, ve lolomim pa tamtamon tisov ve agham poghani zi, imin Krisi loolo pait ve ipul tauu gha imaat pait. Ŋgar tau i ighamu na, ene igham Maaron loolo poia imin watooŋrau tau vaazi poia kat. *
Taleep soghan pa ŋgar sasaghati
Ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, ve ŋgar to mataan gabua, yam aleep soghan pani. Ŋgar tauvene ivot ila sosomim sov, ve asavia rigta sov. Pa yam amin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. Isaav ighe agham ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako. *
Ve saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. Tauvene asavia saveeŋ malwaata sov, ayau avomim pa saveeŋ soroksorok sov, ve asavia saveeŋ saghati imin mogheraaŋ sov. Pa ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako. Yam irau apait Maaron pa poia tooni toman lolomim poia. *
Ve alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta ighurghur boog, ma maata saghati imin ŋgavuun, ma maata gabua, ene i ileep iloŋ ila pooz to Krisi mako, ve eeza pa ghamuuŋ lepoogh poia izi Maaron nugh tooni mako. Pasaa, ŋgar tauvene, ene imin tabees pa maaron karom. *
Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tamtamon titombaan gham pa saveeŋ toozi soroksorok, ve tigherev gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tau yau nasavi zi ne. Ve yam awatagh: Yes tau tizorzoor Maaron, ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar tauvene, ene pale aatyavyav to Maaron izaa toozi. *
Tauvene yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Aleep soghan pazi.
Tataghon ŋgar to ghazooŋa
Muuŋ, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Eemon aazne, yam apaak Tiina toit Yesu, ve ghazooŋa tooni isul gham. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar to ghazooŋa. Ghazooŋa to Krisi, anooŋa tauvene: ŋgar popoia maata maata, tomania ŋgar duduuŋa, ve saveeŋ onoon. *
10 Ve azuari gham to aghilaal ŋgar tau igham Maaron loolo poia. *
11-12 Ŋgar to ndoroom, le anooŋa poia eta mako. Tauvene yam aleep soghan pani. Ve yes tau titaghon ŋgar tauvene na, avotia sosor toozi, leso tighilaalo, ve tipuli. Pa ŋgar tau tighamghamu imin ŋgozaaŋ na, ene saghati kat. Ighe tasavia, ene pale mayaan. *
13 Eemon ghazooŋa to Krisi ipaghazoŋai gabua naol isov tivot tighazooŋ. *
14 Ve ghazooŋa tooni isul zi, ve itoor zi. Leso anazi titotoi ghazooŋa tooni. Puughu tane ta tisavsaav tighe:
“Yo tau ugheen na, uburig pa mateegh. Leso ghazooŋa to Krisi isul ghom.” *
Ŋgar to yes tau titaghon pooz to Avuvu Patabuyaaŋ
15 Tauvene matamim pa laghooŋ tsiam poi. Yes tau tikankaan pa Maaron ŋgar tooni na, yam ataghon zi sov. Yam aat aleep imin yes tau tighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni.
16 Isaav ighe yam irau agham ŋgar poia, na aghamu pataghaaŋ. Pa aazne, taleep ila saawe saghati. Tauvene takankaan pa murei. Pale irau aghamu, ma mako?
17 Tauvene agham ŋgar to yes kankanooŋa sov. Azuari gham le aghazooŋ pa ŋgar tau Maaron loolo pani na. *
18 Ve aghun yaa ariaaŋa le avaghamgham sov. Pale agham ŋgar naol tau ivaghamunia taumim. Yam aat apul Avuvu Patabuyaaŋ ipavon gham pa ŋgar tooni ve tapiri, ve igham pooz payam irau saawe. *
19 Saawe tau alup gham, asavia mbouŋ to yes Israela, ve ambou mbouŋ to suŋuuŋ tomania mbouŋ siriv tau Maaron Avuvu igham payam na paam. Leso apait Maaron eeza, ve apariaaŋ taumim paam. Yam aat ambou toman lolomim ve apait Tiina toit Yesu. *
20 Ve saa gabua tau ighe ivot payam, poia ma pataŋani, na lolomim poia pa Tamaan Maaron, ve apaiti ila Tiina toit Yesu Krisi eeza irau saawe. *
21 Yam aroron pa Tiina toit Yesu Krisi, ve aghe ataghon ŋgar tooni. Tauvene atatan taumim ve aleep ila zeetmimŋa sambazi. *
Saveeŋ tau iŋarui yes vaivaiŋa
22 Tauvene yam zilivaa, aleep ila azuwamimŋa sambazi ve ataghon ŋgar toozi, raraate imin aleep ila Krisi saamba ve ataghon ŋgar tooni. *
23 Pa azuwamimŋa zitamoot, yes timin daaba payam, ve tigham pooz payam, raraate imin Krisi imin daaba pa lupuuŋ tooni, ve ighamgham pooz pazi. Lupuuŋ tooni, ene imin i tauu anooŋa. Ve i ipul tauu gha imaat pazi, tauta igham mulin zi gha tileep poi. *
24 Tauvene yam zilivaa aleep ila azuwamimŋa sambazi, ve ataghon ŋgar toozi pa gabua naol isov, raraate imin lupuuŋ to Krisi tileep ila i saamba, ve titaghon ŋgar tooni.
25 Ve yam zitamoot, lolomim igheen to azuwamimŋa kat ve agham poghani zi, raraate imin Krisi loolo igheen to iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve ipul tauu gha imaat pait, 26 leso igham ghiit tamin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. Ve irughuuz ghiit pa yaa tomania saveeŋ tooni, tauta taŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. *
27 Pasaa, i ighe lupuuŋ tooni ivot kat [imin livaa tau ighe ivai ve igharaat ghi le paghuuna kat]. Leso saawe to Mboŋ Murei, i igham iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve iit popoiaan ila i maata. Leen sosor eta mako, ve ŋgar saghati eta igheen toit muul mako, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ mon. *
28 Tauvene yam zitamoot aat ataghon Krisi ŋgar tooni tawe paam, ve lolomim pa azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim anoŋamim. Pa ŋeer tau ighe loolo pa azaawa ve igham poghania, ene i loolo pa tauu ve iuul tauu paam. 29 Aghita. Tamtamon eta ighur koi pa tauu anooŋa mako. Iit tasov mataan pa tauun anoŋaan ve taŋgini poi. Krisi itaghon ŋgar raraate mon pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ tooni ne. 30 Pasaa, iit tamin i tauu anooŋa siriv siriv. *
31 Saveeŋ to Maaron igheen pataghaaŋ tauvene:
“Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama ma tiina, ve yesuru azaawa tivalupu zi timin eemon.” *
32 Saveeŋ tane, ŋgara tiina, ve puughu yoŋgaaŋa igheen ila. Ene nasavia vaiŋ ŋgara siriv tau iŋarui Krisi ve lupuuŋ tooni. *
33 Eemon saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Tauvene yam zitamoot asov lolomim igheen to azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim. Ve yam zilivaa atandagh pa azuwamimŋa, ve apakur zi.
* 5:1-2 Mt 5:48; Yo 13:34; 1Pe 1:15+; 1Yo 3:16 * 5:3 1Kor 6:18+; Ga 5:19; Kol 3:5; 1Tes 4:3 * 5:4 Ep 4:29 * 5:5 1Kor 6:9; Syg 21:8 * 5:6 Ro 1:18; Kol 3:6 * 5:9 Ro 13:12; 1Yo 1:7, 2:9+ * 5:10 Ro 12:2 * 5:11-12 Mt 18:15; 1Kor 5:9+; 2Kor 6:14 * 5:13 Yo 3:20+ * 5:14 Ro 13:11 * 5:17 Ro 12:2 * 5:18 Lu 21:34; Ro 13:13 * 5:19 Kol 3:16 * 5:20 Kol 3:17; 1Tes 5:18; Hib 13:15 * 5:21 1Pe 5:5 * 5:22 Gnp 3:16; Kol 3:18; 1Pe 3:1+ * 5:23 1Kor 11:3; Ep 1:22+; Kol 1:18 * 5:26 Yo 15:3; Ga 1:4; Kol 3:19; 1Pe 3:7 * 5:27 2Kor 11:2; Kol 1:22; Tit 3:5; Hib 10:22 * 5:30 Ro 12:5; 1Kor 12:27 * 5:31 Gnp 2:24; Mt 19:5 * 5:32 Syg 19:7