5
Tamtamon to Krisi timin besooŋa pa tutuuŋ mako
Tauvene iit tamin besooŋa pa tutuuŋ muul mako. Pasaa, Krisi ipas ghiit pa eez to taghoniiŋ tutuuŋ wa. Tauvene ayooz ariaaŋ. Apul tamtamon tigham gham amin besooŋa muul sov. *
Alooŋ. Yau Paulus nasaav ghazooŋa payam tauvene: Isaav ighe alooŋ zeran tawe aliŋazi, ve tirav waromim leso aduduuŋ ila Maaron maata, ene pale uraat to Krisi irau iuul gham mako. Mako kat. Yau nasaav ghazooŋa payam muul. Yam asov tau aghe ataghon eez to tutuuŋ ve ayok pa tirav waromim na, yam aat ataghon tutuuŋ ta naol ne le isov, o aduduuŋ ila Maaron maata. *
Tauvene yam tau anumeer ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ to igham gham aduduuŋ ila Maaron maata na, ayamaan gham. Pa ene yam arav motin taumim pa Krisi ve apul poia to Maaron wa. *
Eemon iit tau taghur ila to Krisi ne, Maaron Avuvu ipapalot ghiit ve tasasaŋan saawe to Maaron itotoi ghiit ighe iit taduduuŋ ila i maata. Gabua tawe, tauta taghurghur mataan pani kat. *
Iit tau taleep ila to Yesu Krisi na, tagham ŋgar tiina pa ravuuŋ tamtamon warozi muul mako. Pa ighe tirav waroon, ma tiravu mako, ene gabua to uliin mon. Ve isaav ighe ghuruuŋ ila toit ipaburigin ghiit gha loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene gabua tauu. *
7-8 Muuŋ, yam alaan duduuŋ itaghon eez to saveeŋ onoon. Aazne, sei iponpoon gham pa landooŋ tsiam? Saveeŋ ŋgoreeŋ toozi tau ikau ŋgar tsiam na, ene ilam pa Maaron tau ipoi gham amin le ne mako. *
Tauvene ayamaan gham. “Pa yis ŋgiira mon, ene irau ipasaria palawa tiina.” *
10 Eemon yau naghur ila to Maaron naghe i tauu pale ipaduduuŋ gham leso ataghon ŋgar tooni imin yau. Yau nakankaan pa sei tau ikau ŋgar tsiam. Eemon ŋeer tawe pale igham atuya to sosor tooni tana. *
11 Yam toŋvetaz, yau nawatagh. Zeran siriv tiŋgalŋgal saveeŋ karom payau tighe yau taug navovotia saveeŋ pa tamtamon naghe yes aat titaghon tutuuŋ to Mose, ve tirav warozi, o poia. Laak, ighe saveeŋ toozi tawe onoon, puughu mindai ta yes Yuda tighurghur pataŋani payau soone? Imin ta naghamgham tauvene, kanaŋ saveeŋ tau navovotia pa mateegh to Yesu izala ai pambarooŋ na, irau ireu tamtamon lolozi muul mako. *
12 Yes tau tikau ŋgar tsiam ve tiyaryaaŋ pa ravuuŋ waromim na, yau naghe tipaal tauzi lambezi paam, o poia!
Ŋgar to loloon muŋgaana ve ŋgar tau Avuvu Patabuyaaŋ loolo pani na tipaparav
13 Yam toŋvetaz, Maaron ipoi gham amin i le, leso amin besooŋa pa tutuuŋ muul sov. Eemon ŋgar tana imin puughu payam to ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana sov. Yam aat lolomim pa taumim, ve avaule gham. *
14 Pa tutuuŋ tisov tigheen ila tutuuŋ eemon loolo, ene vene: “Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin yo lolom pa taum.” *
15 Eemon isaav ighe yam avazorai gham ve avomim ivaghani gham imin ŋgavuun sagsag tau tiparav ve tivaghani zi, na ayamaan gham. Pa ighe anoknoki tauvene, ene pale avaghamun taumim le asaghat kat.
16 Tauvene yau nasaav payam: Laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar to Maaron Avuvu. Ighe agham tauvene, ene irau ataghon lolomim muŋgaana muul mako. *
17 Aghita. Saawe isov, ŋgar to loloon muŋgaana ve Maaron Avuvu tivaghuru koi pa tauzi ve tipaparav. Pasaa, ŋgar tau Maaron Avuvu loolo pani na, ene loloon muŋgaana izorzoora. Ve ŋgar tau loloon muŋgaana iyaryaaŋ pani ne, ene paam Maaron Avuvu izorzoora. Tauta saa ŋgar tau aghe aghamu, ene irau aghamu mako. *
18 Eemon isaav ighe ataghon pooz to Maaron Avuvu, ene aat aleep ila tutuuŋ saamba muul mako. *
Ŋgar to loloon muŋgaana
19 Ŋgar tau loloon muŋgaana ipapazaagh ghiit pani ne, ene iit tawataghi wa. Ene ŋgar tauvene: Taghur boog, tagham ŋgar tau ŋgalaaŋa mako, loloon ipazaagh ghiit pa ŋgar sasaghati ve tala pa naghoon mon, *
20 tabees pa maaron karomŋa, ŋgar to ghamuuŋ mur, taghur koi pa tamtamon, tavazorai ghiit, taghita zetaanŋa tau lezi gabua katini na ve ireu loloon, ateen tuuku, takokook, mataan iŋgalŋgal tauun mon, tavarewai ghiit ve taleep soghan soghan, tagham ŋgar taghe lupuuŋ toit mon ta iduduuŋ kat ila Maaron maata, 21 taghur koi pa zetaanŋa tau lezi gabua katini, taghun le tavaghamgham, itiŋa zetaanŋa talup ghiit ve tagham ŋgar sasaghati naol toman oroor tiina, ve ŋgar sasaghati siriv paam. Saveeŋ tau muuŋ nasavia payam, tauta aazne nayoli muul: Zeran tau titaghon ŋgar tauvene, yes irau tigham lepoogh poia izi Maaron nugh tooni mako. Pasaa, yes titaghon pooz tooni mako. *
Ŋgar tau Maaron Avuvu ipapaburigin ghiit pani
22 Ve Maaron Avuvu ipapaburigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar tauvene: Loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, loloon poia kat irau saawe, tatotoi ŋgar luuma pa tamtamon ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, tatatan ateen, tagham poghania tamtamon ve tatotoi ŋgar popoia mon pazi, mataan iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit ve tataghoni, *
23 ŋgar marowa, ve taŋgin tauun poi. Aghita. Ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mon. Tutuuŋ eta iŋgalsekin ghiit pani mako. *
24 Yes tau timin Yesu Krisi le na, tigham lolozi muŋgaana tomania ŋgar sasaghati naol tau lolozi muŋgaana tawe ipapaghaar zi pani na, ve tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat wa. *
25 Iit tagham lepoogh paaghu ila to Maaron Avuvu wa. Tauvene laghooŋ toit, iit aat tataghon pooz to Maaron Avuvu. *
26 Tauvene tapait tauun sov. Ve tawat zetaanŋa, ma taghur koi pa yes tau lezi gabua katini na sov. *
* 5:1 Yo 8:36; Ro 7:6, 8:2+; Ga 5:13 * 5:3 Ro 2:25; Ga 3:10 * 5:4 Ga 2:21 * 5:5 Ro 8:23+; 2Tim 4:8 * 5:6 1Kor 7:19; Ga 6:15; Kol 3:11 * 5:7-8 1Kor 9:24; Ga 1:6, 3:1 * 5:9 1Kor 5:6 * 5:10 Ga 1:7 * 5:11 1Kor 1:23; Ga 6:12 * 5:13 1Kor 8:9; 1Pe 2:16 * 5:14 Mt 22:37+; Ro 13:8+; Yems 2:8 * 5:16 Ro 8:4, 13:14; 1Pe 2:11 * 5:17 Ro 7:15, 8:6+ * 5:18 Ro 6:14, 8:2, 14 * 5:19 Ro 13:13+; Ep 5:3+ * 5:21 1Kor 6:9; Syg 22:15 * 5:22 Ep 5:9; Kol 3:12 * 5:23 Ro 3:31; 1Tim 1:9 * 5:24 Ro 6:6; Ga 2:20; Kol 3:5 * 5:25 Ro 8:4, 12+ * 5:26 Ro 12:10+; Pil 2:3